Na sjednici 20. travnja 2012. Hrvatski sabor donio je po hitnom postupku Zakon o izmjenama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Nar. nov., br. 50/12). Ovaj kratak i na prvi pogled ne previše zanimljivi Zakon, od posebnog je značenja za pravni promet određenih nekretnina. Naime, ovim se Zakonom, uz ostalo, brišu odredbe Zakona o prostornom uređenju i gradnji kojima je bila propisana oboriva predmnjeva prema kojoj se građevina koja je upisana u zemljišnoj knjizi bez zabilježbe o aktu na temelju kojega se smije rabiti, smatra građevinom izgrađenom bez akta na temelju kojega se može pristupiti građenju, odnosna bez akta za uporabu. Ta je predmnjeva u vezi sa zabranom otuđenja nezakonito izgrađenih zgrada i zemljišta na kojima su izgrađene takve zgrade, propisane Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Nar. nov., br. 90/11), u pravnom prometu određenih nekretnina te stručnoj i široj javnosti izazvala dosta polemika i nedoumica. S obzirom na važnost ove teme, u nastavku dajemo kratki prikaz² razloga uvođenja predmetne predmnjeve, srži i posljedice njezinog nerazumijevanja u dijelu stručne javnosti te razloga i posljedica njezinog brisanja, tj. donošenja predmetnog Zakona.

Zakon o prostornom uređenju i gradnji (Nar. nov., br. 76/07) stupio je na snagu 1. listopada 2007. Tim je Zakonom uređen sustav prostornog uređenja i gradnje kojim se ostvaruju pretpostavke za unapređenje gospodarskih, društvenih, prirodnih, kulturnih i ekoloških polazišta održivog razvitka u prostoru Republike Hrvatske, kao osobito vrijednom i ograničenom nacionalnom dobru na načelu integralnog pristupa prostornom planiranju.

Zakon o prostornom uređenju i gradnji mijenjan je i dopunjavan do predmetne izmjene i dopune tri puta³. Treća izmjena i dopuna 2011., donesena je, uz ostalo, radi omogućavanja njegove učinkovitije provedbe i otklanjanja određenih nedostataka Zakona, uočenih tijekom njegove primjene u praksi. U tom smislu u svrhu afirmacije načela potpunosti i istinitosti podataka u zemljišnim knjigama i načela povjerenja u zemljišne knjige, uvedeno je stavljanje zabilježbe u zemljišnim knjigama akta na temelju kojega se građevina smije rabiti i (oborive) predmnjeve da se građevina koja je upisana bez takve zabilježbe smatra građevinom izgrađenom bez akta na temelju kojega se može pristupiti građenju, i bez akta za uporabu, s tim da se odgovarajućim aktom za građenje, odnosno za uporabu, ako je to u pravnom prometu ili kakvom postupku potrebno, može dokazati suprotno. Istovremeno, Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Nar. nov., br. 90/11), koji je donesen kada i treće izmjene i dopune Zakona o prostornom uređenju i gradnji⁴, u svrhu suzbijanja nezakonitog građenja i poticanja na ozakonjenje zgrada, zabranjeno je otuđivanje nezakonito izgrađenih zgrada i zemljišta na kojima su izgrađene takve zgrade te je zabranjeno provođenje u zemljišnim knjigama ugovora o otuđenju takvih zgrada i/ili zemljišta.

U praćenju provedbe spomenutih Zakona uočeno je da zbog nerazumijevanja spomenute oborive predmnjeve od strane pojedinih zemljišnoknjižnih sudova, kao i zbog nedovoljne normiranosti spomenute zabrane otuđenja zgrada i zemljišta, dolazi do primjene zabrane otuđenja na sve zgrade koje u zemljišnoj knjizi nemaju zabilježbu akta na temelju kojega se građevina smije rabiti, umjesto samo na zgrade koje su izgrađene bez akta za građenje, kako je to propisano člankom 22. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama. Takvo neujednačeno tumačenje i primjena navedenih instituta od strane različitih zemljišnoknjižnih sudova, dovodi do pravne nesigurnosti u pravnom prometu nekretnina i nastavno do smanjenja njihovog prometa, a što ima negativne posljedice na gospodarska kretanja i investicije u graditeljstvu.

U svrhu otklanjanja tih posljedica Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, putem Ministarstva pravosuđa, dalo je svim zemljišnoknjižnim sudovima odgovarajuće objašnjenje⁵ navedenih instituta koje, međutim, nije u potpunosti, odnosno nije ih u zadovoljavajućoj mjeri otklonilo. Osim toga, pristupilo se je izradi Nacrta prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama u okviru kojih će se, uz sva druga pitanja, razmotriti učinak i svrhovitost spomenute zabrane otuđenja. S obzirom na važnost i prirodu ovakvog stanja stvari, te uzimajući u obzir uobičajeno vrijeme potrebno za ustaljivanje i ujednačavanje sudske prakse, ocijenjeno je da se štetne posljedice takvog stanja u pravnom prometu nekretninama ne mogu učinkovito otkloniti i da sudionici u tom prometu ne mogu ostvariti, odnosno zaštititi svoja prava redovnim pravnim putem, tj. poduzimanjem pravnih lijekova. Također, uzimajući u obzir vrijeme potrebno za izradu i donošenje cjelovitih izmjena i dopuna Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, ocijenjeno je da štetne posljedice takvog stanja nije moguće dovoljno brzo otkloniti niti donošenjem tog Zakona.

Uz takvo stanje stvari i imajući na umu da nastala situacija može imati negativnih posljedice na gospodarska kretanja i investicije u graditeljstvu, a što može dovesti do većih posljedica u gospodarstvu, predmetni je Zakon, sukladno odredbi članka 159. stavak 1. Poslovnika Hrvatskog sabora (Nar. nov., br. 6/02 - proč. tekst, 41/02, 91/03, 58/04, 69/07 - Odluka USRH, 39/08 i 86/08), donesen po hitnom postupku.

Donošenjem predloženog Zakona otklanja se mogućnost primjene odredbe članka 22. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, kojom je propisana zabrana otuđenja nezakonito izgrađenih zgrada i zemljišta na kojima su izgrađene takve zgrade, te provođenja u zemljišnim knjigama ugovora o otuđenju takvih zgrada i/ili zemljišta, na zgrade i zemljišta na koje se ista ne odnosi, tj. na zgrade izgrađene na temelju akta za građenje za koje u zemljišnoj knjizi nije stavljena zabilježba akta na temelju kojega se građevina smije rabiti. Na taj se način otklanja mogućnost zauzimanja pogrešnog stajališta prema kojemu je zabilježba akta na temelju kojega se građevina smije rabiti u zemljišnoj knjizi uvjet za provođenje u zemljišnim knjigama ugovora o otuđenju svake zgrade i zemljišta na kojemu je izgrađena zgrada. Dakle, nakon brisanja odredbe Zakona kojom je propisana predmetna predmjeva u zemljišnim knjigama se prema propisima koji uređuju prostorno uređenje i graditeljstvo nedvojbeno može provesti ugovor o otuđenju svake zgrade izgrađene na temelju akta za građenje, ozakonjene zgrade i zgrade koja je izjednačena sa zgradom izgrađenom na temelju akta za građenje, a za što jedini dokaz nije spomenuta zabilježba akta na temelju kojega se građevina smije rabiti, nego i svaki od navedenih akata ili akt za uporabu građevine, ako je to potrebno dokazivati. Naime, ovo dokazivanje nije potrebno za zgrade upisane u zemljišne knjige do 20. studenog 1992. jer su se one do tog datuma upisivale samo ako su imale uporabnu dozvolu, niti za zgrade upisane od 1. listopada 2007. jer se one upisuju samo ako imaju akt za uporabu. Također, dokazivanje ove činjenice nije potrebno niti za zgrade koje su u zemljišnim knjigama upisane između 27. svibnja 1995. i 30. rujna 2007. bez zabilježbe da građevinska i uporabna dozvola nisu priložene.

Može se očekivati da donošenje tog Zakona ne će previše negativno utjecati na afirmaciju načela potpunosti i istinitosti podataka u zemljišnim knjigama i načela povjerenja u zemljišne knjige, koja se postiže uvedenim stavljanjem zabilježbe u zemljišnim knjigama akta na temelju kojega se građevina smije rabiti. To posebice stoga što i nadalje prema odredbi članka 268.a Zakona o prostornom uređenju i gradnji, nadležni sud prilikom upisa građevine u zemljišnu knjigu po službenoj dužnosti u posjedovnici zemljišne knjige stavlja zabilježbu da je priložen akt za uporabu građevine koja se upisuje uz navođenje naziva i oznake tog akta, odnosno uz navođenje oznake potvrde nadležnoga upravnog tijela da se za uporabu građevine ne izdaje akt za uporabu, dok prema odredbi članka 116. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Nar. nov., br. 90/11) i nadalje postoji mogućnost da se takva zabilježba na zahtjev vlasnika stavi u posjedovnici i za građevine koje su u zemljišne knjige upisane do stupanja na snagu tog Zakona.

 
1 Načelnik Sektora za zakonodavstvo u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja. Stajališta autora iznesena u ovom radu nužno ne predstavljaju službena stajališta Ministarstva u kojemu je autor zaposlen. 
2 Prikaz se daje prema Obrazloženju predlagatelja predmetnog Zakona - Vlade RH, objavljenog na njezinim internetskim stranicama - www.vlada.hr. (KLASA: 350-1/12-01/1, URBROJ: 5030105-12-1) 
3 Zakoni o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji objavljeni su u Nar. nov., br. 38/09, 55/11 i 90/11). 
4 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Nar. nov., br. 90/11). 
5 Radi se o objašnjenju, KLASA: 360-01/11-01-01/218, URBROJ: 531-01-11-1 od 28. rujna 2011. sljedećeg sadržaja: 
 »Dana 10. kolovoza 2011. stupili su na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Nar nov, br. 90/11) – u daljnjem tekstu: ZID ZPUG i Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (Nar nov, br. 90/11) – u daljnjem tekstu: Zakon o postupanju. Ovi zakoni, uz ostalo, sadrže odredbe koje su od utjecaja na promet nekretnina i čija je provedba u djelokrugu zemljišnoknjižnih odjela općinskih sudova. Zbog učestalih upita građana u vezi s provedbom spomenutih odredbi i različitog postupanja zemljišnoknjižnih odjela s tim u vezi, postupajući na temelju članka 38. podstavka 2. i 7. Zakona o sustavu državne uprave (Nar. nov., br. 190/03 – proč. tekst, 199/03 i 79/07), a u svrhu osiguravanja ujednačene provedbe navedenih zakona na cijelom području Republike Hrvatske, u nastavku dajemo objašnjenje spomenutih odredbi zakona te vas molimo da sa istim upoznate zemljišnoknjižne odjele svih sudova. 
 Spomenuti upiti građana i nejednako postupanje zemljišnoknjižnih odjela odnose se na provedbu odredbi članka 22. Zakona o postupanju i odredbi članka 94. i 116. ZID ZPUG-a, koje glase: 
 »Članak 22. 
 (1) Nezakonito izgrađena zgrada, odnosno zemljište na kojem je izgrađena ne mogu se otuđiti dok se takva zgrada ne ukloni. 
 (2) Ugovor sklopljen protivno odredbi stavka 1. ovoga članka ne proizvodi pravne učinke i ne može se provesti u zemljišnim knjigama niti u drugim javnim evidencijama.; 
 Članak 94. 
 Iza članka 268. dodaje se članak 268.a koji glasi: 
 Članak 268.a 
 (1) Nadležni sud prilikom upisa građevine u zemljišnu knjigu po službenoj dužnosti u posjedovnici zemljišne knjige stavlja zabilježbu da je priložen akt za uporabu građevine koja se upisuje uz navođenje naziva i oznake tog akta, odnosno uz navođenje oznake potvrde nadležnoga upravnog tijela da se za uporabu građevine ne izdaje akt za uporabu. 
 (2) Građevina upisana u zemljišnoj knjizi bez zabilježbe iz stavka 1. ovoga članka smatra se građevinom izgrađenom bez akta na temelju kojega se može pristupiti građenju građevine i bez akta za uporabu iste, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati. 
 Članak 116. 
 (1) Za građevine upisane u zemljišnu knjigu do dana stupanja na snagu ovoga Zakona i za građevine za koje je katastarski ured nadležnom sudu do tog dana poslao dokumente propisane posebnim propisima za upis građevine u zemljišnu knjigu, nadležni sud na zahtjev vlasnika građevine u posjedovnici zemljišne knjige stavlja zabilježbu da je priložen akt za uporabu građevine koja je upisana u zemljišnoj knjizi, odnosno koja se u istu upisuje, uz navođenje naziva i oznake tog akta, odnosno uz navođenje oznake potvrde nadležnoga upravnog tijela da se za uporabu građevine ne izdaje akt za uporabu. 
 (2) Vlasnik građevine uz zahtjev iz stavka 1. ovoga članka prilaže odgovarajući akt za uporabu građevine, odnosno potvrdu nadležnoga upravnog tijela da se za uporabu građevine ne izdaje akt za uporabu. 
 (3) Građevina upisana u zemljišnoj knjizi bez zabilježbe iz stavka 1. ovoga članka smatra se građevinom izgrađenom bez akta na temelju kojega se može pristupiti građenju građevine i bez akta za uporabu iste, a tko tvrdi suprotno, treba to dokazati. 
 (4) Stavljanjem zabilježbe iz stavka 1. ovoga članka nadležni sud istodobno po službenoj dužnosti briše zabilježbu iz zemljišne knjige da građevinska i/ili uporabna dozvola nije priložena, ako takva zabilježba postoji. 
 (5) Aktom za uporabu građevine u smislu članka 93. i 94. ovoga Zakona i stavka 1. i 2. ovoga članka smatraju se i akti iz članka 330. stavka 2. i 3., članka 331. stavka 2., članka 332. stavka 1., 2. i 3., i članka 333. stavka 1. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Nar. nov., br. 76/07., 38/09. i 55/11.) te svi akti izdani na temelju ranije važećih zakona na temelju kojih se je mogla započeti koristiti građevina.« 
 Zabrana otuđenja nezakonito izgrađenih zgrada i posljedica nedostatka pozitivne zabilježbe 
 Iz navedenih odredaba Zakona proizlazi da je zabranjeno otuđenje i provedba prava vlasništva nezakonito izgrađene zgrade i zemljišta na kojemu je takva zgrada izgrađena, a ne zgrade, odnosno zemljišta za koju u zemljišnoj knjizi nije stavljena zabilježba o aktu za uporabu zgrade ili za koju nije izdan akt za uporabu. Budući da je predmnjeva propisana navedenim odredbama ZID ZPUG-a, prema kojoj se građevina upisana u zemljišnoj knjizi bez zabilježbe da je priložen akt za uporabu građevine smatra izgrađenom bez akta na temelju kojega se može pristupiti građenju građevine i bez akta za uporabu iste, oboriva tj. da je u takvom slučaju dopušteno dokazivati suprotno, upis takve (pozitivne) zabilježbe u zemljišnoj knjizi predstavlja samo jedan od mogućih dokaza o zakonitosti građevina. Naime, u smislu Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Nar. nov., br. 76/07, 38/09, 55/11 i 90/11) – u daljnjem tekstu: ZPUG, Zakona o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja (Nar. nov., br. 69/09 i 128/11) i Zakona o postupanju, zakonito izgrađena građevina je svaka građevina izgrađena na temelju akta za građenje, odnosno koja je zakonom izjednačena s takvom građevinom, a ne samo ona građevina koja u zemljišnoj knjizi ima upisanu spomenutu pozitivnu zabilježbu. 
 Slijedom navedenog, da bi se u zemljišnoj knjizi provela promjena vlasništva nastala otuđenjem na zgradi upisanoj u zemljišnoj knjizi bez spomenute pozitivne zabilježbe ili na zemljištu na kojemu je izgrađena zgrada koja nije upisana u zemljišnoj knjizi (vidljivo iz isprave o otuđenju ili kulture u listu A »izgrađeno zemljište«) predlagatelj upisa mora priložiti dokaz o zakonitosti zgrade. 
 Dokazom da je zgrada zakonita prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji, Zakonu o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja i Zakonu o postupanju smatraju se svi akti izdani za građenje, uporabu ili ozakonjenje (»legalizaciju«) zgrade, izdani na temelju tih zakona, ili na temelju ranije važećih zakona koji su uređivali upravno područje gradnje te akti i dokumenti propisani Zakonom o prostornom uređenju i gradnji kojima se nezakonito izgrađena zgrada izjednačava sa zakonito izgrađenom zgradom. To su posebice: 
 a) Akti za građenje: 
 – građevinska dozvola, 
 – rješenje o uvjetima građenja, 
 – potvrda glavnog projekta, 
 – rješenje za građenje, 
 – građevna dozvola, 
 – lokacijska dozvola kojom se dozvoljava građenje, 
 – građevna dozvola za jednostavne građevine 
 – rješenje o uvjetima uređenja prostora; 
 b) Akti za uporabu: 
 – uporabna dozvola, 
 – završno izvješće nadzornog inženjera, 
 – uvjerenje za uporabu, 
 – potvrda upravnog tijela nadležnog za poslove graditeljstva da se za uporabu građevine ne izdaje akt za uporabu, 
 – dozvola za upotrebu; 
 c) Akti za ozakonjenje: 
 – rješenje o izvedenom stanju (izdano na temelju Zakona o postupanju), 
 – rješenje o izvedenom stanju (izdano na temelju ZPUG-a), 
 – potvrda izvedenog stanja; 
 d) Akti i dokumenti kojima se nezakonito izgrađena zgrada izjednačava sa zakonito izgrađenom: 
 • uvjerenje katastarskog ureda, odnosno Središnjeg ureda Državne geodetske uprave iz članka 330. stavka 2. ZPUG-a da je zgrada izgrađena do 15. veljače 1968. godine, 
 • uvjerenje upravnog tijela nadležnog za poslove graditeljstva iz članka 330. stavka 3. ZPUG-a da je zgrada izgrađena do 15. veljače 1968. godine, 
 • dokumenti iz članka 332. stavka 1. ZPUG-a: 
 – projekt prema kojemu je građena ili snimku postojećeg stanja građevine, 
 – preslik katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situaciju) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici, 
 – dokaz da je građenje, odnosno rekonstrukcija građevine provedena u sklopu projekta obnove ratom oštećenih ili porušenih kuća Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo ili Ministarstva kulture (ugovor o obnovi, akt tijela državne vlasti, zapisnik o primopredaji građevine i drugo), 
 • dokumenti iz članka 332. stavka 2. ZPUG-a: 
 – potvrda da je građevinska dozvola ili drugi odgovarajući akt uništen ili da je nedostupan uslijed prirodne nepogode, ratnih i drugih razaranja, djelovanja ili događaja, 
 – snimka postojećeg stanja građevine i 
 – preslik katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici. 
 • dokumenti iz članka 332. stavka 3. ZPUG-a: 
 – snimka postojećeg stanja, 
 – preslik katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici i 
 – dokaz da je građevina kupljena u svrhu stambenog zbrinjavanja u smislu Zakona o područjima posebne skrbi. 
 Prilikom dokazivanja navedenim aktima, odnosno dokumentima da je zgrada zakonito izgrađena u svrhu promjene vlasništva u zemljišnim knjigama, predlagatelj upisa ne mora priložiti potvrdu da u vezi s tom građevinom nije u tijeku postupak građevinske inspekcije jer ta potvrda prema spomenutim zakonima ne predstavlja dokaz da je zgrada zakonito izgrađena. 
 Također, mišljenja smo da je opisani način dokazivanja zakonitosti zgrade, jednak za sve zgrade, bez obzira da li u zemljišnim knjigama postoji zabilježba da građevinska i/ili uporabna dozvola nije priložena ili ta zabilježba ne postoji. 
 Akti za uporabu građevine koji se upisuju u zemljišne knjige i na temelju kojih se briše zabilježba da građevinska i/ili uporabna dozvola nije priložena 
 Vezano, pak, za provedbu odredbe članka 116. stavka 1. ZID ZPUG-a kojom je uređeno stavljanje zabilježbe da je priložen akt za uporabu građevine koja je upisana u zemljišnoj knjizi, odnosno koja se u nju upisuje, skrećemo pozornost da se pod odgovarajućim aktom za uporabu građevine kojega vlasnik građevine, prema odredbi stavka 2. istoga članka, prilaže uz zahtjev za stavljanje zabilježbe podrazumijevaju akti navedeni u odredbi stavka 5. toga članka. To su posebice: 
 a) Akti za uporabu: 
 – uporabna dozvola, 
 – završno izvješće nadzornog inženjera, 
 – uvjerenje za uporabu, 
 – građevinska dozvola (pravomoćna), odnosno drugi odgovarajući akt izdan do 19. lipnja 1991. s potvrdom građevinske inspekcije da nije u tijeku postupak građevinske inspekcije izdanom na temelju članka 331. stavka 2. ZPUG-a, 
 – potvrda upravnog tijela nadležnog za poslove graditeljstva da se za uporabu građevine ne izdaje akt za uporabu, 
 – dozvola za upotrebu; 
 b) Akti za ozakonjenje : 
 – rješenje o izvedenom stanju (izdano na temelju Zakona o postupanju), 
 – rješenje o izvedenom stanju (izdano na temelju ZPUG-a), 
 – potvrda izvedenog stanja; 
c) Akti i dokumenti kojima se nezakonito izgrađena zgrada izjednačava s zakonito izgrađenom: 
 • uvjerenje katastarskog ureda, odnosno Središnjeg ureda Državne geodetske uprave iz članka 330. stavka 2. ZPUG-a da je zgrada izgrađena do 15. veljače 1968. godine, 
 • uvjerenje upravnog tijela nadležnog za poslove graditeljstva iz članka 330. stavka 3. ZPUG-a da je zgrada izgrađena do 15. veljače 1968. godine, 
 • dokumenti iz članka 332. stavka 1. ZPUG-a: 
 – projekt prema kojemu je građena ili snimku postojećeg stanja građevine, 
 – preslik katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situaciju) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici, 
 – dokaz da je građenje, odnosno rekonstrukcija građevine provedena u sklopu projekta obnove ratom oštećenih ili porušenih kuća Ministarstva za javne radove, obnovu i graditeljstvo ili Ministarstva kulture (ugovor o obnovi, akt tijela državne vlasti, zapisnik o primopredaji građevine i drugo), 
 • dokumenti iz članka 332. stavka 2. ZPUG-a: 
 – potvrda da je građevinska dozvola ili drugi odgovarajući akt uništen ili da je nedostupan uslijed prirodne nepogode, ratnih i drugih razaranja, djelovanja ili događaja, 
 – snimka postojećeg stanja građevine i 
 – preslik katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici. 
 • dokumenti iz članka 332. stavka 3. ZPUG-a: 
 – snimka postojećeg stanja, 
 – preslik katastarskog plana s ucrtanom građevinom ili geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja (situacija) za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici i 
 – dokaz da je građevina kupljena u svrhu stambenog zbrinjavanja u smislu Zakona o područjima posebne skrbi. 
 Građevine upisane u zemljišne knjige do 20. studenog 1992. ili od 1. listopada 2007. 
 Imajući na umu sve navedeno i činjenicu da je prema zakonima koji su uređivali upravno područje gradnje u određenim razdobljima prilaganje akta za uporabu građevine bio uvjet za upis građevine u zemljišnu knjigu, pa sud raspolaže tim aktom jer se isti nalazi u zbirci isprava, mišljenja smo da prilikom promjene vlasništva nastale otuđenjem na nekretnini na kojoj je u zemljišnoj knjizi upisana zgrada bez spomenute pozitivne zabilježbe predlagatelj ne mora priložiti dokaz o zakonitosti zgrade ako je ona upisana: 
 – u zemljišnu knjigu do 20. studenog 1992. (21. studenog 1992. stupio je na snagu Zakon o građenju Narodne novine, br. 77/92 koji više nije propisivao dozvolu za upotrebu kao uvjet za upis građevine u zemljišne knjige), 
 – u katastar ili zemljišnu knjigu od 1. listopada 2007. (1. listopada 2007. stupio je na snagu danas važeći ZPUG-a koji upis građevina u katastar uvjetuje aktom za uporabu). 
 U takvim slučajevima, mišljenja smo, dovoljno je pozvati se na akt za uporabu građevine koji je bio priložen prilikom upisa zgrade, a koji se nalazi u zbirci isprava. 
 Iz istih smo razloga mišljenja da je uz zahtjev za stavljanje zabilježbe priložen akt za uporabu građevine koji se podnosi prema odredbi članka 116. stavka 1. ZID ZPUG-a za građevinu upisanu u zemljišnu knjigu do 20. studenog 1992. ili od 1. listopada 2007. nije potrebno priložiti odgovarajući akt za uporabu građevine, kako je to propisano stavkom 2. navedenog članka, već je dovoljno pozvati se na taj akt koji se nalazi u zbirci isprava.«