... u Informatoru se pisalo

Tek u devedesetim godinama prošlog stoljeća dominaciju u Informatoru preuzimaju pravne teme. List prati stvaranje nove države, objavljujući članke vezane uz izgradnju novoga pravnog sustava, poput donošenja Ustava, uspostave novog sustava lokalne i regionalne samouprave, uvođenja novih poreza (primjerice, PDV), itd. Izdanja obiluju stručnim člancima o pravnim institutima koji su u novom poretku dobili novo značenje (poput vlasništva) te se piše i o novim institucijama. Naglasak u listu daje se novim propisima među kojima su teme o hrvatskom državljanstvu, putnim ispravama i dr. bile istaknute. Iako se Informatorovo tržište znatno smanjuje (jer se više ne prodaje izvan hrvatskih granica), u to doba bio je jedan od rijetkih listova s aktualnim informacijama o stanju pravnog poretka u zemlji.

Zakonodavne aktivnosti devedesetih godina XX. stoljeća započele su nizom tranzicijskih zakona. Zakonom o pretvorbi društvenih poduzeća iz 1991. određeno je da se poduzeća s društvenim vlasništvom pretvaraju u poduzeća kojima je određen vlasnik, sljedeće godine reguliran je sustav lokalne samouprave i uprave, a nakon toga dolaze zakoni poput Zakona o trgovačkim društvima, Zakona o javnom bilježništvu, Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i mnogi drugi. Zakonom o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo iz 1992., pokrenut je veliki postupak „privatizacije“ društvenih stanova, dok je Zakonom o najmu ustanovljen institut zaštićenog najmoprimca za one koji stanove nisu mogli otkupiti. Važno je napomenuti i poratno zakonodavstvo kojim se provodila obnova ratom porušenih područja, povratak stanovništva, poticaji za razvoj i sl. Među ove zakone svakako treba ubrojiti i Zakon o konvalidaciji, kojim je vlada pokrenula proces integracije građana koji su živjeli na okupiranim područjima za vrijeme Domovinskog rata.

Hrvatska i svijet

U posljednje desetljeće XX. stoljeća Hrvatska je ušla kao neovisna država. Ustavom RH iz 1990. Republika Hrvatska definirana je kao jedinstvena i nedjeljiva demokratska i socijalna država. Cijenu neovisnosti Hrvatska je platila Domovinskim ratom (1991. – 1995.), u kojem je živote izgubilo preko 20.000 ljudi, a ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54 % hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36 % hrvatskog stanovništva. Usporedno s ratom odvijala se tranzicija iz komunističkog u demokratski politički sustav. U pravni poredak preuzeta je većina sistemskih zakona bivše SFRJ dok su republički zakoni i dalje važili. Hrvatska je dobila vršnu hr. Domenu, čime je službeno dobila svoj virtualni identitet u prostoru mreže Internet.

Devedesete godine bile su zlatne godine hrvatskog sporta. Olimpijsko zlato 1996. donijeli su Hrvatskoj rukometaši, a velik uspjeh postigli su i hrvatski nogometaši osvajanjem trećeg mjesta na Svjetskom nogometnom prvenstvu 1998. Svijet je, pak, za to vrijeme doživio kraj aparthejda u Južnoj Africi, a Nelson Mandela, simbol borbe za zabranu diskriminacije postao je 1994. njezin prvi crni predsjednik. Iste godine u Ruandi se u 100 dana dogodio jedan od najstrašnijih genocida u povijesti čovječanstva, a Čehoslovačka se mirnim putem podijelila na Češku i Slovačku Republiku (1992.). Povijest Bosne i Hercegovine, s druge strane, bilježi teški genocid nad 8.000 muškaraca u Srebrenici (1995.). Tih godina gledali su se filmovi Pakleni šund, Šindlerova lista, Zgodna žena, Forrest Gump i dr., dok su na glazbenoj sceni vladali E. T., Gibonni, Oliver Dragojević i dr.