Primjena izbornog zakona na izbore u mjesnoj samoupravi

Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 33/ 01 i 60/33 - vjerodostojno tumačenje) u čl. 61. određuje da se na postupak izbora za članove vijeća u mjesnoj samoupravi (mjesni odbori, gradske četvrti i gradski kotari) odgovarajuće primjenjuje Zakon o izboru članova predstavničkih tijela u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave (Nar. nov., br. 33/01 i 10/02 - Odluka Ustavnog suda RH).

Izbori za članove vijeća mjesnih odbora i drugih oblika mjesne samouprave raspisuju se i provode po osnovnim načelima izbornog zakona. Članove vijeća neposredno tajnim glasovanjem biraju birači odnosno punoljetni građani koji na području mjesnog odbora i drugog oblika mjesne samouprave imaju prebivalište. Mandat članova vijeća mjesnog odbora traje četiri godine, a na postupak glasovanja, utvrđivanje rezultata izbora, računanje rokova u izbornim radnjama primjenjuje se neposredno izborni zakon. Ove odredbe Zakona nije potrebno posebno razrađivati općim aktom o provedbi izbora u mjesnoj samoupravi.

Međutim, način osnivanja i veličina (broj birača) mjesnog odbora, te mjesto i uloga mjesne samouprave zahtijevaju primjenu pojedinih zakonskih odredbi na način različit od njihove primjene na izbore članova predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave, jer to upravo shodno izbornom zakonu zahtijevaju posebnosti mjesne samouprave.

Odluka o izboru članova vijeća mjesnog odbora

Zbog posebnosti mjesne samouprave u provedbi izbora za članove vijeća mjesne samouprave, potrebno je propisati izborna pravila posebnom

odlukom shodno izbornom zakonu. Ovu odluku kao opći akt (ne kao sta-tutarnu odluku) donosi predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave koja svojim statutom osniva mjesne odbore i druge oblike mjesne samouprave.

Pravni temelj za donošenje odluke o provedbi izbora u mjesnim odborima je odredba statuta jedinice lokalne samouprave, koja uređuje nadležnost predstavničkog tijela ili odredbe statuta koje načelno predviđaju donošenje odluke o provedbi izbora u mjesnim odborima u vezi sa čl. 61. st. 2. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.

Kako se u praksi interpretacija Zakona vrlo često svodi na njegovu doslovnu primjenu i time dovodi do problema u provedbi samih izbora, u nastavku donosimo pregled odredaba koje je potrebno urediti na drukčiji način uvažavajući posebnosti mjesne samouprave i shodnu primjenu izbornog zakona, uz primjere dosadašnjih iskustava u praksi i pravnim shvaćanjima.

Sadržaj Odluke o provedbi izbora

Odlukom o provedbi izbora u mjesnim odborima potrebno je propisati osobito: izborna tijela i njihove ovlasti, tijelo nadležno za raspisivanje mjesnih izbora, utvrđivanje rokova za raspisivanje izbora i izbornih radnji, postupak kandidiranja i broj potpisa za nezavisne kandidatske liste, način objave kandidatekih lista, tiskanje glasačkih listića i njihovu zaštitu, nespojivost člana predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave i člana vijeća mjesnog odbora primjereno mjesnoj samoupravi, zaštitu izbornog prava i troškove izbora. Ako se u mjesnoj sredini pojave i druge posebnosti, na isti način ih treba propisati shodno izbornom zakonu.

Tijela za provedbu izbora za članove vijeća mjesnog odbora

Tijela za provedbu izbora za članove vijeća mjesnog odbora shodno izbornom zakonu osnivaju se na razini jedinice lokalne samouprave na način da se osigura dvostupanjska zaštita izbornog prava odnosno pravna zaštita po prigovoru zbog nepravilnosti u izbornom postupku, te postupak povodom žalbe na rješenje o prigovoru.

Polazeći od ovih odrednica u jedinici lokalne samouprave osnivaju se:

1. općinsko izborno povjerenstvo,
2. povjerenstvo za izbor članova vijeća mjesnog odbora,
3. birački odbori.

Općinsko izborno povjerenstvo u sastavu predviđenom izbornim zakonom imenuje predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave. Ovlasti općinskog izbornog povjerenstva shodno izbornom zakonu, u postupku izbora za članove vijeća mjesnog odbora, proizlaze iz ovlasti državnog izbornog povjerenstva odnosno ono obavlja sve radnje koje u provedbi izbora za članove predstavničkih tijela jedinica lokalne samouprave obavlja državno izborno povjerenstvo (imenuje članove izbornog povjerenstva za izbor članova vijeća mjesnog odbora, nadzire njihov rad, daje upute za rad i utvrđuje kalendar izbornih radnji od dana raspisivanja izbora do njihovog održavanja sukladno izbornom zakonu, rješava po prigovoru zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i izbora članova vijeća mjesnog odbora i odlučuje o troškovima izbora).

Povjerenstvo za izbor članova vijeća mjesnog odbora osniva se za provedbu izbora u svakom mjesnom odboru, a ako zbog propisanog sastava stručnog dijela povjerenstva nema u svakom mjesnom odboru dovoljno kvalificiranih osoba, tada se može predvidjeti da iste osobe budu imenovane u sastav većine ili svih povjerenstava za izbor članova vijeća mjesnih odbora na području jedinice lokalne samouprave.

Povjerenstva za izbor članova vijeća mjesnih odbora imaju sljedeće ovlasti:

• brinu za zakonitu pripremu i provedbu izbora za članove vijeća mjesnog odbora,
• imenuju članove biračkih odbora za mjesne izbore,
• određuju biračka mjesta za mjesne izbore,
• nadziru rad biračkih odbora,
• obavljaju sve radnje za pripremu i provedbu izbora,
• objavljuju liste za članove vijeća mjesnog odbora,
• nadziru pravilnost izborne promidžbe,
• objavljuju rezultate mjesnih izbora, - obavljaju i druge radnje utvrđene izbornim zakonom, statutom i ovom Odlukom.

Birački odbori neposredno provode izbore na izbornom mjestu sukladno izbornom zakonu. Njihov broj ovisi o veličini mjesnog odbora i broju birača, a sastav biračkog odbora i rokovi imenovanja (pet dana prije održavanja izbora) određeni su člankom 32. Zakona.

Raspisivanje mjesnih izbora, kandidiranje i nespojivost

Izbore za članove vijeća mjesnih odbora shodno izbornom zakonu raspisuje poglavarstvo jedinice lokalne samouprave odnosno predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave koja nema poglavarstvo, te određuje točan datum održavanja izbora. Izbori se ne moraju obvezno raspisivati istovremeno s izborima za članove predstavnička tijela jedinice lokalne samouprave. To pravo prepušta se svakoj jedinici lokalne samouprave da uredi samostalno.

Međutim, odredbe čl. 4. st. 4. Zakona, koje se odnose na protek rokova od dana raspisivanja izbora do dana održavanja izbora, moraju se poštivati. Izbori se dakle ne mogu održati 30 dana od dana raspisivanja, ali ni nakon 60 dana od njihovog raspisivanja. Prema ovim rokovima određuju se pojedine izborne radnje odnosno kalendar radnji sve do provedbe izbora, a ujedno se po tako utvrđenim rokovima obavlja kontrola zakonitosti provedenih izbora. Uz ove rokove vezano je zaključivanje biračkog popisa. U praksi su se pojavili zahtjevi za izdavanjem biračkih popisa od nadležnog državnog tijela za opću upravu, a da prethodno nije dostavljena objavljena odluka o raspisivanju mjesnih izbora, što je nedopustivo prema odredbama posebnog zakona.

Postupak kandidiranja shodno izbornom zakonu primjenjuje se i na mjesnu samoupravu na način da političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj i birači predlažu liste za izbor članova vijeća mjesnih odbora. Koliko će se u postupku kandidiranja voditi briga o mjesnim prilikama, a koliko o interesima političkih stranaka to pravo pripada samim strankama i političkoj strukturi predstavničkog tijela. Ima primjera gdje su političke stranke dogovorile zajedničku listu. U tom slučaju potrebno je propisati veći broj kandidata od onoga koji se b*ra.

Ako birači predlažu nezavisnu kandidacijsku listu, tada je shodno čl. 12. Zakona potrebno odlukom propisati broj potpisa za pravovaljanost liste u postotku od ukupnog broja birača u mjesnom odboru prema podacima posljednjih izbora održanih na području mjesnog odbora, a sraz-mjerno broju potpisa određenom za nezavisnu kandidacijsku listu za općinske odnosno gradske izbore.

Nespojivost člana predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave i člana vijeća mjesnog odbora potrebno je promatrati u odnosu na nespojivost dužnosti u predstavničkom i izvršnom tijelu jedinice lokalne samouprave s dužnostima u tijelima mjesnog odbora. Primjerice, u praksi se pojavilo pitanje spojivosti dužnosti općinskog načelnika i predsjednika vijeća mjesnog odbora. To je primjer isključive nespojivosti, jer na temelju čl. 64. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, nadzor nad zakonitošću rada tijela mjesnog odbora obavlja poglavarstvo jedinice lokalne samouprave, te općinski načelnik kao predsjednik poglavarstva ne bi mogao obavljati dužnost predsjednika vijeća mjesnog odbora i sam sebe nadzirati na dužnosti predsjednika vijeća mjesnog odbora. Na ovaj način treba pristupiti utvrđivanju nespojivih dužnosti u tijelima jedinice lokalne samouprave i mjesne samouprave, ako se radi o sukobu nadziranih i nadzornih ovlasti u ovim tijelima.

Zaštita izbornog prava

Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i postupku izbora sukladno čl. 52. Zakona mogu podnijeti ovlaštene stranke. O navedenim prigovorima vezanim za mjesne izbore shodno čl. 53. Zakona odlučuje općinsko izborno povjerenstvo. Postupak po prigovoru provodi se na način i u rokovima (48 sati) kako je utvrđeno čl. 54. i 55. Zakona.

Općinsko izborno povjerenstvo dužno je donijeti rješenje o prigovoru u roku 48 sati od dana dostave prigovora. Ako to izborno povjerenstvo po prigovoru utvrdi nepravilnosti koje su bitno utjecale na rezultate izbora, poništit će radnje i odrediti da se one ponove u određenom roku. U slučaju da ne postoji mogućnost ponavljanja tih radnji ili se nepravilnosti odnose na postupak glasovanja, a bitno su utjecala na rezultat izbora, općinsko izborno povjerenstvo će poništiti izbore i odrediti njihovo ponavljanje.

Odlukom o provedbi mjesnih izbora potrebno je odrediti tijelo koje će na razini jedinice lokalne samouprave, shodno izbornom zakonu, obavljati opći nadzor nad zakonitošću izbora za članove vijeća mjesnih odbora. Tijelo koje po svom sastavu i ovlastima može na razini jedinice lokalne samouprave obavljati opći nadzor nad zakonitošću provedbe mjesnih izbora, je statutarno pravna komisija. Time bi ujedno statutarno pravna komisija rješavala o žalbi na rješenje općinskog izbornog povjerenstva o prigovoru.

Troškovi izbora

Sredstva za provedbu mjesnih izbora osiguravaju se u proračunu jedinice lokalne samouprave. U okviru racionalizacije troškova izbora moguće je odlukom o provedbi izbora propisati obavljanje pojedinih izbornih radnji na način primjeren provedbi mjesnih izbora, a uz znatnu uštedu financijskih sredstava.

Tako se može propisati objava pravovaljano predloženih lista na oglasnoj ploči u prostorijama mjesnog odbora umjesto u javnim glasilima. Glasačke listiće sa sadržajem utvrđenim čl. 36. Zakona, moguće je tiskati i na drugi način osim u tiskari, ali uz nadzor općinskog izbornog povjerenstva i uz siguran način označavanja listića.

Troškovi naknade izborne promidžbe zbog veličine područja mjesnog odbora i uloge mjesne samouprave mogu se odlukom u cijelosti isključiti. Na isti način uključivanjem lokalnog stanovništva u izborna tijela moguće je vezivati uz doprinos lokalnoj sredini, a ne uz naknadu u novčanom obliku. Raspisivanjem izbora u isto vrijeme za više ili sve mjesne odbore moguće je smanjiti dugotrajniji rad općinskog izbornog povjerenstva, a time i utjecati na eventualne troškove u ime naknada.