Na ovoj svečanosti u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, 19. svibnja 2017., predsjednik, akademik Zvonko Kusić, istaknuo je sljedeće:

»Predavanje predsjednika Europskog parlamenta u Hrvatskoj akademiji povijesni je dan i za Akademiju i za Hrvatsku zbog simbolike koju taj događaj ima. Akademija je osnovana prije 156 godina kao izraz težnji hrvatskog naroda za očuvanje svog nacionalnog identiteta. Uz Hrvatski sabor Hrvatska akademija je najveća konstanta hrvatske nacije. U novijoj hrvatskoj povijesti dva su ključna događaja, osamostaljenje Hrvatske i njezin ulazak u EU. Time je Hrvatska, koja je u prošlosti bila dio nekoliko višenacionalnih država, prvi put ušla u jednu asocijaciju na temelju volje svojih građana. Nakon što je dugo godina bila objekt, time je Hrvatska prvi put postala subjekt i sukreator europske poltike, što je važan iskorak kojeg često nismo svjesni. Ulazak Hrvatske u EU nije značio negaciju njezine samostalnosti i suverenosti, nego afirmaciju vrijednosti koje Hrvatska ima, u gospodarstvu, kulturi, znanosti i obrazovanju, a hrvatski jezik, gotovo tisuću godina nakon Bašćanske ploče, postao je službeni jezik EU. Podsjećam je da je Hrvatska akademija 2012. pozvala hrvatske građane da na referendumu podrže ulazak Hrvatske u EU. Projekt ujedinjenja Europe, unatoč izazovima i teškoćama, milenijski je pothvat, koji su mnogi značajni Europljani stoljećima željeli, a doživjela ga je upravo naša generacija. Trebamo biti ponosni na našu europsku prošlost i sadašnjost i vjerovati u europsku budućnost.«

Zatim je Gordan Jandroković^[1], predsjednik Hrvatskog sabora, pozdravljajući i želeći dobrodošlicu nj. e. Antoniju Tajaniju, između ostaloga, naveo i sljedeće:

»U današnje vrijeme prava je prilika za ponovno promišljanje budućnosti Europske unije zbog Berxita i 60. godišnjice Rimskog ugovora, kojim je 1957. stvorena Europska ekonomska zajednica.«

Istaknuo je potrebu jačanja povjerenja građana EU u njezine institucije i približavanja Unije njezinim građanima, u čemu posebnu ulogu imaju parlamenti zemalja članica.

Nakon toga predsjednik Europskog parlamenta, Antonio Tajani, nj. e., održao je predavanje na temu Budućnost Europe - uloga Europskog parlamenta^[2]. U svom se predavanju opširno osvrnuo na najvažnije probleme s kojima se suočavaju Europa i svijet, poput terorizma i izbjegličke krize, upozorivši pritom na stanje u Africi, kao mogućem izvoru novih izbjegličkih valova. Radi uspješnosti projekta ujedinjenja Europe, pozvao je na očuvanje identitetskih vrijednosti na kojima je ona sazdana.

»Želimo sigurnost i mir za sve, svi smo građani Europe, želimo zaštitu u okviru Europske unije za sve protiv terorizma u okviru ujedinjene Europe, posao za mlade, pomoć u Africi, budimo ujedinjeni u svemu. Situacija u svijetu je složena.«

»Naš identitet je Europa, naš identitet je kršćanstvo, naš identitet je sloboda. Ponosan sam što sam kršćanin, ponosan sam što sam Europljanin«, rekao je Tajani. 

»Zapadni Balkan je u opasnosti. Dolazi mnogo stranih boraca iz Racke, iz Mossula i žele ostati ovdje na Balkanu. Trebamo snažnu Europsku akciju protiv terorizma, a Hrvatska je u ime Europske unije ključan igrač.

Naša zajednička granica ne može biti ostavljena na milost krijumčarenja ljudi i terorizma. Zbog toga je važno da Hrvatska bude u Schengenskom sustavu. 

Potrebno je jamčiti prava tri milijuna građana Europske unije koji žive u Ujedinjenom Kraljevstvu te milijunu građana Ujedinjenog Kraljevstva koji žive na kontinentu. Za Europski parlament prioritet su ljudska prava. Puno radimo na tome. Branimo i želimo jednaka prava za građane, kako danas, tako i dan nakon Brexita.«^[3]

EU se suočava s velikim izazovima: velika nezaposlenost mladih, prijetnja terorizma, migrantski val. Bitno je da svi zajedno radimo na stabilnosti EU i političkoj stabilnosti i zato je vrlo važno da Hrvatska kao članica EU zadrži političku stabilnost, istaknuo je Tajani^[4].

Rekao je i da je jako važna stabilnost na jugoistoku Europe te da Republika Hrvatska tu mora imati ključnu ulogu. Postoji niz opasnosti, među njima borci koji dolaze sa stranih ratišta, i zato je bitna stabilnost regije.

Predsjednik Europskog parlamenta također se sastao s predsjednicom Republike, Kolindom Grabar-Kitarović. Razmijenili su mišljenja o izazovima koje pred Europsku uniju stavljaju Brexit, migrantska kriza i prijetnja terorizma te su istaknuli važnost solidarnosti i jedinstva dvadeset i sedam država članica Europske unije. Posebice su se osvrnuli i na hrvatsko članstvo u Schengenskom prostoru, za koje je predsjednik Tajani iskazao svoju potporu. 

Nj. e. Tajani, nakon održanog predavanja o budućnosti Europe, bio je gost i premijeru Andreju Plenkoviću u zgradi Vlade. 

Na zajedničkoj konferenciji za novinare, nakon susreta s Plenkovićem, Tajani je izrazio zadovoljstvo što je njegov bivši kolega iz Europskog parlamenta premijer države koja je važna za stabilnost cijele regije, te mu je čestitao na ubrzanom rastu hrvatskog gospodarstva.

Naglasio je da je stabilnost Republike Hrvatske izrazito bitna u okviru EU jer se ne smije dopustiti populizmima da destabiliziraju jugoistok Europe i cjelokupno europsko područje. 

Republika Hrvatska iznimno je bitna i kao čimbenik na Balkanu, gdje su rizici vrlo veliki, ponajprije što se tiče povratka boraca Islamske države iz Sirije i Iraka, ali i za sigurnost Mediterana, na kojem pomaže u rješavanju pitanja migranata i obrane od terorizma, smatra Tajani. 

Obvezao se da će se založiti da razdoblje ulaska Republike Hrvatske u Schengensko područje bude što kraće, te je naglasio da je premijer Plenković pokazao veliku otvorenost i spremnost na dijalog s hrvatskim manjinama.

»Isto tako Hrvatska ima važnu ulogu ne samo na Balkanu, nego i u mediteranskom bazenu, stoga moramo zajedno raditi na tome da se regija stabilizira. Ako uspijemo u tome, smanjit će se broj izbjeglica i uredit će se stabilizacija mediteranskog područja. Republika Hrvatska treba koristiti europske fondove namijenjene za razvitak turizma, što bi moglo dovesti do dodatnog turističkog priljeva i impulsa za hrvatsko gospodarstvo«, rekao je Talijani.

»Moj stav je jasan, a to je da Hrvatska mora što prije biti unutar Schengena i to bi trebao biti prioritet. Radimo u tom smjeru i sada će Hrvatska sudjelovati u takozvanom informacijskom sustavu Schengena, ali konačan cilj je da imamo Hrvatsku potpuno integriranu unutar Schengena. To bi bilo važno ne samo za Hrvatsku, nego i za našu unutarnju sigurnost. Trasiramo put prema tom cilju, a sudjelovanje Hrvatske u mreži informacijskog sustava dobar je znak i prema Hrvatskoj. Nadam se da će u kratkom roku biti moguće da Hrvatska postane punopravna članica Schengena.

Rješenje je imati Hrvatsku u Schengenu. Radim u tom smjeru. Dakako da je to jedno složeno pitanje, koje nije lako riješiti. Imamo i prijetnju terorizma i pitanje migracija. Hrvatska je napravila prvi korak prema Schengenu, razmjena informacija je bitna i u suočavanju s prijetnjama terorizma, ali konačan je cilj Hrvatska u Schengenu. Schengen je za nas jako bitan. Dakako da je on i dio strategije borbe protiv terorizma, ali budućnost Schengena ne smije se dovoditi u pitanje. Za nas postoje tri prioriteta: borba protiv terorizma, migracija i zapošljavanje mladih. Važno je koristiti sva sredstva, pa i Schengen, u borbi protiv terorizma. Ali, što se tiče migracijske situacije i zapadne balkanske rute, imamo znatno bolju situaciju. Balkanska ruta više nije problem jer sada imamo novu veliku rutu, koja ide iz Libije prema Italiji.«^[5].

Posjet ovako uvaženog gosta, nj. e. Tajanija, izuzetno je značajna za Republiku Hrvatsku jer donosi poruke mira i optimizma u poboljšanju rada Europskog parlamenta, uz široko zalaganje naših zastupnika i prinosa Republike Hrvatske razvoju Europske unije.

Priredila: Davorka Foretić, dipl. iur.

[1] V. Marijan Lipovac, Ured za odnose s javnošću HAZU.
[2] V. bilješku 1.
[3] Izvor: http//audiovisualeuropaparl.europa/EU. Asstodetail.ASPX?id-56fcOB-15dd??
[4] EP - President Tajani.
[5] Izvor: Jutarnji list, 19. svibnja 2017.