Društvena događanja u zadnje vrijeme aktualizirala su pitanje širine slobode govora na Internetu, koji je defi nitivno postao jedan od najutjecajnijih medija današnjice. Iznimno laka objava bilo kakvih sadržaja, povezana s relativnom anonimnošću koju Internet donosi, dovela je i do objave čitavog niza sadržaja koji prelaze granicu slobode govora. Za određivanje gdje se nalazi uska granica između slobode izražavanja i iznošenja sadržaja koji ulaze u govor mržnje, svakako su bitne odredbe Dodatnog protokola uz Konvenciju o kibernetičkom kriminalu o inkriminiranju djela rasističke i ksenofobne prirode, počinjenih s pomoću računalnih sustava, koji je stupio na snagu u odnosu na Republiku Hrvatsku 1. studenoga 2008. godine.