U redakciji lista Informator započeo sam suradnju, kako se običava reći, davne 1965. godine, što znači pred 36 godina. Doveo me izvanredni čovjek iz uredništva knjiga Ivo Kršul, direktor bijaše gospodin Nikola Šaranović, a glavni urednik lista bio je nezaboravni, srdačni i neumorni Srećko Lazić. U redakciji knjiga bijaše Đuro Pavić, pisac brojnih članaka. Prošla je tu plejada divnih ljudi koje rado susrećem na njihovim novim životnim putovima, pa je eto i danas među nama (smijem li to u ovoj ozbiljnoj prilici kazati - veliki šarmer), ali izvrstan direktor i voditelj Duško Kraljek. U nizu Informatorovih veterana ne smijemo zaboraviti dragog dr. Željka Dupelja, ali ni Peru Krijana. Evo i mog, još iz đačkih dana i »vlakaša«, prijatelja Marijana Sevrinca, a o drugima koji su tu dugi niz godina bili vrsni urednici ili suradnici Informatora, da se i ne govori. Mnogi danas, kao primjerice, skromni, dragi, a nadasve obrazovani Ivan Horer i Marijan Krleža, sada sigurno promatraju iz nekog drugog ozračja naš domjenak. Ne znam da li se i na nebu uređuju listovi, a ako je odgovor pozitivan, tada su oni sigurno urednici nebeskog Informatora. Ne smijemo ih zaboraviti, bili su život Informatora!

Mislim da se rijetko koji list može ponositi time da su mnogi njegovi urednici postali nositelji misli Informatora u brojnim drugim kućama i časopisima, daje Informator bio kolijevka i rasadnik kadrova koji su popunjavali mnoga važna mjesta u državnim i drugim službama, u gospodarstvu, uvijek visoke stručnosti, važnim ne samo za čovjeka - pojedinca, nego važnim i za državni sustav. Na takvim dužnostima su mnogi i danas, pa eto i sada naše nekadašnje urednice Agate Račan koja u ovom trenutku krasi svodni kamen ustavnog sustava Republike Hrvatske - Ustavni sud, Vesne Grubić iz Hrvatskog pravnog centra, a kada je riječ o pravosuđu, nećemo zaboraviti naše Lelu Abramović i Jasminku Hercigonju, sada stroge savjetnice u prekršajnim sudovima i brojne druge.

Možda se rijetko tko, a sigurno ne u tako visokom domašaju, može pohvaliti sa svojim suradnicima kao što je to Informator. Najznačajnija imena naše znanosti, pravne, ekonomske, politološke mnogi profesori, akademici, iz raznih struka punili su stranice Informatora svojim člancima, esejima, bezbrojnim prilozima koji su u hrvatskom gospodarskom, pravnom i političkom živo

tu, veliki niz, dijamantna ogrlica znanosti i prakse koja je teoriji i praksi pružala izvanredne upute, pomoć i podršku, te pridonosili toliko nam potrebne pravne kulture.

Uz opasnost da ću propustiti spomenuti mnogo važnih imena, trebale bi mi stranice i stranice, ipak imam potrebu ne samo gledajući nazočne da spomenem one koji su u Informatoru dali ogroman doprinos, pa ćemo se u tom spominjanju sresti (oprostite što je bez titula, a ide po abecednom redu) Matom Babićem, Snježanom Bagić, Jakšom Barbićem, Mihajlom Dikom, Nikolom Gavellom, Ivom Grbinom, Božidarom Jelčićem, Mariom Jeluši-ćem, Tanjom Josipović, Dešom Mliko-tin-Tomić, Draganom Medvedovićem, Hrvojem Momčinovićem, Krešimirom Sajkom, Smiljkom Sokolom, Brankom Smerdelom, Marinkom Učurom, Mladenom Žuvelom. Naviru mi još tolika značajna imena i znam da sam sada u grijehu što ih ne mogu navesti, ali njih i bez mog navođenja, jednako kao i one koje navedoh, naša, ne samo pravna i gospodarska i svaka druga javnost, itekako zna. Možda će mi to podijeliti njihov oprost.

U ovim našim turbulentnim vremenima, u kojima se zakoni nižu gotovo brzinom svjetlosti, u kojima su nedorečeni, Informator je bio vrlo često i glas savjesti, davao je duhovni kruh znanja gladnima, bio je izvor znanja za žedne. Pritom se može ponositi činjenicom da su se Informatoru za savjete, a to su tisuće i tisuće, deseci tisuća savjeta usmenih i pisanih, obraćali ne samo oni koji su možda bili ispod prosječnog ili prosječnog znanja, već vrlo česti oni koji su u materiji, o kojoj su pitali, bili vrhunski znalci, ali su znali da će dodatnu potporu, da će dodatna znanja, uvijek moći čuti kod najvećeg broja savjetnika u Informatoru, da će tu naći razrješenje mnogih nedoumica, nepoznanica i dvojbi. Staloženo, mudro, ti su savjeti kružili Hrvatskom, jednako kao što su i članci bili svojevrsna duhovna žetva u suočenjima s problemima, te se bez Informatora teško može zamisliti gradnja našeg pravnog sustava, kako u teoriji tako i u praksi, posebno u vremenima kada je iz korijena nastajao novi sustav.

Osmišljavanju sadašnjosti, a i vizijama budućnosti Informator je doista doprinosio i zato, kada se pozivamo na najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, a pored ostalih’i na socijalnu pravdu i vladavinu prava, te divne ustanove misli, Informator je bio onaj koji je nastojao pomoći da ustavno slovo postane stvarnost. Gotovo da nije bilo broja u kojima stručnjaci brojnih struka nisu za njih zanimljivo i poučno štivo. Za sebe to svjedočim.

Doživljavao je Informator teška vremena, pa i sada proživljava određene teškoće, ali nadam se da nije više na raskrižju. Putokazi su mu, kako to pokazuju i novi brojevi, jasni. Smjer struka. On se kao feniks, uvijek iznova obnavlja, srećom ne iz pepela, raste i vjerujem da će i sada, posebno uz pomoć velikog izdavača »Školske knjige« i njezinog čelnog čovjeka gospodina Ante Žužula, koji je shvatio težinu trenutka i važnost opstanka Informatora, te se nesebično za taj opstanak založio, nastaviti svoj trnoviti ali zvjezdani put.

To je jedini put kojim se može kročiti, ako se želi ostati savjestan, pošten, stručan i u ovoj zemlji Hrvatskoj, koristan. Informator može i više. Nisu uzalud još stari Latini rekli per ardua ili per aspera ad astra, ali i ad perpetuum nomen, a dugovječni, uvijek mladi Informator to ime već ima. Možda tu možemo dodati još Nomen est omen, jer Informator doista informira, ali ne samo informira, on daje neuporedivo više. Tko god bude pisao povijest pravne, ekonomske, politološke, sociološke misli i ne samo njih, naći će u Informatoru od njegovog postanka do danas beskrajan niz činjenica, podataka, razmišljanja, naći će potku na kojoj će moći graditi svoje djelo. Goethe je jednom, rekao bih u blistavoj slici, kazao da je ustav «izražen oblik koji se razvija«, što mi u ovoj republici semper reformandi možemo kazafi da vrijedi i za Informator od njegova postanka do danas, u kome je svako razdoblje bilo stručno, ali i kritički ali i poticajno, praćeno. Vjerujem da je to i njegova budućnost.

Danas, vođen rukom Dubravka Abramovića i predrage Davorke Foretić, koja je u najtežim svojim trenucima nastojala da to Informator ne osjeti, tu je dragi Jerko Slovinić, tu je i Nikša Pavlo-vić, lektori, spomenut ću im samo imena Nada i Vesna, u kojima je toliko simbolike, jer se u Informatoru uvijek nadamo i živimo, i uvijek nam nosi vječno proljeće. Tu su i mnogi drugi, bez kojih ne bi bilo Informatora. Molim svakoga koga nisam spomenuo da mi to oprosti, jer pojam Informator obuhvaća sve vas u bilo kojem svojstvu, Informator-to ste upravo vi, ali i vaši suradnici.

Dopustite mi da vjerujem u vašu i našu budućnost i izvanredan i daljnji doprinos kakav ste i davali, te da u tu svrhu kažem vivat, floreat, crescat!