Želeći upoznati hrvatske poduzetnike i ekonomiste s trenutačnim stanjem u izraelskom gospodarstvu te na koji se način u Izraelu nose s gospodarskom krizom, vodeći izraelski ekonomist Omer Moav održao je predavanje na temu »The challenges facing the Israeli economy and related policy debates«. Iznio je smjernice i iskustva koja se mogu koristiti i u hrvatskom gospodarskom oporavku, te je pružio zanimljiv pregled aktualnih trendova izraelskog i američkog gospodarstva, s posebnim osvrtom na izazove izraelskog gospodarstva u zadnjih 10 godina.

Izazovi u izraelskoj ekonomiji
Svjetski priznat ekonomski stručnjak istaknuo je da je jedan od većih izazova za izraelsku ekonomiju balansiranje između velikih izdataka za vojsku i sigurnost, što iznosi gotovo 10% godišnjih prihoda, a to umanjuje ulaganja u industriju i druge sektore. Dakako utječe i na ekonomiju.

Izraelsko gospodarstvo, koje bilježi trend rasta u proteklom desetljeću, usprkos nedavnoj svjetskoj gospodarskoj krizi uspjelo je ostvariti stope rasta iznad vodećih svjetskih gospodarstava. Takav trend postignut je upravo zahvaljujući visokom udjelu high-tech industrije u bruto domaćem proizvodu, koja sadržava visok udjel dodane vrijednosti.

Svjetska gospodarska situacija, u kojoj se našlo gospodarstvo, izazvana kolapsom financijskog sustava u Sjedinjenim Američkim Državama i poslije problemima zemalja članica Eurozone, donekle je izbjegnuta u izraelskom gospodarstvu zahvaljujući paradoksalnoj situaciji - kartelima u bankarskom sustavu. Naime, zbog ekstra profitabilnosti nekolicine banaka koje kontroliraju izraelski bankarski sustav, banke nisu bile prisiljene financijskim inovacijama tražiti dodatnu priliku za zaradu. 

Također, situacija u kojoj su se našle Sjedinjene Američke Države kao najvažniji vanjskotrgovinski partner Izraela, izazvala je dodatan poticaj za izraelsko gospodarstvo. Deprecijacijski pritisci na najvažniju svjetsku valutu zbog kolapsa financijskog sustava te provedba Quantitative easing politike FED-a kojom se nastojalo stimulirati nacionalno gospodarstvo, doveli su do deprecijacije američkog dolara. Deprecijacijom američkog dolara izvozna dobra SAD-a postaju konkurentnija na stranim tržištima, dok, s druge strane, strana dobra na tržištu SAD-a postaju manje konkurentna. Posljedica deprecijacije valute znači veću nacionalnu proizvodnju i izvoz domaćih dobara. Budući da Izrael većinu intermedijarnih dobara za potrebe high-tech industrije uvozi upravo iz SAD-a, porasla je međunarodna trgovina između te dvije zemlje. Povećanje uvoza zbog jeftinijih inputa u izraelskoj high-tech industriji, rezultiralo je većim izvozom dobara s dodanom vrijednošću, dovodeći do situacije u kojoj se izvoz i uvoz kreću usporedno, odnosno došlo je do situacije kad izvoz ovisi o uvozu. S tim u svezi, prof. dr. sc. Omer Moav predlaže liberalnije tržište i ukidanje vanjskotrgovinskih prepreka da bi se povećao uvoz, a sukladno tome i izvoz.

Što muči izraelsko gospodarstvo
Unatoč visokim stopama rasta, izraelsko gospodarstvo muče problemi poput visokih cijena, zatvorenog i monopolnog tržišta, vladavine kartela u bankarskom sustavu, velike državne uprave te niske produktivnosti radne snage u tradicionalnim sektorima gospodarstava. 

Kao dodirne točke s kojima se i Republika Hrvatska susreće, istaknuo je sporu birokraciju, korupciju te teškoće pri pokretanju privatnog posla. Također je upozorio, a što je slučaj i u Republici Hrvatskoj, na odljev intelektualaca, zbog boljih uvjeta u inozemstvu. Taj je problem posebno zanimljiv ako se zna da Izrael ima izvrsno visoko obrazovanje i najviši udjel zaposlenika u visokom tehnološkom sektoru u ukupnoj radnoj snazi u svijetu.

Moderator predavanja, prof. dr. sc. Dragan Primorac, iznio je neke pozitivne hrvatske primjere »povratka mozgova« što je privuklo najkvalitetnije znanstvenike iz inozemstva u Republiku Hrvatsku. 

Iako se u određenim problemima mogu naći i sličnosti s hrvatskim gospodarstvom, fiskalna konsolidacija, provedena prethodnih godina, rezultirala je smanjenjem državnih izdataka te prouzročila smanjenje fiskalnog deficita na razinu na kojoj bi joj mnoge zadužene zemlje članice Eurozone pozavidjele. Fiskalni deficit, koji je sedamdesetih godina prošloga stoljeća premašivao dvoznamenkaste brojke zbog velikih izdataka za obranu, uspješno je obuzdan i discipliniranim ponašanjem sveden na minimalne razine, smanjujući, pritom, izdatke za obrazovanje i zdravstvo. 

Predavanje prof. dr. sc. Omera Moava prvo je u nizu gostujućih predavanja koja će Visoka poslovna škola Libertas organizirati. Naime, počevši od 13. listopada, svakog drugog četvrtka u mjesecu, u Konferencijskoj će se dvorani održavati tribine o najaktualnijim gospodarskim i društvenim temama, na kojima će sudjelovati ugledni gospodarstvenici te znanstveni i javni djelatnici iz Republike Hrvatske i inozemstva.