Skup je pozdravio mr. sc. Josip Šaban, direktor »Novog informatora«, i iznio koji pisani materijali služe kao osnova za rad - to su tekstovi koji su objavljeni u listu informator i čiji autori sudjeluju u radu Okruglog stola.

Predsjednik Nakladničkog savjeta »Novog informatora« dr. sc. Jadranko Crnić zaželio je uspjeh u radu Okruglog stola, naglasivši posebno da je cilj ovih stručnih rasprava i pisanih materijala da svatko izloži svoja stajališta, da se u demokratskoj raspravi dođe do optimalnih zaključaka. Dr. sc. Crnić je istakao da ovo nije sastanak sudaca niti bilo kakav sastanak na državnom nivou, nego radni skup najstručnijih ljudi u ovoj problematici. Uvjerenja je da su takve razmjene mišljenja korisne i pozitivne, da se ovako dobro prati razvoj situacije. List informator objavljuje različita stajališta i očekuje da će tako biti i dalje. Ovaj skup je prilika da svi zajedno pridonesu razrješenju nekih problema.

Dr. sc. Hrvoje Kačer, docent Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu - dalje u svojstvu moderatora skupa - istakao je svoje uvjerenje da će struka ovim skupom pokušati pomoći u rješavanju problema koji su se pojavili u praksi. Zatim je prikazao kako je zamišljen tijek skupa. U prvom dijelu će autori objavljenih tekstova izložiti u kratkim crtama sažetak svojih stavova, a u drugom dijelu će se odvijati rasprava, za koju se pozivaju svi prisutni da uzmu aktivno učešće i time daju svoj doprinos. Ističe da je detaljnu razradu svojih stavova dao u dva objavljena članka:

• »Neka pitanja (stranputice) hrvatske pretvorbe i privatizacije« - informator broj 5062-5063 od 11. i 14. 9. 2002
• »Još neka pitanja (stranputice) hrvatske pretvorbe i privatizacije« - informator broj 5097 od 11. 1. 2003.

Dr. sc. Nikola Gavella, prof. eme-ritus Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, izlaže - uz grafičku prezentaciju - osnovne postavke teksta što ga je zajedno s dr. sc. Tatjanom Josipović, izv. profesor Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, objavio pod nazivom :

• »Pravni učinci pretvorbe društvenih poduzeća s osobitim osvrtom na njezine imovinsko-pravne učinke« u informatoru broj 5106-5107 od 12. i 15. 2. 2003. i broj 5108 od 19. 2. 2003.

Dr.sc. Nikola Gavella je iznio svoje stajalište o pitanju pravne sudbine nekretnina na kojima su bivša društvena poduzeća imala pravo korištenja i raspolaganja. Zakonom o pretvorbi nije se mogla urediti pretvorba prava korištenja, nego samo pretvorba pravnih subjekata u dionička društva odnosno društva s ograničenom odgovornošću. Zakon o vlasništvu razlikuje nekretnine koje su unesene i one koje nisu unesene u društveno vlasništvo. Unesene su postale vlasništvo privrednog subjekta, no one neunesene nisu i sada je nejasna njihova sudbina.

Dalje je naglasio problem tumačenja što je sa zemljištem, ako je unesena samo zgrada ili dio zgrade. Istakao je nužnost postojanja jedinstva nekretnine, kao što je bilo i kod otkupa stanova na kojima je postojalo sta-narsko pravo.

Kao posljednje, postavio je pitanje koja je uloga procjene u postupku pretvorbe. Neprocijenjeno ex lege prelazi u vlasništvo Hrvatskog fonda za privatizaciju. Mišljenja je da nije uputno da odluku o sudbini nekretnine donosi Fond, jer je zainteresirana strana. Tu bi trebalo biti nadležno neko tijelo koje nije neposredno zainteresirano.

Mladen Žuvela, dipl. iur, sudac Ustavnog suda RH u mirovini, izložio je postavke, koje je zajedno s dr. sc. Jadrankom Crnićem, predsjednikom Ustavnog suda u mirovini, objavio u člancima:

• »Pretvorba, privatizacija, denacionalizacija - pravni status neobuhvaćenih odnosno neprocijenjenih nekretnina« - informator broj 4909 od 24. 3. 2001. i broj 4910-4911 od 28. i 31. 3. 2001.

U izlaganju naglasak je stavio na određene teze, i to:

1. Bivša društvena poduzeća su pretvorbom u skladu sa Zakonom o pretvorbi ... izvršila istovremeno i statusnu i stvarnopravnu, dakle, vlasničku transformaciju.
2. Ta promjena nastala je upisom trgovačkog društva u sudski registar.
3. Tako nastala društva su pravni sljednici poduzeća koje je pretvorbom prestalo postojati.
4. Nekretnine na kojima je društveno poduzeće imalo zbiljsko pravo korištenja postale su vlasništvo novonastalog trgovačkog društva sljednika i to u času pravomoćnosti odluke o pretvorbi, odnosno, u času upisa u sudski registar, osim nekretnina koje dolaze pod udar famoznog čl. 47. Zakona o privatizaciji.
5. Nekretnine koje nisu procijenjene u vrijednost društvenog kapitala trgovačkog društva u postupku pretvorbe postale su vlasništvo Fonda, odnosno Republike Hrvatske. Tu su stvoreni uvjeti za njihov naturalni povrat bivšim vlasnicima, što posebno naglašavamo i podržavamo.

Agata Račan, dipl. iur, sutkinja Ustavnog suda RH, izložila je svoje stavove i mišljenja u tekstu pod nazivom:

• »Neke napomene uz pretvorbu društvenih poduzeća - Pretvorba na temelju prijelaznih odredaba Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima« - informator broj 5133 od 17. 5. 2003.

Posebno je naglasila značaj pravne interpretacije u primjeni propisa. Ovo se naročito odnosi na Zakon o zabrani .... gdje se utvrđuje 6 propisa zabrane u odnosu na nekretnine koje su postale društveno vlasništvo, dok se krajem 1997. u Zakonu o naknadi ... navode 33 zakona. Takve pravne činjenice potvrđuju stajalište da zakonodavac nikada nije imao namjeru vratiti ono što je oduzeto prijašnjim vlasnicima, a nalazilo se u temeljnom kapitalu pravnih osoba. To je jedina logična interpretacija.

Velike probleme stvarala je odredba čl. 87. Zakona o lokalnoj samoupravi..., gdje je pisalo da se sredstva društvenopolitičkih zajednica prenose na pravne sljednike. Tada su radile arbitražne komisije uz niz problema, i do pitanja da li je doneseni akt arbitraže fabulama isprava, s rezervom kod zabrane u odnosu na Zakon o zabrani...

Mišljenja je da je trenutno najveći problem u primjeni čl. 43. Zakona o prostornom planiranju. Ona smatra da samo sud može propisati granice u skladu s načelima pravednosti. Međutim, ovako se, lokacijskom dozvolom uzima od jednih u korist drugih.

Što se tiče čl. 47. Zakona o privatizaciji bilo je mišljenja da Fond ne može disponirati tim nekretninama drukčije nego je propisano zakonom (Fond je pravna osoba javnoga prava i njegovo postupanje određeno je zakonom). Sadašnje postupanje je diskriminacija, zavisi o moćnijem vlasniku i tko je uvjerljiviji.

Također se založila za autentično tumačenje da li Fond neke nekretnine može vratiti bivšim vlasnicima - uz pozitivan stav zakonodavca.

Boris Koketi, dipl. iur, Državno odvjetništvo RH, u svom izlaganju ukazao je na to, da je niz problema i sporova proizašlo iz neusklađenosti propisa i njihova provođenja. Društveno poduzeće je u pretvorbi nastojalo prikazati što manji društveni kapital, pa dio nekretnina nije bio prikazan. Agencija, kasnije Fond, je dokumentaciju o pretvorbi poduzeća verificirala ili ju nije verificirala. Dakle, važno je bilo da li je dokumentacija priznata ili nije, a ne da li u njoj sve prijavljeno. Agencija, odnosno, Fond tražili su dopune i onda davali rješenja. Nakon donošenja akta, postavilo se pitanje čega je trgovačko društvo stvarni vlasnik. Neki su sudovi dovedeni u zabludu jer je društvo smatralo da je temeljem čl. 6 . Zakona o pretvorbi ono sada univerzalni sukcesor.

Sve što je bilo društveno vlasništvo knjižilo se kao vlasništvo trgovačkog društva.

Propušteni su drugi zakoni (Zakon o šumama..., Zakon o poljoprivrednom zemljištu...), tako da je država ostala bez svog vlasništva. A trgovačko društvo je dio imovine steklo bez valjane osnove.

Mi smatramo da nekretnine koje su propisano procijenjene na način da je njihova vrijednost vrednovana u aktivi društva i izdano rješenje o tome od Agencije, odnosno, Fonda, imaju onda valjanu tabularnu ispravu.

Problem u situaciji kada nekretnine nisu bile pretvorene u kapital. Načelno je prihvaćeno da je društvo vlasnik samo onoga što je procijenjeno u kapital.

Pitanje tehnološke cjeline je neposredno prihvatljivo kada se načelo jedinstva nekretnine dovede u svezu s izvršenom pretvorbom, a u ostalim slučajevima treba provesti vještačenje.

Smiljan Mikuš, dipl. iur, sudac Upravnog suda RH, istakao je pravno stajalište Upravnog suda u svezi čl. 47. Zakona o privatizaciji, a ono je da kod prijenosa neprocijenjenog društvenog kapitala Hrvatskom fondu za privatizaciju, nema pravne osnove za obnovu postupka pretvorbe i da prijenos ne utječe na postojeću tehnološku cjelinu subjekta pretvorbe.

Naveo je da je sud u niz slučajeva suočen s manjkavim postupcima Fonda, koji nije upotpunio svoja postupanja u svezi utvrđivanja tehnološke cjeline subjekta u pretvorbi.

U daljnjoj intenzivnoj i sadržajnoj raspravi sudjelovali su:

• dr. sc. Tatjana Josipović (Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu).
• sc. Borislav Blažević (predsjednik Visokog trgovačkog suda RH),
• Mladen Turkalj, dipl. iur (predsjednik Upravnog suda RH),

Mirko Bogdanović, odvjetink (predstavnik Hrvatske odvjetničke komore),

• Robert Peček, dipl. iur. (Fond za naknadu oduzete imovine),
• Marija Barbarić, dipl. iur. (Hrvatski fond za privatizaciju),
• Štefanija Kasabašić, dipl. iur. (Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave RH),
• Desanka Sarvan, dipl. iur. (Istarska županija).

Rad Okruglog stola sažeto je rezimirao moderator prof. dr. sc. Hrvoje Kačer, zahvalivši svim sudionicima na stručnom i aktivnom angažmanu, naglasivši da će dobiveni rezultati sigurno doprinijeti unapređenju ove problematike i rješavanju otvorenih pitanja.