Najsmrtonosniji sukobi bili su između 18. i 20. veljače 2014., kada su na prosvjednike na putu k parlamentu pucali policijski snajperisti. Vlada je podnijela ostavku te su, 21. veljače 2014., Janukovič i parlamentarna oporba, uz posredništvo Europske unije i Rusije potpisali Sporazum o razrješenju političke krize u Ukrajini.

Sporazumom se utvrđuje potreba formiranja vlade nacionalnog povjerenja, povratak na Ustav iz 2004., kojim je uspostavljen predsjedničko-parlamentarni sustav vlade (ustavne amandmane iz 2004. godine kao neustavne ukinuo je ukrajinski Ustavni sud 2010.), kao i raspisivanje prijevremenih izbora najkasnije do kraja 2014., uz zahtjev da se iz središta Kijeva povuku sigurnosne snage, da se prekine s nasiljem te da se opozicija razoruža. Parlament je istog dana usvojio zakon kojim je Sporazum proveden u djelo u odnosu na osnaženje ustavnih amandmana iz 2004. godine, a koje su stupile na snagu sljedećeg dana. Policija je u međuvremenu napustila središte Kijeva i prosvjednici su preuzeli kontrolu. Međutim, te iste večeri Janukovič je pobjegao iz Kijeva. Budući da se nije moglo utvrditi gdje se nalazi niti je parlament imao informacije o njegovu odlasku, sljedećeg dana (22. veljače 2014.) održana je izvanredna sjednica Vrhovne Rade. Održavanju sjednice prethodila je ostavka predsjednika parlamenta, Volodimira Rubaka, što je zahtijevalo imenovanje novog predsjednika, nakon čega se pristupilo opozivu predsjednika.

Opoziv, međutim, nije proveden sukladno Ustavu. Naime, prema članku 108. ukrajinskog Ustava, važećeg od 22. veljače 2014., predsjedničke ovlasti prestaju u slučaju ostavke, nemogućnosti obnašanja dužnosti iz zdravstvenih razloga, u slučaju smrti te u slučaju opoziva. Budući da predsjednik nije dao ostavku, jedini način razrješenja s dužnosti bio je opoziv, koji je uređen člankom 111. Ustava, a prema kojem ga s dužnosti može opozvati Vrhovna Rada Ukrajine, u skladu s postupkom opoziva, ako počini izdaju ili drugo kazneno djelo. Umjesto ustavnog postupka kako je propisivao članak 111., Vrhovna Rada 22. veljače 2014. usvojila Rezoluciju o samoudaljavanju Predsjednika Ukrajine od obavljanja ustavnih ovlasti i sazivanja izvanrednih izbora¹, u kojoj je navedeno sljedeće:

„Uzimajući u obzir da se Predsjednik Ukrajine V. Janukovič sam udaljio od obavljanja svojih ustavnih ovlasti, što ugrožava upravljanje državom, teritorijalnu cjelovitost i suverenitet Ukrajine, masovno kršenje prava i sloboda građana, a na temelju okolnosti nužde, izražavajući suverenu volju ukrajinskog naroda, Vrhovna Rada Ukrajine utvrđuje:

1. Da se ustanovljava da se Predsjednik Ukrajine V. Janukovič protuustavno udaljio od obnašanja ustavnih ovlasti i da ne ispunjava svoje dužnosti.

2. Da se u skladu sa stavkom 7. prvog dijela članka 85. Ustava Ukrajine, raspisuju izvanredni izbori za predsjednika Ukrajine za 25. svibnja 2014. godine.“

Nakon Janukovičeva bijega u Rusiju parlament je na slobodu pustio političke zatvorenike, razriješio pet sudaca Ustavnog suda zbog kršenja prisege te zatražio od državnog odvjetništva pokretanje postupaka protiv svih sudaca koji su bili odgovorni za donošenje odluke Ustavnog suda kojom su ukinuti ustavni amandmani iz 2004. Janukovič je stavljen na listu traženih osoba i optužen je za krađu 70 milijardi dolara iz državnog proračuna.

Janukovič je vrlo brzo nakon dolaska u Rusiju održao konferenciju tvrdeći da su sazvani predsjednički izbori nezakoniti i da u njima neće sudjelovati, a ruska su glasila Janukovičevo razrješenje smatrala državnim udarom. Dana 1. ožujka 2014. ruski parlament odobrio je Putinov zahtjev da uputi vojsku u Ukrajinu.

1 Izvor: https://archive.ph/20221029205107/https://zakon.rada.gov.ua/laws/show/757-18%23Text#selection-5921.0-6030.4