informator: Gospođo Krasić, tijekom proteklog desetogodišnjog razdoblja, Vi i Vaši suradnici uložili ste mnogo truda, iskustva i znanja, okončali ste brojne revizije i podastrli izvješća odgovarajućim državnim tijelima, a redovito ste o tome obavještavali i Sabor. Molimo Vas, recite kakvi su rezultati ostvareni?

ŠIMA KRASIĆ: Državni ured za reviziju je u desetogodišnjom radu prošao put od osnivanja i stvaranja osnovnih uvjeta za početak rada, do institucije koja je po svojim rezultatima rada prepoznatljiva u javnosti. Odmah na početku, Ured je postao član Međunarodne organizacije vrhovnih revizijskih institucija - INTOSAI i Europske organizacije vrhovnih revizijskih institucija - EUROSAI. Organizirani su seminari za sve revizore u suradnji s državnom revizijom Republike Austrije (Rechnungshoff), Ekonomskim i Pravnim fakultetom u Zagrebu te Hrvatskom udrugom revizora. Kao sudionici mnogih međunarodnih skupova državnih revizora razmjenjivali smo iskustva s drugim državnim revizijama. Primjenjujući metodologiju i iskustva drugih državnih revizija i prila-gođavajući ih našim uvjetima, u relativno kratkom vremenu postigli smo kvalitetu rada koja se može mjeriti s postignućima državnih revizija s duljom tradicijom.

Danas Ured ima 273 zaposlenika, od čega 206 žena i 67 muškaraca. Prema kvalifikacijskoj strukturi 232 zaposlenika ili 85% ima visoku stručnu spremu, od kojih je 230 revizora, a njih 225 su ovlašteni državni revizori. Od ukupnog broja ovlaštenih državnih revizora, 23 su diplomirani pravnici, a 202 su diplomirani ekonomisti. U skladu sa sve većim udjelom revizija učinkovitosti i revizija pojedinih programa u odnosu na standardne revizije zakonitosti i pravilnosti, u budućnosti se planira zapošljavanje određenog broja specijaliziranih stručnjaka za razne tehničke discipline, prije svega informatičara, koji bi mogli kvalitetno obavljati reviziju informacijskih sustava, ali i svih drugih revizija, jer je poslovanje revidiranih subjekata gotovo u cijelosti informatizirano.

Broj zaposlenika usklađen je sa zakonskim ovlastima, odnosno nadležnostima Ureda. U skladu s odredbama Zakona o državnoj reviziji, svake godine revidira se Državni proračun, fondove na razini Republike i proračune jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. U deset godina rada obavljene su 7324 revizije, koje su propisane Zakonom o državnoj reviziji. Revidirano je oko 800 milijardi kuna javnih sredstava, od čega oko 600 milijardi kuna proračunskih sredstava i oko 200 milijardi kuna u fondovima, zavodima i javnim poduzećima. Osim toga, revizijom pretvorbe i privatizacije obuhvaćeno je 1556 društava s ukupnim temeljnim kapitalom 24,4 milijarde DEM. Revizijama su utvrđivane razne nepravilnosti u prikupljanju i trošenju javnih sredstava. Revizori su kroz svoja izvješća davali naloge, prijedloge i preporuke što učiniti da se određene nepravilnosti isprave, odnosno da se ne ponavljaju, što je rezultiralo sve manjim brojem nepravilnosti. Iz godine u godinu nastojimo sve više revidirati učinkovitost trošenja javnih sredstava, a manje formalne nepravilnosti.

U ovih deset godina rada, Hrvatskom saboru je podneseno deset godišnjih izvješća o radu i izvješća o obavljenim revizijama. Na zahtjev Sabora, petnaest puta dostavljena su pojedinačna izvješća ili izvješća za više subjekata. Na taj način, dostavljena su 64 izvješća, a odnosila su se na poslovanje mirovinskih fondova, HRT-a, Državnih robnih zaliha, kliničke bolničke centre, udruge proizašle iz Domovinskog rata, nacionalne parkove i studentske centre. Podneseno je i sedam izvješća o radu na provedbi revizije pretvorbe i privatizacije i izvješća o obavljenim revizijama pretvorbe i privatizacije. Sva 32 dosadašnja izvješća Hrvatski sabor je prihvatio te, u pravilu, donio zaključke da se izvješća dostave nadležnim državnim tijelima, koja su po njima trebala poduzeti radnje u okviru svojih nadležnosti.

Nakon rasprave u Hrvatskom saboru, cjelovita izvješća o obavljenim revizijama i izvješća o radu objavljujemo na web stranici Državnog ureda za reviziju: www.revizija.hr.

Državna revizija nema ovlasti poduzimati bilo kakve radnje za utvrđivanje možebitnih kažnjivih djela, osim u revizijama pretvorbe i privatizacije. Za sve druge revizije nastoji revidiranim subjektima ukazati na nepravilnosti te dati naloge i preporuke s ciljem da se u što većem broju provedu i prihvate. Na taj način državna revizija izvršava svoju zadaću koju je preuzela odredbama zakonskih propisa, međunarodnim revizijskim standardima te pravilima revizorske struke.

iiifiniKittr U značajnoj ste mjeri bili angažirani na reviziji postupaka pretvorbe i privatizacije. Javnost, pa i dio istaknutih političara, provedenu pretvorbu i privatizaciju negativno ocjenjuje. Kakvi su vaši nalazi i prijedlozi za društvenu intervenciju u slučajevima gdje su ti postupci protuzakonito provedeni, gdje su se pojedinci bespravno obogatili te kakvi su konačni učinci?

ŠIMA KRASIĆ: Državni ured za reviziju je u posljednje tri godine bio dosta angažiran na provedbi revizije pretvorbe i privatizacije. U skladu s odredbama Zakona o reviziji pretvorbe i privatizacije, trebalo je utvrditi društva koja podliježu reviziji, što je trajalo nekoliko mjeseci. Za to vrijeme, napravljena je reorganizacija unutarnjeg ustrojstva Ureda, izrađena su uputstva i priručnik za reviziju pretvorbe i privatizacije te program ostvarenja zadataka.

O radu na revizijama pretvorbe i privatizacije, svakih šest mjeseci izvještavan je Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske, Državno odvjetništvo, Hrvatski fond za privatizaciju i podnositelji zahtjeva.

Cilj revizije bio je provjeriti je li postupak pretvorbe i privatizacije proveden u skladu sa zakonskim odredbama, jesu li ostvareni razvojni programi svakog pojedinog društva i jesu li ostvareni ciljevi iz članka 1. Zakona o privatizaciji.

U skladu sa Zakonom o reviziji pretvorbe i privatizacije, Državni ured za reviziju je u roku 60 dana od dana stupanja Zakona na snagu, od 24. svibnja do 23. srpnja 2001., zaprimio 1357 zahtjeva ovlaštenika za pokretanje postupka revizije, koji su se odnosili na 927 društava. Revizijom je obuhvaćeno 1556 društava s temeljnim kapitalom 24,4 milijarde DEM. Od toga, u 345 društava ili 22% pokrenut je stečajni postupak. Za 75 društava izdana su mišljenja da su svi postupci pretvorbe i privatizacije provedeni u skladu sa zakonskim odredbama. Utvrđeno je da je 241 društvo ili 15% u cijelosti ostvarilo svoje razvojne programe, 319 društava ili 21% djelomično je ostvarilo razvojne programe, a 996 društava ili 64% nije ostvarilo razvojne programe. Razlozi tome su različiti - gubitak tržišta, ratna zbivanja, pret-vorbene i privatizacijske radnje i poslovanje. Radi istih okolnosti znatno je smanjen broj zaposlenika od vremena pretvorbe do vremena obavljanja revizije, čak za 60%. Revizijom su utvrđene mnoge nepravilnosti. Za veliki broj nepravilnosti zakonima nije predviđena sankcija. Za 721 nepravilnost zakonom su predviđene sankcije te su podnesene prijave nadležnim tijelima. Isto tako je utvrđeno da određena imovina nije uključena u pretvorbu, o čemu je obaviješten Hrvatski fond za privatizaciju, koji treba poduzeti radnje u skladu s ovlastima iz Zakona o privatizaciji.

informator: Državni je revizor, nakon završetka rada dužan sastaviti i potpisati izvješće i dostaviti ga zakonskom predstavniku pravne osobe gdje je obavio reviziju i nadležnom ministru ili fondu. Kakve su u tim slučajevima bile reakcije ministarstava, odnosno fonda?

ŠIMA KRASIĆ: O obavljenoj reviziji sastavlja se izvješće koje se dostavlja zakonskom predstavniku pravne osobe na očitovanje. S obzirom na to da se revizija obavlja isključivo na temelju dokumentacije, u najvećem broju slučajeva zakonski predstavnik nema primjedaba na izvješće, te se očituje da ga u cijelosti prihvaća. U manjem broju slučajeva, naknadno, uz očitovanje, subjekt revizije dostavlja dokumentaciju, na temelju koje se mijenja izvješće. Očitovanje se ugrađuje u izvješće i to je onda konačno izvješće o obavljenoj reviziji koje potpisuju svi članovi tima - revizori koji su obavili reviziju. Takvo, konačno izvješće dostavlja se zakonskom predstavniku pravne osobe.

Prema odredbama Zakona o državnoj reviziji, zakonski predstavnik revidiranog subjekta može na izvješće revizora staviti prigovor u roku osam dana od dana uručenja konačnog izvješća. To su sporadični slučajevi. O prigovoru odlučuje glavni državni revizor.

informator: Zanimljiv je i najnoviji nalaz prema kojemu Grad Zagreb duguje Republici Hrvatskoj 162 milijuna kuna, a utvrđeno je da nije utvrđena stvarna vrijednost gradske imovine, iako je na tome radilo nekoliko povjerenstava. Molimo Vas za komentar.

ŠIMA KRASIĆ: Revizija proračuna Grada Zagreba obavlja se redovito svake godine. Između ostalog, ukazuje se na problem međusobnih obveza i potraživanja Grada Zagreba i Republike Hrvatske, o čemu se vode prepiske s Ministarstvom financija.

Istina je da Grad Zagreb nije uplatio u Državni proračun pripadajući iznos sredstava od prodaje stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo, u iznosu 162.301.899,00 kn. Međutim, sva plaćanja za otkup stanova u konvertibilnim valutama pripala su Republici Hrvatskoj, za koja su trebale biti izdane obveznice isplaćivane u domaćoj valuti. Grad Zagreb s te osnove potražuje od Republike Hrvatske oko 200 milijuna kuna te se kontinuirano traži rješenje tih odnosa.

Stanje i vrijednost cjelokupne imovine Grada Zagreba nisu utvrđeni, iako je osnovano nekoliko povjerenstava čije su zadaće predlaganje novog sustava gospodarenja i upravljanja gradskom imovinom, koji će se temeljiti na cjelovitoj evidenciji gradske imovine, pravodobnosti i potpunosti informacija o potraživanjima i dugovanjima grada, stanju i vrijednosti cjelokupne gradske imovine, izradi programa unapređenja sustava upravljanja gradskom imovinom i rješavanju imo-vinskopravnih odnosa s Republikom Hrvatskom. Izrađen je izvještaj o stanju imovine, kojim su konstatirane postojeće činjenice o gradskoj imovini i dana zaključna razmatranja i mjere za poboljšanje sustava upravljanja gradskom imovinom. Gradska skupština Grada Zagreba je razmatrala i zatražila doradu navedenog izvještaja. Imovinskopravni odnosi s Republikom Hrvatskom tijekom 2003. pojedinačno su rješavani ili su u tijeku pitanja pojedinih nekretnina. Državna revizija redovito daje naloge da se utvrdi stanje i vrijednost cjelokupne imovine Grada Zagreba.