1. UVOD
Ovoga je ljeta vremenska prognoza bila najčitanija, najslušanija i najgledanija vijest. Meteoalarm Državnog hidrometeorološkog zavoda danima je upozoravao da je cijela Hrvatska u crvenoj zoni i da je vrijeme izuzetno opasno. Područje Vukovarsko-srijemske županije je početkom, a Međimurske županije sredinom srpnja 2024. doživjelo olujno nevrijeme sa snažnim vjetrom, obilnom kišom i jakom tučom koje je prouzročilo veliku materijalnu štetu na stambenim i poslovnim objektima, i na poljoprivrednim površinama. Oštećena je električna infrastruktura, poplavljena su dvorišta i kuće, lokalni putovi i prometnice, padala su stabala te su oštećeni brojni automobili, krovovi i fasade obiteljskih kuća i javnih zgrada. Brojne općine i gradovi često stradavaju od poplava, bilo zbog akumulacije oborinske vode na području susjednih država (Slovenija i Austrija) koja rijekama pritječe na područje naše zemlje, bilo zbog obilnih oborina koje uzrokuju znatan porast vodostaja Mure, Drave, Save, Kupe, Korane i drugih rijeka, s mogućnošću dosezanja razine vodostaja koji traži pokretanje izvanrednih mjera obrane od poplava. Jaki i olujni vjetar, obilne kiše, kao i kombinacija plime i jakog juga sve češće dovodi do porasta razine mora, poplava riva i zaslanjivanja vodonosnika u mnogim gradovima duž jadranske obale. Zbog učestalih toplinskih valova Jadransko more izloženo je porastu temperature, što nosi brojne posljedice na biljni i riblji fond koji obitava u moru. Treba još spomenuti smanjenje dostupnosti pitke i podzemne vode, sve češće pojave suša i negativan utjecaj na proizvodnju poljoprivrednih proizvoda i hrane, učestale ugroze od požara i produljenje požarne sezone, kao i veliko onečišćenje zraka.

To su pojave koje nas kao građane sve više plaše, a istovremeno zahtijevaju angažman brojnih javnih službi, kako u preveniranju, tako i u otklanjanju posljedica štetnih događaja. Najčešće je riječ o službama za čije su djelovanje odgovorni gradovi.

Sve se spomenute pojave jednim imenom nazivaju klimatskim promjenama. U članku navodimo propise kojima je to područje uređeno i analiziramo u kojoj su se mjeri hrvatski gradovi uključili u aktivnosti prilagodbe klimatskim promjenama. Opisani su načini na koje gradovi aktivno sudjeluju u prilagodbi klimatskim promjenama i koliko sredstava pojedini gradovi izdvajaju ili planiraju izdvojiti za različite aktivnosti, programe i projekte usmjerene prema jačanju otpornosti na klimatske promjene.

2. ZAKONSKI PROPISI I STRATEŠKI DOKUMENTI
U Hrvatskoj dva temeljna zakona utvrđuju načine, programe, aktivnosti i mjere prilagodbe za jačanje otpornosti na klimatske promjene. To je Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja (Nar. nov., br. 127/19 – u nastavku teksta: ZKP) i Zakon o zaštiti okoliša (Nar. nov., br. 80/13, 153/13, 78/15, 12/18, 118/18 – u nastavku teksta: ZZO).

ZKP, između ostaloga, utvrđuje nadležnost i odgovornost za ublažavanje klimatskih promjena, prilagodbu klimatskim promjenama i zaštitu ozonskog sloja, financiranje ublažavanja klimatskih promjena i informacijski sustav za klimatske promjene i zaštitu ozonskog sloja. Uz Hrvatski sabor i Vladu Republike Hrvatske, za učinkovitost ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštitu ozonskog sloja zadužena su predstavnička (županijske skupštine, gradska vijeća) i izvršna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (župani i gradonačelnici). Upravne i stručne poslove kao i provedbu mjera ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja, uz tijela državne uprave, provode i osiguravaju upravna tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u nastavku teksta: JLP(R)S) nadležna za obavljanje poslova zaštite okoliša.

U ZZO-u utvrđeni su ciljevi zaštite okoliša među kojima je i zaštita ozonskog omotača i ublažavanje klimatskih promjena. Održivi razvitak i zaštitu okoliša osiguravaju, među ostalim, županije i Grad Zagreb, veliki gradovi, gradovi i općine. Županije i Grad Zagreb uređuju, organiziraju, financiraju i unaprjeđuju poslove zaštite okoliša koji su im Zakonom o zaštiti okoliša i posebnim propisima stavljeni u nadležnost, a od regionalne su važnosti za zaštitu okoliša, unaprjeđenje stanja okoliša na području županije odnosno Grada Zagreba. Veliki gradovi te gradovi i općine u svom djelokrugu uređuju, organiziraju, financiraju i unaprjeđuju poslove zaštite okoliša koji su im ZZO-om i posebnim propisima stavljeni u nadležnost, a od lokalne su važnosti za zaštitu okoliša i unaprjeđenje stanja okoliša na području velikog grada, grada ili općine.

Osim zakona, temeljni strateški dokumenti o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja su Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu (Nar. nov., br. 46/20), Strategija niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 63/21) te pripadajući akcijski planovi za njihovu provedbu. Uz njih, postoje brojni sektorski propisi i različiti strateški dokumenti i planovi u kojima je, među ostalim, sadržan i dio koji se odnosi na klimatske promjene i mjere prilagodbe za jačanje otpornosti na klimatske promjene. Na nacionalnoj, kao i na regionalnoj i lokalnoj razini nužno je usmjeriti financijska sredstva za postizanje klimatskih ciljeva u skladu sa strategijom Europske unije pod nazivom „Stvaranje Europe otporne na klimatske promjene“.

Strategija prilagodbe klimatskim promjenama u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu usvojena je u travnju 2020. To je prvi strateški dokument u kojem je dana procjena promjene klime za Hrvatsku do kraja 2040. i 2070. godine, mogući utjecaji i procjene ranjivosti. Cilj je Strategije osvijestiti važnost i prijetnje klimatskih promjena za društvo te nužnost integracije koncepta prilagodbe klimatskim promjenama u postojeće i nove javne politike, kako bi se smanjila ranjivost okoliša, gospodarstva i društva uzrokovana klimatskim promjenama.

Strategija sadržava projekcije klime u Hrvatskoj za 2040. godinu s pogledom na 2070. godinu uzimajući u obzir sljedeće klimatske parametre: oborine, snježni pokrov, površinsko otjecanje voda, temperaturu zraka, ekstremne vremenske uvjete, vjetar, evapotranspiraciju (proces sastavljen od gubitka vode kroz atmosfersko isparavanje i isparivog gubitka vode kroz životne procese biljaka), vlažnost zraka, vlažnost tla, sunčano zračenje i srednju razinu mora. U Strategiji je prikazana i ranjivost osam ključnih sektora (vodni resursi, poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, bioraznolikost, energetika, turizam i zdravlje) i dva međusektorska tematska područja (prostorno planiranje i uređenje te upravljanje rizicima) na klimatske promjene. Za njih su navedene 83 mjere prilagodbe klimatskim promjenama koje su raspodijeljene u pet skupina i za koje su istaknute procjene potrebnih iznosa i izvora financiranja prema sektorima.

Prilagodba klimatskim promjenama traži pažnju i uključenost svih dionika, gospodarstva i donositelja odluka na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini vlasti. Mjere trebaju biti prilagođene procijenjenim potrebama, mogućnostima provedbe i raspoloživim kapacitetima. Prilagodba klimatskim promjenama predstavlja znatan trošak, ali se očekuju pozitivni financijski učinci ili znatno smanjenje negativnih učinaka, osobito ako provedba mjera prilagodbe započne dovoljno rano. Iz tog razloga definirani prioriteti Strategije prilagodbe, razrađeni u akcijske planove, trebaju odražavati postupnost pristupa i brigu o racionalnom korištenju ljudskih i financijskih kapaciteta.

Mjere prilagodbe klimatskim promjenama u razdoblju do 2040. godine trebale bi se financirati iz više različitih izvora, a među javnim izvorima financiranja su sredstva JLP(R)S-a, kao i sredstva trgovačkih društava čiji su osnivači jedinice lokalne samouprave.

Strategija prilagodbe ima nacionalni karakter, ali je većina mjera prilagodbe lokalnog ili regionalnog karaktera. Iako je Strategija prilagodbe usvojena prije više od četiri godine, na razini jedinica lokalne i regionalne samouprave i dalje nedostaju svijest i znanje o važnosti prilagodbe klimatskim promjenama. Danas, ali i u budućnosti osobito je važno jačati stručne i provedbene kapacitete JLP(R)S-a za uspješno provođenje svih mjera koje su utvrđene u akcijskim planovima.

Strategija niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske usvojena je u lipnju 2021. godine i njome se žele pokrenuti promjene u hrvatskom društvu koje će pridonijeti smanjenju emisije stakleničkih plinova i omogućiti razdvajanje gospodarskog rasta od emisije stakleničkih plinova. Provedbom Strategije želi se osigurati niskougljični razvoj na lokalnoj razini i uspostaviti bolja povezanost i sinergijski učinci javnih politika na državnoj i lokalnim razinama. Za ostvarenje strateških ciljeva, sve je više mjera i aktivnosti usmjereno na samostalne aktivnosti, ponajprije, gradova, kao i na inicijative kao što su ugljično neutralni otoci i gradovi. Strategija upozorava na potrebu provođenja niza mjera pri planiranju i izgradnji integralnih sustava u gradovima, a posebno javnog i ostalog prometa, zgradarstva, komunalnih djelatnosti, obrazovanja, prostornog planiranja i drugih.

Jedan od najvažnijih instrumenata za provođenje zaštite od klimatskih promjena na lokalnoj i regionalnoj razini su prostorni i urbanistički planovi koji imaju snagu podzakonskog propisa. Načelo integralnog pristupa prostornom planiranju osigurava optimalan sinergijski efekt sektorskih politika i mjera niskougljičnog razvoja u cilju smanjenja emisija.

Smanjenju emisija stakleničkih plinova na lokalnoj razini treba pridonijeti i realizacija koncepta pametnih gradova, koji se odnosi na primjenu integriranih tehnoloških rješenja kojima se omogućava veća kvaliteta javne usluge građanima, bolje iskorištenje resursa i manji utjecaj na okoliš u gradovima. Ulaganja u razvoj informacijsko-komunikacijskih tehnologija, između ostaloga, osiguravaju ispunjavanje ciljeva klimatsko-energetskih strateških ciljeva.

Osim koncepta pametnih gradova, postoji i koncept pametnih otoka kojem je cilj razvoj pametnih, uključivih i uspješnih otočnih zajednica za inovativnu i održivu Europu. Konceptom pametnih otoka potiču se otočne zajednice na prelazak na čistu energiju te jačanje sinergije između energetike, transporta i informacijsko-komunikacijske tehnologije, uz uključivanje tema koje se odnose na vodu i otpad. Jedna od glavnih smjernica koncepta pametnih otoka odnosi se na smanjenje upotrebe fosilnih goriva, povećanje korištenja obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti. Cilj iskorištavanja obnovljivih izvora energije, sunca, vjetra, morskih struja i valova je niskougljični razvoj, kojem pridonosi i povećanje energetske učinkovitosti stambenih objekata (korištenje mjera energetske učinkovitosti za rasvjetu, grijanje i hlađenje) i infrastrukture u gradovima (korištenje energetski učinkovitih žarulja za uličnu rasvjetu). Posebno je naglašen potencijal otoka kao pilot lokacija za razvoj integriranih rješenja, kao što su proizvodnja energije iz otpada i energije vjetra i mora, korištenja energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije u transportu i električnim vozilima ili pak za potrebe desalinizacije, iskorištavanjem sinergije između održive energije, otpada, vode i mobilnosti.

„Stvaranje Europe otporne na klimatske promjene“ nova je Strategija Europske unije za prilagodbu klimatskim promjenama koja je usvojena u veljači 2021. To je strateški dokument kojim se postavlja dugoročna vizija da Europska unija do 2050. godine postane klimatski otporno društvo, potpuno prilagođeno neizbježnim utjecajima klimatskih promjena. Cilj strategije je izgradnja društva otpornog na klimu unaprjeđivanjem znanja o klimatskim utjecajima i rješenjima prilagodbe, pojačanim planiranjem prilagodbe i procjenama klimatskih rizika, ubrzavanjem aktivnosti prilagodbe te na globalnoj razini pomažući jačanju klimatske otpornosti.

U Strategiji su utvrđena tri cilja, kao i aktivnosti za njihovo postizanje. Prvi je cilj pametnija prilagodba koja znači poboljšanje znanja i upravljanje nesigurnošću, uključujući pomicanje granica znanja o prilagodbi, poboljšanje kvalitete podataka o klimatskim gubicima, poboljšanje i širenje europske platforme znanja o prilagodbi. Drugi je cilj sustavnija prilagodba koja znači podržati razvoj javnih politika na svim razinama i svim relevantnim poljima usmjerenih na planiranje prilagodbe i jačanju klimatske otpornosti, uključujući tri prioriteta za integriranje prilagodbe u makroekonomskoj i fiskalnoj politici, rješenjima temeljenima na prirodi i lokalnim aktivnostima prilagodbe. Treći cilj je brža prilagodba klimatskim promjenama koja znači ubrzanje provedbe aktivnosti na svim područjima.

3. INICIJATIVA „SPORAZUM GRADONAČELNIKA ZA KLIMU I ENERGIJU“
Jedan od instrumenata u implementaciji klimatsko-energetske politike Europske unije je inicijativa „Sporazum gradonačelnika za klimu i energiju“ koju je 2008. pokrenula Europska komisija. Cilj joj je bio aktivno uključivanje jedinica lokalne samouprave u energetsku tranziciju s ciljem postizanja klimatskih i energetskih ciljeva Europske unije. Potpisnici Sporazuma gradonačelnika za energiju i klimu obvezali su se (i) smanjiti emisije ugljičnog dioksida (i prema mogućnosti, drugih stakleničkih plinova) na području svojih gradova ili općina za najmanje 40 posto do 2030. godine učinkovitijom upotrebom energije i većom upotrebom obnovljivih izvora energije, (ii) povećati otpornost prilagodbom klimatskim promjenama i (iii) dijeliti svoju viziju, rezultate, iskustvo i znanje s drugim lokalnim i regionalnim tijelima unutar i izvan Europske unije, putem izravne suradnje i razmjene, posebno kao potpisnici Sporazuma gradonačelnika za klimu i energiju.

Potpisnici Sporazuma gradonačelnika za klimu i energiju obvezuju se da će izraditi i provesti Akcijski plan za održivu energiju i borbu protiv klimatskih promjena (engl. Sustainable Energy and Climate Action Plan – SECAP), u kojem se, uz mjere održivog energetskog razvoja čiji rezultat je smanjenje stakleničkih plinova, određuju i mjere prilagodbe klimatskim promjenama u skladu s lokalnim specifičnostima. U Hrvatskoj je 28 gradova i devet općina izradilo akcijski plan za održivu energiju i borbu protiv klimatskih promjena, a u još nekima se akcijski planovi pripremaju. Izrađeni akcijski planovi trebali bi poslužiti kao učinkovit alat za planiranje mjera ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama. Gradovi u kojima je najprije izrađen akcijski plan za održivu energiju i borbu protiv klimatskih promjena jesu: Pazin, Buzet, Labin, Rovinj, Poreč, Čakovec, Karlovac, Zadar, Osijek, Rijeka, Velika Gorica, Varaždin, Ludbreg, Križevci, Dubrovnik, Koprivnica, Pula, Zagreb, Sveta Nedjelja, Prelog, Slatina, Virovitica, Đakovo, Kastav, Buje, Novigrad, Korčula, Opatija i drugi. Općine u kojima su već izrađeni akcijski planovi za održivu energiju i borbu protiv klimatskih promjena jesu: Vrsar, Matulji, Brtonigla, Vela Luka, Blato, Lumbarda, Smokvica, Viškovo i Čavle.

4. PROGRAMI UBLAŽAVANJA I PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA
Županije, Grad Zagreb i veliki gradovi trebaju primjenjivati odredbe ZKP-a i ZZO-a te provoditi ciljeve utvrđene u Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama. U skladu s navedenim zakonima i Strategijom, županije, Grad Zagreb i veliki gradovi imaju obvezu izraditi program ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja, koji su dio programa zaštite okoliša za područje županije odnosno Grada Zagreba i velikoga grada. Obveza izrade programa ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama propisana je za 20 županija, Grad Zagreb i 15 velikih gradova u Republici Hrvatskoj (gradova s više od 35.000 stanovnika - Zagreb, Split, Rijeka, Osijek, Zadar, Velika Gorica, Pula, Slavonski Brod, Karlovac, Varaždin, Šibenik, Dubrovnik, Sisak, Kaštela, Samobor i Bjelovar) i županijskih sjedišta (bez obzira na veličinu mjerenu brojem stanovnika – Krapina, Koprivnica, Gospić, Virovitica, Požega, Vukovar, Pazin i Čakovec). Program se objavljuje u službenom glasilu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

5. PRIMJERI VELIKIH GRADOVA I PRILAGODBE KLIMATSKIM PROMJENAMA
U nastavku članka opisani su primjeri dvaju velikih gradova koji su izradili program ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja.

5.1.  GRAD ZADAR
Gradsko vijeće Grada Zadra usvojilo je 2019. Program zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama za područje Grada Zadra u razdoblju 2020. – 2024., u kojem je utvrđen osnovni cilj za Grad Zadar – zaštita i očuvanje zdravlja ljudi te zaštita i poboljšanje kvalitete življenja. Utvrđeno je još šest dodatnih ciljeva koji pridonose ostvarenju osnovnog cilja, i to: (i) održati prvu kategoriju kvalitete zraka u Gradu Zadru, (ii) smanjiti emisije onečišćujućih tvari koje utječu na zakiseljavanje, eutrofikaciju i fotokemijsko onečišćenje, (iii) smanjiti emisije stakleničkih plinova, doprinositi povećanju razine odljeva stakleničkih plinova i prilagođavati se klimatskim promjenama, (iv) unaprijediti sustav upravljanja kvalitetom zraka i praćenja kvalitete zraka, (v) podignuti javnu svijest i informirati javnost o stanju kvalitete zraka, emisijama onečišćujućih tvari koje utječu na zakiseljavanje, eutrofikaciju i fotokemijsko onečišćenje, emisijama stakleničkih plinova, ozonu, ozonskom omotaču i tvarima koje oštećuju ozonski sloj, učincima klimatskih promjena i prilagođavanju klimatskim promjenama, pozitivnim učincima planiranih mjera i rezultatima provedbe Programa i (vi) planirati i osigurati sredstva za financiranja pripreme i provedbe mjera definiranih Programom.

U Programu su određene brojne skupine mjera zaštite zraka, ozonskog sloja, ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbu klimatskim promjenama kako bi se postigli utvrđeni ciljevi. Određene su sljedeće skupine mjera koje su u funkciji postavljenih ciljeva: (i) prioritetne mjere, (ii) preventivne mjere za očuvanje kvalitete zraka, (iii) mjere za zaštitu ozonskog sloja, (iv) mjere za smanjivanje emisija onečišćujućih tvari iz pojedinog sektora, (v) mjere za ublažavanje klimatskih promjena (uključujući mjere poticanja porasta energetske učinkovitosti i uporabe obnovljive energije) i (vi) mjere za prilagodbu klimatskim promjenama.

Mjere kojima se potiče ublažavanje klimatskih promjena ili prilagodbe klimatskim promjenama prema usvojenom Programu neće provoditi isključivo Grad Zadar kao nositelj provedbe mjere, već su za dio mjera nositelji trgovačka društva i ustanove čiji je osnivač Grad Zadar (npr. Odvodnja d.o.o., Čistoća d.o.o., Nasadi d.o.o.), Zadarska županija (npr. Zavod za javno zdravstvo Zadar) i Republika Hrvatska (npr. Lučka uprava Zadar). Za dio mjera nositelji provedbe su poljoprivrednici i stočari. U Programu su mjere podijeljene prema redoslijedu provedbe, i to u tri razine prioriteta, odnosno: (i) mjere najvišeg prioriteta čiju je pripremu ili početak provedbe potrebno planirati za prvu tekuću godinu važenja Programa zbog ostvarivanja pretpostavki za realizaciju postavljenih ciljeva, kojih je među mjerama za ublažavanje ili prilagodbi klimatskim promjenama samo tri, (ii) mjere srednjeg prioriteta čija je priprema ili početak provedbe planiran za sredinu razdoblja važenja Programa ili mjere koje su već u provedbi i koje se nastavljaju za vrijeme važenja Programa, kojih je među mjerama za ublažavanje ili prilagodbi klimatskim promjenama 29 i (iii) mjere umjerenog prioriteta čiju je pripremu potrebno planirati u završnom razdoblju važenja Programa, kojih je među mjerama za ublažavanje ili prilagodbi klimatskim promjenama 13.

Za svaku od mjera provedbe planirani su rokovi provedbe i procijenjena su potrebna sredstva za njezino provođenje. Većina planiranih mjera traži kontinuirano provođenje ili se provode u roku četiri godine odnosno očekuje se da se mjere provedu za vrijeme trajanja samog Programa. Za neke od mjera nisu procijenjena potrebna sredstva za provođenje, kao primjerice za mjeru „49. Povećati razinu pripravnosti na ekstremne vremenske uvjete“ ili za mjeru „44. Povećati otpornost sektora turizma na klimatske promjene“. Za provedbu navedenih mjera umjesto procjene sredstava u Programu je napisano „u skladu s osiguranim sredstvima“. Za mjeru „24. Poticati kupnju hibridnih i električnih vozila“ u Programu je procjena potrebnih sredstava za provedbu mjere opisana tako da će se potrebna sredstva osigurati u skladu s financijskim mogućnostima. Za navedene mjere i još nekoliko njih ne daje se čvrsto opredjeljenje Grada Zadra da će se u gradskom proračunu planirati dovoljna financijska sredstva koja bi omogućila provedbu mjere koja će pridonijeti ostvarenju utvrđenih ciljeva u Programu. Za ostvarenje utvrđenih ciljeva u Programu važno je redovito pratiti postignute rezultate pojedinih mjera i postignute učinke ostvarenja utvrđenih ciljeva.

5.2.  GRAD PAZIN
U Gradu Pazinu usvojena je Strategija i plan prilagodbe klimatskim promjenama kojoj je svrha utvrditi aktivnosti i mjere koje Grad Pazin može provesti kako bi povećao prilagodbu prepoznatim i potencijalnim utjecajima klimatskih promjena na svom području. U Strategiji su utvrđeni dugoročni strateški ciljevi: (i) intenziviranje gospodarskih aktivnosti, (ii) održivi razvoj prostora i infrastrukture, (iii) unaprjeđenje kvalitete života, (iv) očuvanje i zaštita okoliša te energetska i resursna učinkovitost i (v) dobro upravljanje. U skladu s klimatskom vizijom, a na temelju već poduzetih mjera i izrađenih planova, Strategija utvrđuje glavni cilj Grada Pazina u području prilagodbe klimatskim promjenama – pridonijeti smanjenju ekološkog otiska na globalnoj razini provedbom mjera na lokalnoj razini.

Za izbor odgovarajućih mjera čija će provedba osigurati postizanje utvrđenih ciljeva u Strategiji korišteno je 16 kriterija raspoređenih u šest skupina. To su sljedeći kriteriji: (i) financijski kriterij (iznos potrebnog financiranja), (ii) implementacijski kriteriji (moguće prepreke, moguća brzina provedbe, vremenska usklađenost s postojećim zakonodavstvom), (iii) klimatski kriteriji (smanjenje ranjivosti, smanjenje zagađenja, povećanje sposobnosti prilagodbe, smanjenje emisija stakleničkih plinova), (iv) ekonomski kriteriji (hitnost primjene, doprinos ekonomskoj efikasnosti, stvaranje radnih mjesta, zaštita prirode i kulturnih dobara, doprinos urbanoj bioraznolikosti), (v) društveni kriteriji (smanjenje socijalnih razlika, unaprjeđenje zdravlja) i (vi) specifični kriteriji (važnost za lokalne prilike).

Grad Pazin je među brojnim razmatranim mjerama odabrao njih sedamnaest za provođenje u prvom razdoblju prilagodbe klimatskim promjenama. U Strategiji je svaka mjera opisana, obuhvaćene su potrebne aktivnosti za provedbu mjere, naveden je gradski ured odgovoran za provedbu mjere i vremenski plan. Procjena potrebnih financijskih sredstava nije navedena u Strategiji, već će uslijediti naknadno. Ukupna okvirna sredstva za provedbu sedamnaest predloženih mjera za postizanje planiranih ciljeva u Strategiji i planu prilagodbe klimatskim promjenama za Grad Pazin planirat će se u gradskom proračunom na godišnjoj razini. Dio sredstava Grad Pazin i drugi dionici osigurat će iz vlastitih sredstava, a za ostatak sredstava očekuje se potpora kroz nacionalne natječaje kako je predviđeno Nacionalnom strategijom prilagodbe klimatskim promjenama.

Neplanirana sredstva za provedbu mjera koje će omogućiti postizanje utvrđenog glavnog i dugoročnih strateških ciljeva u Strategiji predstavljaju veliko ograničenje njihovu postizanju i upozoravaju na visok rizik povezan s provedbom utvrđenih mjera.

Praćenje provedbe mjera i aktivnosti Strategije prilagodbe klimatskim promjenama za Grad Pazin, kao i praćenje utjecaja klimatskih promjena moguće je redovitim praćenjem odgovarajućih pokazatelja. Pokazatelji su podijeljeni u tri skupine: pokazatelji ranjivosti, pokazatelji učinka i pokazatelji rezultata. Pokazatelji ranjivosti pružaju informaciju o razini ranjivosti lokalne vlasti na učinke klimatskih promjena, uključujući izloženost i ranjivost na rizik. Pokazatelji učinka upozoravaju na učinke koji utječu na okoliš, gospodarstvo i društvo, a koje lokalna vlast mjeri na svom području. Pokazatelji rezultata ocjenjuju napredak u provedbi mjera prilagodbe i rezultate u različitim sektorima, poput smanjenja ranjivosti ili povećanja otpornosti na promjene.

6. FINANCIRANJE JAČANJA OTPORNOSTI I PRILAGODBE NA KLIMATSKE PROMJENE
Sredstva za financiranje zaštite ozonskog sloja, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske, Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, proračunima JLP(R)S-a te iz drugih izvora. Međutim, još uvijek najveći dio planiranih sredstava odlazi na investiranje u mjere energetske učinkovitosti.

Od planiranih projekata namijenjenih ublažavanju i prilagodbi klimatskim promjenama u državnom proračunu za 2024. planirano je svega nekoliko projekata koji u svom nazivu imaju riječi koje se mogu povezati s klimatskim promjenama. Tako je, primjerice, planiran iznos od 10,060.000 eura za kapitalni projekt energija i klimatske promjene 2014. – 2021., koji se financira u okviru Instrumenta Europskog gospodarskog prostora. Za trgovanje emisijskim jedinicama stakleničkih plinova planirano je 3.009.471 euro. Planirano je 68.488 eura za prometni model za bolju politiku kvalitete zraka u gradovima. Za Norveški financijski mehanizam 2014 – 2021 energija i klimatske promjene planirano je 49.690 eura, a za EUMETNET klima projekt 10.193 eura. U državnom proračunu za 2024. planirano je 26.878 eura za pružanje pomoći trećim zemljama za klimatske programe. Kad se planirani iznosi za navedene projekte zbroje, planirani rashodi za projekte povezane s klimatskim promjenama iznose samo 0,04 posto ukupno planiranih rashoda u državnom proračunu za 2024.

Za energetsku obnovu i projekte energetske učinkovitosti planirano je znatno više sredstava od onih namijenih klimatskim promjenama. Planirano je za rashode za energetsku obnovu i učinkovitost utrošiti 3 posto ukupnih rashoda u ovogodišnjem državnom proračunu. Projekti se odnose na razvoj energetskog sustava i gospodarenje ugljikovodicima, energetsku učinkovitost u zgradarstvu, energetsku obnovu zgrada i posebno onih zgrada oštećenih u potresu, program suzbijanja energetskog siromaštva, sufinanciranje energetske obnove zgrada u sustavu socijalne skrbi i još neki drugi projekti za koje se planiraju manji iznosi sredstava.

U financijskom planu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost planirane su potpore prilagodbi klimatskim promjenama u iznosu od 7.704.570 eura, sredstva namijenjena modernizacijskom fondu za ulaganja za energetsko-klimatske ciljeve u iznosu od 56.500.000 eura i za smanjenje emisija stakleničkih plinova u neenergetskim sektorima u iznosu od 334.000 eura, što iznosi oko 3,12 posto ukupno planiranih rashoda, dok je za provedbu programa energetske učinkovitosti, suzbijanje energetskog siromaštva i korištenja obnovljivih izvora energije planirano oko 45,5 posto financijskog plana Fonda u 2024.

U gradskim proračunima planirana su i sredstva koja pojedini gradovi izdvajaju ili planiraju izdvojiti za različite aktivnosti, programe i projekte usmjerene mjerama za cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, racionalno korištenje prirodnih izvora, utvrđivanja stanja onečišćenja okoliša, predviđanje, sprječavanje i ograničavanje onečišćenja okoliša, ublažavanje, jačanje otpornosti i prilagodbe na klimatske promjene. Sredstva su uglavnom planirana u okviru programa zaštite okoliša.

Budući da su financijski resursi gradova uvijek ograničeni, za provedbu programa gradova koji se odnose na prilagodbe na klimatske promjene, koji često zahtijevaju značajne investicije, nužno je stalno traženje dodatnih mogućnosti financiranja. Jedna od mogućnosti dodatnog financiranja su Europski strukturni i investicijski fondovi, bespovratna sredstva i subvencije od Europske unije, ali i alternativni financijski instrumenti (npr. crowdfunding).

7. JAČANJE LJUDSKIH KAPACITETA NA LOKALNOJ I REGIONALNOJ RAZINI
Za provedbu prilagodbe klimatskim promjenama od velike je važnosti i jačanje ljudskih kapaciteta na lokalnoj i regionalnoj razini. Mnoga područja prilagodbe klimatskim promjenama su lokalnog značenja te se dionici na lokalnoj razini smatraju ključnima u poduzimanju mjera prilagodbe. Tu se ubrajaju djelatnosti koje, u manjoj ili većoj mjeri, imaju dodirnih točaka s aktivnostima prilagodbe klimatskim promjenama, kao primjerice uređenje naselja i stanovanja, komunalno gospodarstvo, prostorno i urbanističko planiranje, zaštita i unaprjeđenje prirodnog okoliša te protupožarna i civilna zaštita. Sve su to javni poslovi koji su prema Ustavu Republike Hrvatske (Nar. nov., br. 56/90 - 5/14) i Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Nar. nov., br. 33/01 - 144/20) u nadležnosti lokalne i regionalne samouprave. Za postizanje planiranih ciljeva u strateškim dokumentima koji se odnose na prilagodbe klimatskim promjenama od velike je važnosti što učinkovitije djelovanje jedinica lokalne i regionalne samouprave prema prilagodbi klimatskim promjenama. Zbog toga je potrebno u velikoj mjeri ojačati njihove nedostatne kompetencije i kapacitete na strateškoj razini u izradi regionalnih razvojnih i prostornih planova, koji će uključivati komponentu prilagodbe klimatskih promjenama, kao i na tehničkoj razini obukom službenika i stručnjaka u pojedinim područjima prilagodbe klimatskim promjenama.