1. UVOD
Novela Zakona o parničnom postupku stupila je na snagu 1. rujna 2019. Novelom se, sukladno najboljoj europskoj praksi, pokušava modernizirati (zastarjeli) parnični postupak, koji u nekim svojim dijelovima u bitnome nije mijenjan još od samih početaka ZPP-a^[1].
Tako su, uz ostalo, u tekst Zakona^[2] unesena nova pravila o nadležnosti sudova, svrhovitije je uređen način odmjeravanja troškova postupka u slučaju djelomičnog uspjeha stranaka, više je nego prije naglašen institut mirenja, uređena su pitanja dostave podnesaka i podnesaka u elektroničkom obliku, propisana je mogućnost sankcioniranja stranaka za prekasno dostavljeni podnesak, proširena je vremenska mogućnost preinake tužbe, propisane su i nove odredbe o prekidu postupka, uveden je jedinstveni rok za žalbu te je potpuno redefiniran institut revizije koji je sada istovjetan onom što revizija predstavlja u zemljama zapadne Europe.

2. PODNESCI U ELEKTRONIČKOM OBLIKU
Člankom 11. ZID ZPP/19 u postojeći tekst ZPP-a dodan je članak 106.a s naslovom »Podnesci u elektroničkom obliku«. Već je iz naslova toga članka vidljivo da se u redoviti postupak uvodi nova vrsta podneska u elektroničkom obliku i pravila prema kojima se postupa s takvim podnescima. Prema toj odredbi podnesak se može (dispozitivno - ali ne mora!) podnijeti u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava. Takav podnesak, kao što je poznato, mora biti potpisan kvalificiranim elektroničkim potpisom u skladu s posebnim propisima^[3]. Podnesak u elektroničkom obliku potpisan kvalificiranim elektroničkim potpisom smatrat će se vlastoručno potpisanim. Važno je znati da se dan kada je informacijski sustav podnositelju potvrdio primitak podneska, smatra danom predaje podneska sudu kojemu je upućen. Međutim, ako podnesak podnesen u elektroničkom obliku nije prikladan za obradu na sudu, sud će o tome elektroničkim putem obavijestiti podnositelja i naložiti mu da podnesak ispravi u skladu s uputom. U tom članku nema odredbe o sankcijama za nepostupanje podnositelja po nalogu (rješenju) suda, ali na taj se slučaj mogu i moraju na odgovarajući način primijeniti opće odredbe iz članka 109. ZPP-a, o (neurednim) podnescima po kojima sud ne može postupati.
Iznimno državna tijela, državno odvjetništvo, odvjetnici, javni bilježnici, sudski vještaci, sudski procjenitelji, sudski tumači, stečajni upravitelji, povjerenici te pravne osobe uvijek (kogentno) dužni su podneske podnositi u elektroničkom obliku, dakle elektronička komunikacija za te je osobe obvezna jer, u slučaju da takva osoba podnesak ne podnese u elektroničkom obliku, sud će podnositelju naložiti da u roku osam dana podnesak dostavi u elektroničkom obliku. Ako podnositelj ipak ne dostavi podnesak u elektroničkom obliku u određenom roku, smatrat će se da je podnesak povučen. Dakle, informatičko-računalna modernizacija ZPP-a najprije će zahvatiti (»pogoditi«) određene osobe za koje se pretpostavlja da već sada imaju potrebno znanje i opremu za udovoljenje toj dužnosti. Podnesci u elektroničkom obliku, očekuje se, trebali bi ubrzati i pojednostavniti komunikaciju, ali i smanjiti troškove postupka te znatno otkloniti dosadašnje probleme vezane uz dostavu putem pošte. To bi posljedično moralo ubrzati parnične i druge postupke u kojima se ZPP primjenjuje supsidijarno.
Elektronička komunikacija moguća je putem jedinstvenog informacijskog sustava koji uspostavlja ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa. U smislu rečenog, ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa uspostavlja informacijski sustav, a pretpostavke za podnošenje podnesaka i dostavu u elektroničkom obliku, oblike zapisa podnesaka u elektroničkom obliku te organizaciju i djelovanje informacijskog sustava uređuju se pravilnikom koji donosi ministar nadležan za poslove pravosuđa^[4].

3. ODRŽAVANJE ROČIŠTA NA DALJINU
Člankom 12. ZID ZPP/19 izmijenjen je članak 115. ZPP-a. Prema toj zakonskoj odredbi ročište se, u pravilu, održava u sudskoj zgradi, ali sud može odlučiti da se ročište održi i izvan sudske zgrade kad utvrdi da je to nužno ili da će se na taj način uštedjeti na vremenu ili na troškovima postupka.
Važna novina je da sud može odrediti i tzv. »održavanje ročišta na daljinu«, uz korištenje odgovarajućih audiovizualnih uređaja, ili da se na taj način izvede pojedini dokaz. To će također biti korisna novina, ali ona glede opremljenosti sudova zahtijeva određenu specijaliziranu opremu, odnosno onakvu kakvom se sada koriste sudovi u kaznenom postupku. Treba vidjeti kako će i koliko zaživjeti te zakonske odredbe, posebice i zato što u stvarnosti nisu zaživjele odredbe o tonskom snimanju ročišta iz ZID ZPP/11. Naglašava se da protiv rješenja suda kojim je sud odlučio da se ročište održi izvan sudske zgrade ili ročište na daljinu ili da se na taj način izvede pojedini dokaz, nije dopuštena (nikakva) žalba. Riječ je zapravo o rješenjima kojima se upravlja postupkom.

4. DOSTAVA PISMENA ELEKTRONIČKIM PUTEM
Novelom iz članka 15. ZID ZPP/19, u članku 133. ZPP-a dodan je stavak 5., koji glasi:

»Iznimno od stavka 1. ovoga članka, pismena se dostavljaju državnim tijelima, državnom odvjetništvu, odvjetnicima, javnim bilježnicima, sudskim vještacima, sudskim procjeniteljima, sudskim tumačima, stečajnim upraviteljima, povjerenicima te pravnim osobama u elektroničkom obliku putem informacijskog sustava ili na drugi odgovarajući način.«

Navedenom odredbom uređuje se članak 133. Zakona, i to tako da se načini dostave iz stavka 1. toga članka usklađuju s novim mogućnostima i obvezom elektroničke komunikacije. Prema navedenom, očito se zakonodavac, u želji za modernizacijom, opredijelio za obveznu »elektroničku dostavu« po personalnom kriteriju, dakle samo u odnosu na izrijekom određene osobe kao u članku 106.a ZPP-a (očito iz razloga koji su tamo navedeni). Zasigurno je da će takva dostava, zbog svoje prirode, biti mnogostruko brža (iskustvo pokazuje da može biti »gotovo trenutna«) od one putem pošte, ali i sigurnija za podnositelje i primatelje, što sve mora pratiti i određena informatička oprema i logistika, kojom sudovi u ovom trenutku raspolažu (informacijski sustav). Ostaje otvoreno pitanje što u tom članku znači sintagma - ili na drugi odgovarajući način. Mišljenja smo (ne bez dvojbi) da bi to, u krajnjem slučaju, moglo biti i odgovarajućim korištenjem uobičajene e-pošte pojedinih osoba izvan informacijskog sustava.
Prema tome, obveznici komuniciranja sa sudom putem elektroničke komunikacije ovom Novelom (beziznimno) postaju državna tijela, državno odvjetništvo, odvjetnici, javni bilježnici, sudski vještaci, sudski procjenitelji, sudski tumači, stečajni upravitelji i pravne osobe. Time je definitivno ozbiljno izmijenjen način dostave podnesaka za navedene osobe, što će u početku, a osobito od pravnih osoba, zahtijevati dodatne napore u primjeni ovog propisa.
Odredbom članka 16. ZID ZPP/19, kojom se potpuno mijenja dosadašnji članak 133.c ZPP-a, propisuje se da sud može naložiti strankama da jedna drugoj izravno upućuju pismena preporučeno poštom s povratnicom ili na drugi način koji omogućava dokaz o obavljenoj predaji, osim ako su obje stranke ili njihovi opunomoćenici ili zakonski zastupnici uvijek dužni podneske podnositi u elektroničkom obliku u skladu s člankom 106.a Zakona. Očito je da se dostava izravnim upućivanjem podnesaka uz suglasnost stranaka iz dosadašnjeg članka 133.c ZPP-a, osim povremeno, nije pokazala učinkovitom, odnosno korisnom za sud i stranke, stoga je zamijenjena mogućnošću da sud (može, ali i ne mora) naloži strankama da jedna drugoj izravno upućuju pismena preporučeno poštom na način koji omogućava pribavljanje dokaza o obavljenoj dostavi.
Člankom 17.-25. ZID ZPP/19 dodaje se novi članak 133.d u Zakon, iznad kojeg se dodaje i naslov (»Dostava elektroničkim putem«), kojim se člankom uređuje elektronička komunikacija, a sve u skladu s prije naznačenim pravilima o obveznoj komunikaciji određenih subjekata sa sudom putem elektroničke komunikacije.
Dostava se, uz ostalo, može obaviti elektroničkim putem. Ako stranka izjavi da je suglasna da joj se dostava obavlja elektroničkim putem, sud će toj stranci dostavu obavljati putem informacijskog sustava. Stranka može zatražiti obavijest o dostavi pismena elektroničkim putem na adresu elektroničke pošte koju će navesti u svojoj izjavi. Ako je stranka podnesak podnijela sudu u elektroničkom obliku, smatrat će se, dok ne priopći drukčije, da je suglasna da joj se dostava obavlja elektroničkim putem. Dakle, ovdje je propisana i odgovarajuća predmnjeva o suglasnosti glede dostave elektroničkim putem pa stranka koja ne želi takvu dostavu, a već je podnijela sudu podnesak u elektroničkom obliku, izrijekom mora priopćiti sudu da nije suglasna s takvom dostavom. U situaciji kada sud utvrdi da dostava elektroničkim putem nije moguća, dostavit će pismeno na drugi način te navesti razlog za takvu dostavu.
Upravo zbog obvezne dostave elektroničkim putem, člankom 18. ZID ZPP/19 brisan je dosadašnji članak 134. ZPP-a, u kojem je bio preciznije propisan način dostave državnim tijelima, pravnim osobama i državnom odvjetništvu.
Člankom 19. ZID ZPP/19, očigledno kao posljedica uvođenja obvezne dostave elektroničkim putem, mijenja se i članak 134.a ZPP-a, koji noveliran sada glasi:

»Fizičkim osobama koje obavljaju registriranu djelatnost (obrtnici, liječnici i dr.), za koje nije propisana obvezna dostava elektroničkim putem (članak 133. stavak 5.), kada se dostava obavlja u sporovima koji se tiču te djelatnosti, dostava se obavlja na adresu navedenu u tužbi. Ako dostava na adresu navedenu u tužbi ne uspije, dostava će se obaviti na adresu sjedišta te osobe upisanu u upisniku. Ako dostava ne uspije ni na toj adresi, obavit će se stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda. Smatrat će se da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana stavljanja pismena na oglasnu ploču suda.
Ako je adresa upisanog sjedišta osobe iz stavka 1. ovoga članka adresa navedena u tužbi, dostava iz stavka 1. ovog članka će se ponoviti još jednom na tu adresu.
Obavijest o obavljenoj dostavi pravnoj osobi nad kojom je otvoren stečaj dostavlja se na poslovnu adresu stečajnog upravitelja.«.

Prema tome, u slučaju kada je adresa upisanog sjedišta osobe iz stavka 1. čl. 134.a (fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost - obrtnici, liječnici i drugi, kada se dostava obavlja u sporovima koji se tiču te djelatnosti), adresa navedena u tužbi (ista adresa sjedišta i ona navedena u tužbi), dostava iz stavka 1. čl. 134.a, za razliku od rješenja iz prijašnjeg članka 134.a st. 2. ZPP-a, ponovit će se još jednom na tu adresu. Pritom je posebno istaknuto da se - obavijest o obavljenoj dostavi pravnoj osobi nad kojom je otvoren stečaj dostavlja na poslovnu adresu stečajnog upravitelja.
Člankom 20. ZID ZPP/19 briše se stavak 2. čl. 134.b^[5], kojim je bilo propisano da predsjednik suda može rješenjem donesenim u upravnom postupku odrediti da određene osobe na području toga suda, sudska pismena primaju preko pretinca u sudskoj zgradi, kao i postupak po prigovoru u slučaju nezadovoljstva takve osobe.
Člankom 22. ZID ZPP/19, u članku 141. briše se stavak 2., koji je glasio: »Ako se osoba kojoj se pismeno ima dostaviti ne zatekne u svom stanu i ako se ono ne može predati nekome od njezinih poslovno sposobnih članova domaćinstva^[6] (st. 1. umjesto domaćinstva koristi izričaj: 'kućanstva') pismeno se može predati kućepazitelju ili susjedu, ako oni na to pristanu, na koji način je dostava obavljena«. Ovdje se zakonodavac zbog zahtjeva svakodnevnog života u kojem prečesto više nema ni kućepazitelja ni susjeda koji bi preuzeli pismeno za adresata, odnosno zbog neživotnosti te pravne norme, opredijelio za osobnu dostavu bez predaje pismena kućepazitelju ili susjedu. Osim toga, iako je riječ bila o povremenim slučajevima, tako će se izbjeći moguće zloporabe i odugovlačenja u incidentalnim dokazivanjima dostave putem susjeda ili kućepazitelja.
Člankom 24. ZID ZPP/19, u članku 143. iza stavka 4. dodaju se stavci 5. i 6., koji se u bitnome odnose na situaciju kada je ponovljena dostava obavljena stavljanjem pismena na mrežnu stranicu e-oglasna ploča sudova. Riječima zakonodavca rečeno, u odnosu na pravila o dostavi ostalim osobama (fizičkim osobama), ako se dostava obavlja stavljanjem pismena na mrežnu stranicu e-oglasna ploča sudova, sve daljnje dostave u postupku obavit će se stavljanjem pismena na mrežnu stranicu e-oglasna ploča sudova, uz (istodobni) pokušaj dostave na adresu prebivališta iz stavka 1. čl. 143., dok stranka ne obavijesti sud o adresi svog prebivališta ili boravišta. Smatrat će se da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana stavljanja pismena na mrežnu stranicu e-oglasna ploča sudova, neovisno o tome je li i kada je uspjela dostava na adresu prebivališta. Također, propisuje se pravilo da ako primatelj ne podigne pismeno ili ako se dostava ne uspije obaviti iz bilo kojeg drugog razloga, smatrat će se da dostava nije uspjela te će se pokušati još jednom ili će se obaviti stavljanjem pismena na oglasnu ploču suda, u skladu s odredbama Zakona.^[7]
U članku 25. ZID ZPP/19 kojim se iza članka 143.b dodaju članci 143.c i 143.d ZPP-a, pobliže je propisan sam postupak dostave pismena u elektroničkom obliku koja se obavlja putem informacijskog sustava. Pritom, sud putem informacijskog sustava šalje adresatu u njegov sigurni elektronički poštanski pretinac pismeno, koje adresat mora preuzeti u roku 15 dana od dana kad je pismeno pristiglo u njegov sigurni elektronički poštanski pretinac, inače nastupaju posljedice iz stavka 5. članka 143.c^[8], odnosno predmnjeva prema kojoj se smatra da je dostava obavljena istekom 15. dana od dana kada je pismeno pristiglo u sigurni elektronički poštanski pretinac, ako adresat u tom roku ne potvrdi primitak pismena.
Prema tome, tim je člankom prilično jasno (i onima koji nisu elektronički najupućeniji) objašnjeno (propisano) kako se ponaša sud i adresati te kakve su posljedice u slučaju dostave pismena u elektroničkom obliku koja se obavlja putem informacijskog sustava. Osobnom dostavom smatra se i dostava obavljena sukladno odredbi članka 143.c Zakona.

5. ZAKLJUČAK
Prema Prijelaznim i završnim odredbama ZID ZPP/19, i to odredbi članka 118. obvezna elektronička komunikacija općinskih sudova s državnim tijelima, državnim odvjetništvom, odvjetnicima, javnim bilježnicima, sudskim vještacima, sudskim procjeniteljima, sudskim tumačima, stečajnim upraviteljima, povjerenicima te pravnim osobama primjenjivat će su i na sve postupke u tijeku, ali tek kada ministar nadležan za poslove pravosuđa donese odluku o ispunjavanju uvjeta za elektroničku komunikaciju za općinske sudove, a nakon što se za to ispune uvjeti na svim općinskim sudovima.
Obvezna elektronička komunikacija sudova i pravnih osoba primjenjivat će se i na sve postupke u tijeku kada ministar nadležan za poslove pravosuđa donese odluku o ispunjavanju uvjeta za elektroničku komunikaciju.
Bitno je uočiti da su sve pravne osobe dužne, u roku godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, zatražiti pristup informacijskom sustavu elektroničke komunikacije sa sudovima putem ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.
Dok se ne ispune uvjeti za elektroničku komunikaciju, obveznim sudionicima elektroničke komunikacije s općinskim sudovima i pravnim osobama dostava se obavlja prema dosadašnjim pravilima ZPP-a.

[*] Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (Nar. nov., br. 70/19 - u nastavku tekstu: ZID ZPP/19 ili Novela) stupio je na snagu 1. rujna 2019.
[1] Primjerice, u odnosu na troškove postupka - čl. 154. ZPP-a.
[2] Zakon o parničnom postupku (Nar. nov., br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07 - Odluka USRH, 84/08, 96/08 - Odluka USRH, 123/08 - ispr., 57/11, 148/11 - proč. tekst, 25/13 i 89/14 - Odluka USRH - u nastavku teksta: ZPP ili Zakon).
[3] Zakon o elektroničkom potpisu (Nar. nov., br. 10/02, 80/08 i 30/14).
[4] Ministar nadležan za poslove pravosuđa donijet će, u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, pravilnike (iz čl. 11. i 13. ZID ZPP/19).
[5] Članak 17. ZID ZPP/13 glasio je: U članku 134.b stavak 2. mijenja se i glasi:
»Predsjednik suda može rješenjem donesenim u upravnom postupku odrediti da svi odvjetnici koji imaju pisarnicu na području toga suda, javni bilježnici koji imaju sjedište na području toga suda i određene pravne osobe koje imaju sjedište na području tog suda, sudska pismena primaju preko pretinaca iz stavka 1. ovoga članka. Protiv toga rješenja odvjetnik, javni bilježnik, odnosno pravna osoba ima pravo izjaviti prigovor u roku od osam dana. Protiv rješenja o prigovoru može se podnijeti žalba predsjedniku neposredno višeg suda u roku od 15 dana.«
[6] Zakonodavac je u ovom članku nomotehnički i jezično bio (začudno) nedosljedan jer je u stavku 1. koristio izričaj: »kućanstva«, dok je već u sljedećem (drugom) stavku istog članka uporabio riječ: »domaćinstva«.
[7] Iz obrazloženja uz članak 24. Konačnog Prijedloga ZID ZPP/19.
[8] Članak 25. ZID ZPP/19 (sada čl. 143.c) u cijelosti glasi:

»Dostava pismena u elektroničkom obliku obavlja se putem informacijskog sustava.

Sud putem informacijskog sustava šalje adresatu u njegov sigurni elektronički poštanski pretinac pismeno, koje adresat mora preuzeti u roku od 15 dana od dana kad je pismeno pristiglo u njegov sigurni elektronički poštanski pretinac, inače nastupaju posljedice iz stavka 5. ovoga članka.
Informacijski sustav istodobno sa slanjem pismena iz stavka 2. ovoga članka šalje adresatu na adresu elektroničke pošte i informativnu poruku u kojoj ga obavještava o dostavi pismena. U poruci se adresata upozorava na pravne posljedice iz stavka 5. ovoga članka.
Adresat pismeno preuzima iz sigurnog elektroničkog poštanskog pretinca informacijskog sustava tako da dokaže svoj identitet putem Nacionalnog identifikacijskog i autentifikacijskog sustava i elektronički potvrdi primitak pismena.
Smatrat će se da je dostava prema stavku 4. ovog članka obavljena istekom 15. dana od dana kada je pismeno pristiglo u sigurni elektronički poštanski pretinac, ako adresat u tom roku ne potvrdi primitak pismena.
Informacijski sustav o dostavi obavještava sud potvrdom u elektroničkom obliku.
Na način određen u ovom članku elektroničkim putem mogu se dostaviti i ona pismena koja imaju izvornike u fizičkom obliku ako je elektronički (skenirani) prijepis koji je izrađen na temelju izvornika u fizičkom obliku potpisan kvalificiranim elektroničkim pečatom suda.«