... u Informatoru se pisalo

U 60-im godinama Informator je osobito posvećen temama iz gospodarstva (privrede), što je razumljivo ako se zna da su počeci šezdesetih bili obilježeni gospodarskom stagnacijom i posljedično tome ekonomskom krizom te da je sredinom šezdesetih provedena gospodarska reforma. Naglašeno se pisalo o jačem povezivanju jugoslavenske privrede s međunarodnim tržištem, osobito tržištem SAD-a i bližih zemalja, poput Italije. Međutim, Informator se tih godina sve više bavi i temama iz uprave, a njegov sadržaj iz godine u godinu obogaćuju stalne rubrike.

Tako su u tom desetljeću stvorene rubrike: Plan i statistika, Javna uprava, Ekonomska analiza, Knjigovodstvo – financije, Poljoprivreda, Osobni dohoci, Sudska praksa, Vi pitajte – Mi odgovaramo, Radni odnosi, Privredno pravo, Osiguranje, Saobraćaj, Organizacija, Socijalno osiguranje.

Kratak osvrt na zakonodavnu politiku Jugoslavije pokazuje da je zakonodavstvo podložno čestim izmjenama i promjenama. Primjerice, federalni Krivični zakon više puta se mijenjao, a u sedam godina donesena su dva zakonika o krivičnom postupku (1960. i 1967.). Saveznim Zakonom o amnestiji iz 1962. svi građani koji su ilegalno prešli državnu granicu mogli su se bez posljedica vratiti u Jugoslaviju, a sporazumima o osiguranju u slučaju nezaposlenosti, socijalnom osiguranju i zapošljavanju između 1965. i 1968. s Austrijom, Njemačkom i Francuskom podupire se ekonomska emigracija.

Hrvatska i svijet

Za šezdesete godine XX. stoljeća u bivšoj Jugoslaviji tvrdi se da su bile godine amerikanizacije: Jugoslavija jača odnose sa SAD-om, a zatopljavaju i odnosi s Vatikanom, s kojim je Jugoslavija 1952. prekinula diplomatske odnose. Unatoč otvaranju prema Zapadu, socijalizam u Jugoslaviji, a time i u Hrvatskoj još više učvršćuje donošenje Ustava SFRJ iz 1963., koji Jugoslaviju definira kao saveznu državu dobrovoljno ujedinjenih i ravnopravnih naroda i socijalističku demokratsku zajednicu zasnovanu na vlasti naroda i samoupravljanju.

Ustavom se ustanovljava Ustavni sud SFRJ te ustavni sudovi republika članica, što je bila još jedna posebnost jugoslavenskog socijalizma. Jugoslavija postaje pokretačka snaga novoga međunarodnog pokreta, Pokreta nesvrstanih, čija se osnivačka konferencija, zahvaljujući vještim političkim potezima Josipa Broza Tita, održala 1961. u Beogradu.

U Europi i u svijetu ove godine ostat će zapamćene po gradnji Berlinskog zida, osnivanju kultnih rock sastava The Beatles i The Rolling Stones, masovnoj dekolonizaciji afričkih i azijskih zemalja. Tih godina dogodio se i zločin stoljeća, „Velika pljačka vlaka“, u kojoj je iz vlaka Kraljevske britanske pošte ukradeno oko 2,6 milijuna funti. Iako je većina počinitelja uhićena, velik dio novca nikad nije pronađen. Kraj šezdesetih u Hrvatskoj obilježava donošenje Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog jezika, proglas hrvatskih jezikoslovaca koji se usprotivio objavljenim rječnicima i pravopisima u kojima je hrvatski jezik bio dio srpskohrvatskog/hrvatskosrpskog jezika. Miroslav Krleža piše svoj zadnji roman „Zastave“ (1969.), a iste godine po prvi put u povijesti čovječanstva, čovjek je kročio na Mjesec zahvaljujući svemirskoj misiji Apollo 11.