3. Turistički promet

3.1. Kretanja na međunarodnom tržištu

Podaci Međunarodnog saveza turističkih organizacija (International Federa-tion of Tourist Organizations - IFTO) pokazuju da su se predviđanja Svjetske turističke organizacije (World Tourist Orga-nization - WT0) o 10-20 postotnom smanjenju prometa u 2002. godini pokazala točnim. Osnovni razlog tome su posljedice terorističkih napada na SAD i strah od mogućih novih nestabilnosti, ali i sazrijevanje turističke ponude nekih destinacija koje više ne mogu u dovoljnoj mjeri udovoljiti zahtjevima sve izbirljivije turističke potražnje.

U nastavku prikazujemo kretanja u međunarodnom turističkom prometu, poglavito zemalja - članica Europske unije iz koje dolazi najveći dio europskih turista (emitivna tržišta) i zemlje u Europi te jednim dijelom Afrike (Maroko) i Bliskog istoka (Izrael) u kojima boravi glavnina ukupnog broja europskih turista (receptivna tržišta). U tablici koju dajemo u nastavku, stavljeni su u korelaciju podaci zemalja emitivnih i receptivnih tržišta.

Navedeni podaci iz tablice pokazuju da organizatori turističkih putovanja (tour operatori i putničke agencije) iz najvećih europskih emitivnih zemalja u ovoj godini bilježe smanjenje potražnje za većinu bližih turističkih odredišta, a pad se kreće od 5 - 25%. Najveći pad potražnje zabilježen je u Švedskoj (25%), Njemačkoj (15%), Danskoj (10%), te Velikoj Britaniji, Italiji i Norveškoj (po 9%). Najveći pad dolazaka bilježe Izrael, Cipar, Tunis i Maroko, te neka Španjolska odredišta. Hrvatska i Bugarska su jedine zemlje koje praktički sa svih tržišta bilježe porast dolazaka, dok Turska bilježi rast samo s dijela tržišta.

3.2. Granični promet stranih putnika

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u prvih osam mjeseci ove godine u Hrvatsku je ušlo 30,6 min stranih putnika ili 6% više nego u istom razdoblju prošle godine. Promatrano prema vrstama prijevoza u ovoj godini najveće povećanje dolazaka bilježe putnici koji su koristili pomorski prijevoz (24%) i zračni prijevoz (15%), dok je broj stranih putnika koji su koristili željeznički promet smanjen 5%. Kao i prethodne godine više od 95% putnika u Hrvatsku došlo je cestovnim prijevozom.

3.3. Ukupna turistička kretanja u Hrvatskoj

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u razdoblju I.-IX. mjeseca ove godine ostvaren je sljedeći turistički promet:

Hrvatsku je u prvih devet mjeseci ove godine posjetilo 7,8 min turista što je 6% više nego prošle i 1% više nego 1990. godine. Dolasci domaćih turista u promatranom su razdoblju povećani 4%, a stranih 6%. Ukupan broj ostvarenih noćenja iznosi 43,0 min što je 3% više nego prošle godine i 13% manje nego predratne, 1990. godine.

Broj noćenja domaćih turista u razdoblju l.-IX. mjeseca ove, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, smanjen je 2%, dok je stranih povećan 3%. Razlog sporijem rastu broja noćenja u odnosu na dolaske su lošije vremenske prilike u Hrvatskoj i poplave u nekim zemljama centralne Europe koje su utjecale na skraćivanje boravka, posebice u kampovima, te općenito tendencija povećanja broja kraćih putovanja.

Međutim, kao i prethodnih godina, određeni dio prometa, posebice kod građana iznajmljivača soba i apartmana, ostao je neregistriran. S obzirom na značajnu razliku u povećanju broja dolazaka i broja noćenja, očito je da su pojačane inspekcijske kontrole bile učinkovite u prijavljivanju gostiju, ali ne i ukupno ostvarenog prometa.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku Hrvatsku je, u prvih devet mjeseci ove godine, posjetilo 307 stranih brodova na kružnim putovanjima s ukupno 225.784 putnika (prosječno 735 putnika po brodu). Ti su putnici u prosjeku boravli u Hrvatskoj 2 dana, čak 99,5% svih uplovljenja bilo je na području Županije Dubrovačko-neretvanske.

3.4. Turistički promet po mjesecima

Promatrano prema dinamici, turistički promet imao je brži rast u predsezoni (6,3% u broju odlazaka i 5,9% u broju noćenja) nego u glavnoj sezoni (6,3% u broju dolazaka i 1,6% u broju noćenja u rujnu). To znači da je, prije svega, zahvaljujući
subvencijama za organizirani turistički promet došlo do daljnjeg proširenja sezone.

3.5. Turistički promet prema načinu dolaska

Za razliku od prethodnih godina, u prvih devet mjeseci ove godine inidividualni turistički promet imao je znatno brži rast od organiziranog. Razlozi tome su, prije svega, rast cijena smještajnih usluga i ukidanje subvencija za organizirani turistički promet u glavnoj sezoni, što je utjecalo na rast cijena paket aranžmana za strana tržišta (a time i umanjenja njihove konkurentnosti) u situaciji kad su ostale konkurentske zemlje snižavale cijene i provodile dodatne akcije. S druge strane, domaće agencije su dobile manje kreveta, što je uz rast cijena bio razlog smanjenju broja domaćih noćenja u organiziranom turističkom prometu.

3.6. Turistički promet po zemljama podrijetla

Napomena: Za Češku i Slovačku za 1990. godinu ne postoje relevantni podaci, jer one nisu bile samostalne države. Slovenija i BiH bile su dio domaćeg tržišta. U odnosu na 1990. brq turista iz Slovenije je veći 22%, a broj noćenja je manji 6%. Što se tiče BiH u prvih devet mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje 1990. godine broj turista je manji za čak 67%, a broj noćenja za 73%.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku naši najbrojniji gosti u prvih devet mjeseci bili su Nijemci s 1,4 min dolazaka ili čak 14% više nego u istom razdoblju prošle godine. Broj njemačkih turista čak je za 1% premašio razinu iz predratne 1990. godine. Po broju turističkih dolazaka slijede Talijani čiji je broj u prvih devet mjeseci povećan 4%, a u odnosu na isto razdoblje 1990. to povećanje iznosi čak 8%. Na trećem su mjestu Slovenci čiji je broj dolazaka praktički ostao na prošlogodišnjoj razini, a na četvrtom mjestu su Česi čiji je broj smanjen 6%. Slijede Austrijanci s povećanjem broja dolazaka 1% u odnosu na prvih devet mjeseci prošle godine, te čak 62% povećanja u odnosu na promatrano razdoblje 1990. Visok porast dolazaka zabilježen je iz Nizozemske (17%), Mađarske (14%), Velike Britanije (24%) i Rusije (25%).

Nijemci su na prvom mjestu i po broju ostvarenih noćenja. S ostvarenih više 10,3 min noćenja (rast 11% u odnosu na prvih devet mjeseci prošle godine) oni ostvaruju čak 26,8% ukupnih stranih noćenja. Slijede Slovenci s ostvarenih 4,9 min noćenja (pad 2%) i Talijani s 4,8 min noćenja (rast 3%). Na četvrtom su mjestu Česi s oko 4,5 min noćenja (pad 8%), a na petom mjestu Austrijanci s 3,4 min noćenja (pad 2%). Od značajnih emitivnih tržišta prosječno najdulje u Hrvatskoj borave Nizozemci (8,4 noćenja po dolasku), te Nijemci (7,4 noćenja po dolasku), a najkraće Talijani (4,5 noćenja po dolasku). Od ostalih tržišta najdulji boravak ostvaruju ruski turisti s prosječno devet noćenja po dolasku.

3.7. Turistički promet po regijama

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku najviše gostiju posjetilo je Dalmaciju. S više od 2,8 min dolazaka na ovom je području zabilježen promet 10% veći od prošlogodišnjeg i čak 13% veći od predratnoga. Broj noćenja u Dalmaciji, u odnosu na prošlu godinu, povećan je 10%, ali je u odnosu na predratni, manji 13%. Zatim slijedi Istra koju je posjetilo oko 2,3 min turista što je isti broj kao prošle godine. Međutim, taj povećan promet dolazaka u Istru rezultirao je manjim brojem noćenja za 1% čemu je jedan od razloga i kišovito vrijeme što je negativno utjecalo na promet u kampovima.

Promatrano u cijelosti turistički promet mjeren brojem noćenja u Dalmaciji u ukupnom sudjeluje s 36,0% čime se praktički izjednačio s Istrom koja ostvaruje 36,3% ukupnog prometa Hrvatske, lako tek na razini od 50% predratnog, značajno je povećan turistički promet u Gradu Zagrebu i ostalim kontinentalnim županijama, ali je očito da turistički potencijali ovog područja još uvijek nisu dovoljno iskorišteni.

Prosječno najdulje turisti borave u Istri (6,9 noćenja po dolasku), a najkraće u Gradu Zagrebu (1,7 noćenja po dolasku). Relativno kratki boravak u nekim priobalnim županijama (prosječno 4,1 noćenja u Ličko-senjskoj, te 4,5 u Šibensko-kninskoj) vjerojatno su posljedica i nepojavljivanja ili samo djelomičnog prijavljivanja gostiju u privatnim sobama, apartmanima i kampovima koji na tim područjima čine glavninu smještajne ponude.

3.8. Turistički promet prema vrstama objekta

Najveći porast turističkog prometa u ovoj godini ostvaren je u privatnim sobama i apartmanima (11% u broju dolazaka i 9% u broju noćenja). Zbog povećanja kapaciteta u odnosu na predratni u sobama i apartmanima, značajno je povećan promet i u odnosu na 1990. godinu (čak 87% u broju dolazaka i 41% u broju noćenja). Hoteli su zabilježili rast 2%, ali ukupni promet u tim objektima još uvijek značajno zaostaje za predratnim što je posljedica, prije svega, smanjenja kapaciteta za oko 36%.

3.9. Prihodi od turističkih putovanja

Prema podacima Hrvatske narodne banke u prvih šest mjeseci ove godine od putovanja stranih turista ukupno je ostvareno 993,6 min USD, što je 29% više nego u istom razdoblju prošle godine.

lako se u prvom polugodištu ostvaruje svega 25% cjelogodišnjih prihoda, taj podatak ukazuje da je realna procjena da će prihodi od stranih turističkih putovanja rasti brže nego fizički promet.

4. Ocjena ostvarenih rezultata

Do sada raspoloživi statistički i drugi podaci ukazuju na to da će, unatoč padu potražnje na međunarodnom tržištu, te realnim ograničenjima naše ukupne turističke ponude, kao i lošim vremenskim prilikama u glavnoj sezoni i katastrofalnim poplavama u Srednjoj Europi, 2002. godina biti još jedna uspješna godina za hrvatski turizam. Takvim rezultatima pridonijele su kvalitetnije pripreme za turističku sezonu u svim segmentima (od razine turističkih mjesta do razine države), te u cijelosti sigurna i stabilna situacija u Hrvatskoj i regiji.

Hrvatska je ove godine bila jedan od najvećih turističkih dobitnika na Mediteranu, pa i u Europi u cjelini, a unatoč zaoštravanju konkurentske utakmice na međunarodnom turističkom tržištu, hrvatski turizam je ponovo dokazao da je jedan od najvažnijih izvoznih proizvoda koji posredno ili neposredno pruža izuzetne tržišne mogućnosti i za ukupno hrvatsko gospodarstvo.