1. Uvod
Fiskalizacija u prometu gotovinom provodi se kontinuirano u Republici Hrvatskoj od 1. siječnja 2013., odnosno od stupanja na snagu Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Nar. nov., br. 133/12). Fiskalizacija je skup mjera koju provode obveznici fiskalizacije, kako bi se omogućio djelotvoran nadzor ostvarenog prometa u gotovini odnosno u sredstvima plaćanja koji se smatraju gotovinom (npr. plaćanje karticama). Sustav fiskalizacije omogućuje praćenje aktivnosti svakog obveznika fiskalizacije, a valja posebno napomenuti da u provedbi fiskalizacije bitnu ulogu imaju građani, čija je svijest u sedam godina provedbe postupka fiskalizacije porasla. O tome govori velik broj prijava Poreznoj upravi o neizdavanju odnosno nepravilnom izdavanju računa, što se koristi i u postupcima ciljanog poreznog nadzora. U nastavku donosimo više informacija o fiskalizaciji pratećih dokumenata, a ta je obveza stupila na snagu 1. travnja 2020.

2. Obveznik fiskalizacije
Obveznik fiskalizacije definiran je odredbom članka 3. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Nar. nov., br. 133/12, 115/16, 106/18 i 121/19 - u nastavku teksta: Zakon) pa je tako propisano da se obveznikom fiskalizacije smatra:

• fizička osoba obveznik poreza na dohodak po osnovi samostalne djelatnosti prema odredbama zakona kojim se uređuje porez na dohodak te
• pravna i fizička osoba koja se smatra obveznikom poreza na dobit prema zakonu kojim se uređuje porez na dobit.

Iznimno od navedenog, a sukladno odredbi članka 5. Zakona, obveznikom fiskalizacije ne smatra se porezni obveznik za ostvarene promete u sljedećim djelatnostima:

• priređivanje lutrijskih igara, igara klađenja, igara u kasinima i na automatima za igre na sreću i zabavu te zaprimanje uplata za sudjelovanje u igrama na sreću i zabavnim igrama
• prodaja u kojoj se pretežni dio vrijednosti prometa odnosi na maloprodaju dnevnog tiska, duhana i duhanskih prerađevina, maraka i drugih poštanskih vrijednosnica
• prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na vlastitom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu izravno krajnjem potrošaču u proizvodnim objektima seljačkih ili obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava te prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo, na štandovima i klupama izvan tržnica na malo i otvorenim prostorima
• prodaja karata ili žetona za cestovni lokalni linijski prijevoz putnika u javnom prometu sukladno odlukama jedinica lokalne samouprave te prodaja karata ili žetona u zračnom, željezničkom i linijskom obalnom pomorskom prometu
• naplata cestarine
• punjenje naftnim derivatima aviona na avioservisima
• prodaja proizvoda i/ili usluga u poštanskom prometu
• pružanje bankovnih usluga i usluga osiguranja
• vođenje središnjeg depozitorija nematerijaliziranih vrijednosnih papira i središnjeg registra financijskih instrumenata
• ostvareni prometi evidentirani preko mjernih instrumenata (električna energija, plin, voda, javne komunikacijske usluge i slično) od energetskih, komunalnih, elektroničkih komunikacija i drugih pravnih osoba te
• provođenje zdravstvene zaštite (sudjelovanje u troškovima zdravstvene zaštite do pune cijene zdravstvene usluge, kod izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite i izdavanje lijekova na recept).

Dakle, oni porezni obveznici koji su ostvarili promete u prethodno taksativno navedenim djelatnostima, nisu u obvezi fiskalizirati račune.

3. Fiskalizacija pratećih dokumenata
Fiskalizaciju pratećih dokumenata predstavlja fiskaliziranje ponuda, narudžbi i drugih dokumenata koji se izdaju prije samog računa. Naime, odredbom članka 27.a Zakona propisano je da ako iz bilo kojeg poslovnog razloga obveznik fiskalizacije prije izdavanja računa izdaje dokument na kojem navodi podatke o plaćanju, na njemu mora vidno pisati »OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN«. Ta odredba propisana je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalizaciji (Nar. nov., br. 106/18) i na snazi je od 1. siječnja 2019.

Međutim, uočeno je da neki obveznici fiskalizacije koji primjenjuju tu zakonsku odredbu, ne fiskaliziraju račune koji trebaju slijediti nakon izdavanja pratećeg dokumenta. Na taj način kupci u nekim slučajevima obavljaju plaćanje za proizvode ili usluge po pratećem dokumentu, a ne po izdanom računu putem kojega se kontrolira promet odnosno posljedično uplaćeni porez. Stoga, u svrhu sprječavanja ovakvih daljnjih radnji, uvedena je obveza provođenja postupka fiskalizacije i za prateće dokumente, odnosno dokumente koji prethode samom izdavanju računa.

Postupanje koje se odnosi na fiskalizaciju pratećih dokumenata propisano je odredbom članka 27.b Zakona koji je na snazi i u primjeni od 1. travnja 2020.

Naime, obveznik fiskalizacije koji odluči ili ima potrebu izdavanja pratećih dokumenata, dužan je provoditi postupak fiskalizacije izdavanja računa za prateći dokument (tj. ponudu, narudžbu i slično) na kojem navodi podatke o plaćanju, a koji se izdaje kada je isporuka proizvoda ili obavljanje usluge već započelo ili je sasvim izvjesno da će do toga doći.

Vezano uz posljednje navedeno, Porezna uprava Republike Hrvatske, u svom mišljenju KLASA: 410-01/20-01/489, URBROJ: 513-07-21-01-20-2, od 15. travnja 2020., navodi da obveza fiskalizacije za prateće dokumente postoji kada su ispunjeni sljedeći Zakonom propisani uvjeti:

- prateći dokument sadržava podatke o plaćanju (primjerice, izraženu cijenu usluge ili proizvoda) i napomenu „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“ i

- isporuka proizvoda ili obavljanje usluge započelo je ili je sasvim izvjesno da će do toga doći.

Dakle, ako obveznik fiskalizacije izdaje prateći dokument na kojem su navedeni podaci o plaćanju i napomena „OVO NIJE FISKALIZIRANI RAČUN“, pri čemu isporuka proizvoda ili obavljanje usluge nije započelo ili nije sasvim izvjesno da će do toga doći, nije dužan provesti fiskalizaciju pratećeg dokumenta. U suprotnom, ako su ispunjena prethodno navedena dva uvjeta, obveznik fiskalizacije dužan je provoditi fiskalizaciju pratećeg dokumenta.

Primjerice, ako je riječ o narudžbi robe koja će biti plaćena gotovinom ili sredstvima koja se smatraju gotovinom, postoji obveza fiskalizacije narudžbe (tj. pratećeg dokumenta) jer je izvjesno da će do isporuke doći, odnosno u pojedinim slučajevima narudžbom se već započinje proces isporuke (primjerice, ako se za narudžbu robe ne mora uplatiti predujam).

Ističemo da se fiskalizirani prateći dokument ne treba stornirati nakon izdavanja fiskaliziranog računa. Dakle, ako postoji potreba fiskalizacije pratećih dokumenata, potrebno je fiskalizirati i prateći dokument i račun (čl. 27.c st. 1. Zakona).

Također, valja napomenuti da oni koji nisu obveznici fiskalizacije računa za promete ostvarene u djelatnostima propisanima odredbom članka 5. Zakona, ne moraju niti fiskalizirati prateće dokumente.

4. Ostale obveze vezane uz fiskalizaciju pratećih dokumenata
Sukladno članku 19. st. 8. Zakona, obveznik fiskalizacije koji odluči ili koji ima poslovnu potrebu izdavanja pratećih dokumenata iz članka 27.b Zakona za poslovni prostor u kojem će izdavati prateće dokumente, mora dostaviti podatke o poslovnom prostoru koji sadržava oznaku o izdavanju pratećih dokumenata. Podatke je moguće dostaviti Poreznoj upravi putem sustava ePorezna, a oni koji nisu obveznici korištenja sustava ePorezna, mogu podatke dostaviti putem Obrasca prijave podataka u sustavu fiskalizacije neposredno nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom sjedištu ili prebivalištu. Također, a radi provedbe postupka fiskalizacije pratećih dokumenata, obveznik fiskalizacije dužan je omogućiti korištenje programske podrške za elektroničko potpisivanje poruka o pratećem dokumentu te omogućiti internetsku vezu za elektroničku razmjenu podataka s Poreznom upravom (čl. 27.b st. 2. Zakona).

5. Zaključak
Fiskalizacija pratećih dokumenata daljnji je iskorak u fiskalnoj disciplini obveznika fiskalizacije, a riječ je o sprječavanju uočenih nepravilnosti kod njih. Budući da je fiskalizacija pratećih dokumenata aktualna tema i kada se govori o aktualnostima u području fiskalizacije, valja kratko zaključno spomenuti i da su određeni porezni obveznici zbog epidemije COVID-19 morali promijeniti radno vrijeme ili privremeno obustaviti rad u poslovnicama. Ne treba zaboraviti da su o tome bili dužni dostaviti podatke Poreznoj upravi (elektroničkim putem preko elektroničkog servisa Porezne uprave ePorezna ili iznimno podnošenjem obrasca nadležnoj ispostavi Porezne uprave, što je bilo pravilo prije nastupa promijenjenih okolnosti).

Međutim, s obzirom na objektivno otežane okolnosti dostave podataka o promjeni radnog vremena ili obustave rada poslovnica, moguće je da obveznici fiskalizacije podatke dostave s određenim vremenskim odmakom. U tom slučaju potrebno je pri dostavi podataka u predviđenom polju “Napomena” napisati od kada se ta promjena stvarno primjenjuje.