1. Uvod
Epidemija COVID-19 i snažan potres koji je 22. ožujka pogodio Zagreb i okolicu, zbog kojeg su nastradali brojni objekti pravosudnih i kaznenih tijela, doveli su do promjena u radu pravosudnih tijela. Bez obzira na preporuke za postupanje predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske¹, preporuke Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske² i preporuke Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, sudovi su u različitom opsegu ograničavali svoj rad. Ministarstvo pravosuđa je 17. ožujka 2020. dalo opće preporuke koje se primjenjuju za vrijeme trajanja epidemije koronavirusa COVID-19 sa svrhom zaštite zdravlja svih zaposlenih u pravosudnim tijelima i stranaka u postupcima (nastavak s radom pravosudnih tijela i provedbu hitnih postupaka uz odgovarajuću sigurnosnu kontrolu, odgodu rasprava i drugih radnji koje nisu hitne na 14 dana, rad zaposlenih kod kuće na poslovima na kojima je to moguće, preporuke za elektroničko komuniciranje u radu sa strankama i svim sudionicima postupka gdje god je to moguće, odgodu ovršnih postupaka, a posebno provedbe ovrhe na nekretnini radi iseljenja i ispražnjena nekretnine). Međutim, ostala su otvorena pitanja oko propisanih rokova u kojima stranke moraju poduzeti određenu radnju, odnosno dvojbe oko primjene pravila o prekidu postupka, kao i pitanje nejednakog pristupa strankama u komunikaciji sa sudovima. Zbog svih navedenih okolnosti, Hrvatska odvjetnička komora (HOK) izradila je Nacrt prijedloga Zakona o interventnim mjerama na području sudskih i upravnih postupaka zbog epidemije bolesti COVID-19³, koji je 18. ožujka 2020. uputila Ministarstvu pravosuđa Republike Hrvatske, s prijedlogom za njegovo donošenje u hitnoj proceduri. HOK se pozvao na istovrsne mjere poduzete u drugim državama članicama Europske unije⁴ donesene u svrhu sprječavanja širenja zaraze uzrokovane bolešću COVID-19 te potrebu omogućavanja pravilnog funkcioniranja sudova, državnih tijela, tijela lokalne i područne samouprave nositelja javne vlasti. Mjere predložene Nacrtom odnosile su se na prekid tijeka materijalnih i procesnih rokova u sudskim i upravnim postupcima; način rada sudova i javnopravnih tijela; mogućnost sudjelovanja okrivljenika u kaznenom postupku putem audio-video uređaja; dodatno uređenje instituta pozivanja osuđenika na izdržavanje kazne zatvora, premještaja zatvorenika, prekida izdržavanja zatvorske kazne i uvjetnog otpusta s izdržavanja kazne te na prestanak tijeka zateznih kamata u sudskim i upravnim postupcima. Svrha je bila donošenje odgovarajućeg i općeg pravnog izvora za primjenu u sudskim i upravnim postupcima, omogućavanje zadržavanja tijeka procesnih rokova u postupcima koji se zbog COVID-19 ne mogu voditi kao i zadržavanje tijeka svih materijalnih prekluzivnih rokova zbog onemogućavanja djelotvornog korištenja  prava, kao i poduzimanje mjera za zaštitu zatvorenika i zaposlenika u zatvorskom sustavu, i to ne samo  zbog zaštite zdravlja i života ljudi, već i zbog pravne sigurnosti i predvidljivosti, odnosno jednakog stupanja pravne zaštite svih stranaka i sudionika sudskih procesa.

S tim u svezi je Nacrtom, između ostalog, predloženo da za vrijeme važenja Zakona ne teku rokovi o kojima ovisi ostvarivanje prava stranaka u sudskim postupcima, osim rokova u hitnim sudskim postupcima kao i da ne teče ni rok za podnošenje ustavne tužbe. Nacrt je također sadržavao odredbu da za vrijeme ograničenog trajanja tog Zakona sudovi neće primati stranke ni održavati rasprave, osim u propisanim hitnim sudskim postupcima⁵, da će se komunikacija između sudova i stranaka  drugih sudionika postupka odvijati putem pošte ili elektroničkim putem i da se neće moći provoditi neposredna predaja podnesaka na sud niti preuzimanje sudskih pismena na sudu. Također sadržavao je odredbu da sudac ili predsjednik vijeća može ograničiti ili privremeno djelomično ili u cijelosti isključiti javnost s rasprave. Predložene su bile i posebne mjere za sudjelovanje okrivljenika u kaznenom postupku na prijedlog stranaka ili po službenoj dužnosti putem audio-video uređaja.

Međutim, u konačnici je Nacrt izmijenjen te je Vlada zbog posebnih okolnosti  uzrokovanih pojavom epidemije bolesti COVID-19 predložila interventne mjere samo u ovršnim i stečajnim postupcima.

2. Interventne mjere u ovršnim i stečajnim postupcima
Zakonom o interventnim mjerama u ovršnim i stečajnim postupcima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti propisao je njegovo stupanje na snagu prvoga dana od dana objave u Narodnim novinama, dakle 30. travnja 2020. Interventne mjere u ovršnim i stečajnim postupcima provode se za vrijeme trajanja posebnih okolnosti koje su Zakonom definirane kao okolnosti koje podrazumijevaju događaj ili određeno stanje koje se nije moglo predvidjeti i na koje se nije moglo utjecati, a ugrožava život i zdravlje građana, imovinu veće vrijednosti, znatno narušava okoliš, narušava gospodarsku aktivnost ili uzrokuje znatnu gospodarsku štetu. Propisano je trajanje posebnih okolnosti tri mjeseca od dana stupanja na snagu tog  Zakona, s tim da se rok može odlukom Vlade Republike Hrvatske produljiti za tri mjeseca. Za vrijeme trajanja posebnih okolnosti propisan je zastoj tijeka zateznih kamata. Tijekom trajanja posebnih okolnosti, a radi zaštite života i zdravlja sudionika navedenih postupaka propisano je zastajanje s postupanjem u ovršnim postupcima. Iznimka su postupci koji se provode radi namirenja tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta (alimentacija), druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću (u pravilu, druga uzdržavanja i naknade štete radi izgubljenog uzdržavanja), tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine i ako je riječ o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka. Dakle, u tom će se slučaju ovršni postupci i nadalje provoditi sukladno odredbama važećeg Ovršnog zakona. Ostavljena je mogućnost da se provode ovršni postupci i izvan slučajeva koji su propisani kao iznimke, ako sudac, s obzirom na okolnosti svakog pojedinog slučaja, ocijeni da je navedene postupke, unatoč posebnim okolnostima, nužno hitno provesti. Takvu odluku sudac je dužan posebno obrazložiti. Reguliran je zastoj provedbe ovrhe na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima za vrijeme trajanja posebnih okolnosti, kako bi se omogućilo ovršenicima da za to vrijeme raspolažu svim primanjima po osnovi plaće i drugim stalnim primanjima i lakše prebrode razdoblje posebnih okolnosti koje znatno utječe na njihovu financijsku situaciju. Stoga je poslodavac ili drugi isplatitelj stalnog novčanog primanja dužan, za vrijeme trajanja posebnih okolnosti, zastati s provedbom ovrhe na plaći i drugom stalnom novčanom primanju i ne plijeniti daljnje tražbine ovršenika niti isplaćivati ovrhovoditelju novčane iznose za koje je određena ovrha, već cijelu plaću odnosno stalno novčano primanje ispuniti radniku odnosno primatelju stalnog novčanog primanja. Dopušteno je poslodavcu ili isplatitelju drugog stalnog novčanog primanja prenijeti zaplijenjeni iznos ovrhovoditelju, ako nastupi uvjet za prijenos sredstava koja su zaplijenjena prije nastupa posebnih okolnosti. Naime, ako su određena sredstva već zaplijenjena, ovrhovoditelj je na njima stekao založno pravo pa ovršenik njima više ne može raspolagati, ali se za vrijeme trajanja posebnih okolnosti neće provoditi daljnja zapljena. S obzirom na propisanu iznimku, s provedbom ovrhe na plaći odnosno stalnom novčanom primanju neće se zastati ako se ovrha provodi radi namirenja tražbine zakonskog uzdržavanja djeteta, druge tražbine kada se ovrha provodi radi namirenja budućih obroka po dospijeću, tražbine po osnovi dospjele, a neisplaćene plaće, naknade plaće ili otpremnine i ako je riječ o mjerama osiguranja iz kaznenog postupka.

Poslodavac odnosno drugi isplatitelj stalnog novčanog primanja može zaprimati nove ovršne isprave radi stjecanja prava prvenstvenog reda pri namirenju, ali neće plijeni niti prenositi dio primanja ovrhovoditelju, osim ako je riječ o provedbi ovrhe u slučaju već spomenutih zakonom propisanih iznimki. Iako su Ovršnim zakonom (Nar. nov., br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17) propisana izuzeća dijela primanja od ovrhe, interventnim mjerama su za vrijeme trajanja posebnih okolnosti propisana dodatna izuzeća od ovrhe. Tako je propisano da su za vrijeme posebnih okolnosti izuzeta od ovrhe sredstva koja se uplaćuju namjenski, u svrhu provedbe projekata dodjelom bespovratnih sredstava odnosno potpore ili financijskih instrumenata koji se financiraju iz nacionalnih sredstava i/ili proračuna Europske unije. Također, za vrijeme trajanja posebnih okolnosti propisano je izuzeće od ovrhe sredstava koja se isplaćuju kao mjera pomoći gospodarstvu i fizičkim osobama zbog posebnih okolnosti. Na taj se način nastoji osigurati da navedena namjenski uplaćena sredstva budu iskorištena baš za tu svrhu zbog koje su isplaćena.

Zakonom su, u stvari, mjere koje su bile propisane Zakonom o dopuni Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Nar. nov., br. 47/20) proširene i na ostale vrste ovršnih postupaka, a ne samo na ovrhe na novčanim sredstvima koje provodi Financijska agencija. Stoga se Zakon ne primjenjuje na ovrhe koje se provode sukladno odredbama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (Nar. nov., br. 68/18, 2/20, 46/20 i 47/20), jer su iste mjere propisane tim Zakonom. Budući da se zbog bolesti COVID-19 smanjila uobičajena ekonomska aktivnost zbog ograničenja slobode kretanje i društvenih aktivnosti, a što je izravno utjecalo na poslovanje i održivost trgovačkih društava i drugih poslovnih subjekata koji rade sa smanjenim kapacitetom ili su obustavili svoje poslovanje na dulje vrijeme, Zakonom se privremeno  intervenira i u stečajne razloge propisane Stečajnim zakonom (Nar. nov., br. 71/15 i 104/17). Tako je propisano da razlozi koji se sukladno Stečajnom zakonu smatraju stečajnim razlozima, a  nastupili su za vrijeme trajanja posebnih okolnosti, nisu pretpostavka za podnošenje prijedloga za otvaranja stečajnog postupka, osim ako prijedlog za otvaranje stečajnoga postupka podnosi sam dužnik. Iznimno je dopušteno dužniku, Financijskoj agenciji i vjerovniku podnijeti prijedlog za otvaranje stečajnog postupka, ali samo radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi. Propisano  ograničenje zasniva se na odredbi članka 50. st. 2. Ustava Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 135/97, 113/00, 28/01, 76/10, 5/14), kojom je propisano da se poduzetnička sloboda i vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi. O opravdanosti podnošenja takvog prijedloga odlučuje sud u postupku. U konačnici, Zakonom je propisano da će Ministarstvo pravosuđa provesti naknadnu procjenu učinka ovog Zakona u roku od dvije godine od dana njegova stupnja na snagu. 

3. Zaključak
Zakonom se, dakle, interveniralo samo u ovršne i stečajne postupke. Vjerojatno je zakonodavac zaključio da su posebnim zakonima primjereno regulirane alternativne mogućnosti održavanja ročišta i komunikacije sa sudovima, a koja su primjenjiva u ovim posebnim okolnostima. Primjena audio-vizualnih uređaja u kaznenom postupku postala je već uobičajena, pa se nazočnost okrivljenika na sjednicama optužnih ili izvanraspravnih vijeća radi produljenja ili ukidanja istražnog zatvora, a temeljem odluka sudova u ovim posebnim okolnostima osigurava putem video-linka, a dostavljanje podnesaka u sudskim postupcima ograničeno je na dostavu putem pošte ili elektroničkim putem.  
Zakon o parničnom postupku (Nar. nov., br. 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19) također propisuje mogućnost održavanja ročišta na daljinu, uz korištenje odgovarajućih audio-vizualnih uređaja, kao i izvođenje pojedinih dokaza (čl. 115. st. 3.), čime je zapravo omogućena primjena video-konferencije. Međutim, upitno je postoje li tehničke mogućnosti za postupanje na takav način. Što se tiče zakonom propisanih materijalnih i procesnih rokova, u njih se nije interveniralo, pa ih i nadalje treba poštovati. Kada je u pitanju rok za podnošenje ustavne tužbe, treba napomenuti da je Odlukom predsjednika Ustavnog suda RH broj SuT-A-3/2020 od 24. ožujka 2020. određeno da je radi poštovanja roka za podnošenje podnesaka Ustavnom sudu kojima se pokreću ustavnosudski postupci, a koji su vezani uz rok (ustavna tužba, žalba protiv odluke DSV-a), omogućeno podnošenje tih podnesaka elektroničkom poštom na određenu adresu, uz naknadno podnošenje Ustavnom sudu potpisanog podneska istovjetnog sadržaja po pravovremenom pozivu objavljenom na internetskim stranicama Ustavnog suda. Time je olakšano podnositeljima ustavnih tužbi ostvarivanje njihova prava u propisanom roku, usprkos posebnim okolnostima. Međutim, zbog nemogućnosti pristupa sudovima, prava stranaka kada je u pitanju uvid u spis i fotokopiranje dokumentacije iz sudskih spisa, definitivno su ograničena. Koliko će to utjecati na ostvarivanje procesnih prava stranka, ostaje za vidjeti.

*Nar. nov., br. 53/20 – u nastavku teksta: Zakon.
1 Preporuka predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Su-IV-125/20-2 od 13. ožujka 2020.
2 Preporuka Ministarstva pravosuđa Republike Hrvatske Klasa: 710-01/20-01/135, Urbroj: 514-04-02/1-20-01 od 13. ožujka 2020.
3 http://www.hok-cba.hr/hr/hrvatska-odvjetnicka-komora-izradila-nacrt-prijedloga-zakona-o-interventnim-mjerama-na-podrucju - u nastavku teksta Nacrt
4 Utjecaj epidemije bolesti COVID-19 na sudske postupke, Aleksandra Maganić, Informator, br. 6622.
5 Kazneni postupci u kojima se odlučuje o određivanje i ukidanje pritvora te istražnog zatvora kao i svi drugi sudski postupci koji su utvrđeni hitnim prema posebnim zakonima, s tim da je predložena mogućnost da predsjednik suda na prijedlog suca ili predsjednika vijeća kojem je predmet dodijeljen u rad ili stranaka, uzimajući u obzir sve okolnosti tog predmeta i poštujući mjere nadležnih tijela zbog epidemije koronavirusa COVID-19, može odlučiti da se taj predmet ne smatra hitnim.