Informator: Gospodine Slade, Hrvatska poštanska banka d.d. je u svom poslovanju - kao i gotovo sve naše banke - imala teškoća. Odgovarajućim državnim intervencijama, sanirana je. Recite, kakvo je sada stanje u poslovanju, kakve su stvarne mogućnosti, mislim na financijske i stručne, da svojim komitentima pružite cjelovitu uslugu?

Slade: Sa zadovoljstvom mogu reći da smo preokrenuli trendove iz 2000. godine kada je gubitak iznosio 547 milijuna kuna. Uz dokapitalizaciju Hrvatskog fonda za privatizaciju tijekom 2001. godine s iznosom od 200 milijuna kuna i prodajom Fondu tzv. rizičnih potraživanja u iznosu od 866 milijuna kuna, dobrom organizacijom rada i izuzetnim angažiranjem stručnjaka zaposlenih u Banci, uspjeli smo otkloniti teškoće o kojima ste govorili i stvoriti uvjete za normalan rad i poslovanje.

Dokaz tomu je da Banka danas ima 1,5 milijardi kuna likvidnih sredstava. Već u 2001. godini uspjeli smo pokriti gubitke i ostvariti 8 milijuna kuna dobiti, koja je tijekom 2002. godine porasla na 71 milijun, dok u ovoj godini planiramo ostvariti 96 milijuna kuna čiste dobiti. Jamstveni kapital u ovoj godini dostići će vrijednost od 623 milijuna kuna. Također je važno napomenuti da su sredstva Banke, prema bilanci na dan 31. 12. 2002. godine iznosila 5,5 milijardi kuna, a to je za 102% više od stanja u prosincu 2001. godine. S obzirom na to da se u svim poštama u Republici Hrvatskoj obavlja naš kunski promet, mi danas obavljamo gotovo 90% gotovinskog prometa u našoj zemlji.

No, naši su programi ambiciozni i već u ovoj godini kanimo preko IFC-a izvršiti dokapitalizaciju za dodatnih 195 milijuna kuna, tj. za 26 milijuna Eura, kako bi povećali dugoročne izvore i pristup inozemnim dugoročnim izvorima sredstava. Uložit ćemo i oko 44 do 60 milijuna kuna u novi informacijski sustav i kartično poslovanje, a postojeću poslovnu mrežu proširiti i na područja Splita, Rijeke i Slavonije. Osjetnije ćemo povećati i iznose dugoročnih plasmana u suradnji s HBOR-om, kao strateškim partnerom. Na toj osnovi, uz maksimalno smanjivanje troškova, očekujemo povećanje dobiti u odnosu na ostvarenu 2002. godine.

Na Vaše pitanje kojim se poslovima pretežno bavimo mogu reći da najmanje sredstava usmjeravamo u kreditiranje potrošnje

Informator: Molimo Vas recite nešto više o tome

Slade: Naši plasmani su poticaj razvoja proizvodnje i to malih i srednjih poduzeća. Podrška obiteljskom poduzetništvu i turizmu. Nasuprot tome ostale su banke, u siječnju i veljači ove godine građanima odobrile 2,8 milijardi kuna, a u istom lanjskom razdoblju - 1,2 milijarde. Istodobno je uvezeno za 1,4 milijarde kuna motornih vozila, 42,5 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Hrvatska poštanska banka bila je prva banka koja se uključila u provođenje Programa Ministarstva turizma za kreditiranje razvoja malog obiteljskog poduzetništva i turizma, a danas je jedina banka koja ga kontinuirano i provodi. Naime, naše trajno opredjeljenje je financirati i poticati prvenstveno, razvojne programe u hrvatskom gospodarstvu te biti banka-partner domaćem malom i srednjem poduzetništvu. Stoga je program Poticaj za uspjeh, uvršten u naše prioritetne poslove, uvažavajući strateški značaj razvoja turizma u našoj zemlji. Međutim, činjenica da Hrvatska poštanska banka d.d. nema značajnije dugoročne izvore, a slično je i kod drugih banaka kad je riječ o domaćoj akumulaciji, pa nije u mogućnosti izdvojiti značajnija sredstva za dugoročne plasmane kakvi su krediti iz spomenutog Programa.

Prilikom uključivanja u program Poticaj za uspjeh, istaknuli smo da bez ugrožavanja svog sigurnog i stabilnog poslovanja - za te namjene možemo izdvojiti 20 milijuna kuna vlastitih sredstava. Naime, ulaženjem u ovaj Program željeli smo kao državna Banka potaknuti i druge na odobravanje ovih kredita. U tome smo dijelom i uspjeli jer je još desetak banaka zaključilo ugovore s Ministarstvom turizma. No, poslije su te banke usporile, a ubrzo i prestale odobravati kredite, pravdajući se restrikcijom plasmana od strane Hrvatske narodne banke.

Informator:  Na što se, zapravo, odnose ta ograničenja Hrvatske narodne banke?

Slade: Početkom ove godine Hrvatska je narodna banka, kako je poznato, donijela Odluku o obveznom upisu blagajničkih zapisa i time ograničila rast plasmana banaka na 4% u svakom kvartalu, odnosno ukupno na 16% u ovoj godini.

Tom je odlukom Hrvatska narodna banka željela zaustaviti kreditnu ekspanziju dijela poslovnih banaka. Naime, te su se banke jeftino zaduživale kod svojih »matica« i tako povećavale ukupni inozemni dug Republike Hrvatske, a ta su sredstva plasirale u domaću potrošnju stanovništva, dakle u nenamjenske kredite, kredite za kupnju automobila i si. Obratno, mi nismo kreditirali potrošnju i unatoč ograničenjima sredstava ovom Odlukom Hrvatske narodne banke, zaprimili smo 148 zahtjeva za kreditiranje po programu Poticaj za uspjeh i odobrili petnaest kredita u iznosu od 16,3 milijuna kuna.

Pritom posebno želim naglasiti da je među njima bilo i nekoliko kredita za tzv. poduzetnike - početnike. U obradi je još 26 zahtjeva u iznosu od 48 milijuna kuna, a koje stručnjaci u Banci ocjenjuju sa stajališta ekonomske opravdanosti investiranja, uspješnosti samog projekta i dr. Ako ta ocjena bude pozitivna i tim će zahtjevima biti udovoljeno, a krediti odobreni. Ostali su odbijeni.

Prema našem dosadašnjem iskustvu, od ukupnog broja zaprimljenih zahtjeva, oko 20% dobiva prolaznu ocjenu, da tako kažem, i udovoljava uvjete kreditiranja prema Programu poticajnih mjera Ministarstva turizma za samozapošljavanje i razvoj malog obiteljskog poduzetništva. Pritom bih želio reći da su najčešći problemi s kojima se tražitelji kredita, a samim tim i Banka, susreću - neriješeni imovinsko-pravni odnosi, neadekvatna dokumentacija, npr. građevinska dozvola nije valjana ili je nepotpuna, navedena namjena za koju se traži kredit, recimo za kupnju broda, automobila, bicikla, za otvaranje restorana ili kafića - nije u skladu s Programom poticaja.

Često tražitelji kredita planiraju veće smještanje kapaciteta od dopuštenih, a jako se dugo čeka na odobrenje i izdavanje posebnih uvjeta nadležni konzervatorskih ureda za obnovu starih kuća, na što se odnosi potprogram »Pod stoljetnim krovovima«. O tome bi tražitelji kredita morali voditi više računa! Razlog za neodobravanje dijela tržišnih kredita jest i u činjenici da se planiraju velike investicije koje su zasigurno nerentabilne, da se tim kreditima nastoji financirati kredite koji nisu korišteni za razvoj turizma i si. Sve to usporava obradu kredita i njihovu realizaciju.

Informator: Uz to, kako ste i sami rekli, problem je u nedostatku novca.

Slade: : Da, svakako su bitna raspoloživa novčana sredstva, no kako se po našoj ocjeni radi o strateški važnom kreditiranju razvojnih programa u turizmu, nastojali smo pronaći odgovarajuće dodatne dugoročne izvore sredstava.

Rješenje je nađeno uključivanjem Hrvatske banke za obnovu i razvoj u ovaj Program, s 1. travnjem ove godine. Kako Hrvatska banka za obnovu i razvoj odobrava kredite putem poslovnih banaka, tako ćemo mi, na toj osnovi, nastaviti kreditirati razvoj malog poduzetništva u turizmu. Pritom želim naglasiti da unatoč svim ograničenjima i teškoćama o kojima sam govorio, Hrvatska poštanska banka d.d. nije ni na trenutak zastala s odobravanjem kredita za razvoj.

To potvrđuje činjenica da su na sjednici Povjerenstva, sastavljenog od predstavnika Banke, Ministarstva turizma i Ministarstva malog i srednjeg poduzetništva, 5. veljače ove godine riješena četiri zahtjeva i odobreno je kredita u iznosu od 2.803,400 kuna, a krajem ožujka ove godine daljnjih devet zahtjeva s iznosom kredita od 7.450,400 kuna.

Međutim, moram istaknuti da će unatoč poboljšanjima općih uvjeta, postupak odobravanja kredita iz Programa poticaja za uspjeh i dalje biti dulji u odnosu na ostale bankarske proizvode, jednostavno zbog složenosti zahtjeva, ocjenjivanja opravdanosti i izrade niza stručnih analiza, kao osnove za odobravanje kredita. Tim više jer se radi o duljim rokovima povrata plasmana, o brojnim tražiteljima kredita koji po prvi puta započinju posao, a banka se ni u jednom trenutku ne smije izložiti rizicima kojima bi ugrozila stabilnost i sigurnost svoga poslovanja.

Informator: Gospodine Slade, u procesima diferencijacije na bankarskom tržištu, Vašoj Banci pripada, može se reći, posebno obilježje. Je li ono u javnosti i prepoznato?

Slade: Vidite, Hrvatska poštanska banka d.d. je profilirana banka i tržište je prepoznaje kao nacionalnu banku. U javnosti ne treba očekivati unisonost pa su i kad je riječ o našoj banci jedini bili za to da i ona prijeđe u strano vlasništvo, dok su drugi, a njih je bila većina, željeli da ostane u hrvatskom vlasništvu, da i dalje imamo banku koja će primarno voditi računa o specifičnim potrebama naših građana i jamčiti da se platni promet uredno obavlja i u najudaljenijim dijelovima zemlje, na najmanjem otoku na Jadranu.

,Smatram da takvu banku doista moramo imati, a mi potrebe naših građana možemo i zadovoljiti u punom smislu te riječi. Naime, na cijelom državnom teritoriju imamo 2.685 poštanskih šaltera, a to su naše poslovnice, u više od 1.200 naseljenih mjesta. Tu se, kako sam na početku rekao, obavlja oko 90% ukupnog gotovinskog platnog prometa.

Za Informator razgovarao: Božidar MAJIĆ