Društvu¹ je dodijeljen monopol za englesku trgovinu u ovom dijelu afričkog kontinenta, iza kojeg je stajao kako cilj smanjenja kraljeve financijske ovisnosti o parlamentu, tako i ovladavanje područjima bogatim metalima u ovom dijelu svijeta i potiskivanja Nizozemaca iz njih.

Društvom je upravljao odbor od šest osoba, a nadzor nad njima imao je vojvoda od Yorka, brat kralja Charlesa II. Dana 10. siječnja 1663. kralj Charles II. Društvu kraljevskih pustolova izdaje novu Kraljevsku povelju sljedećeg sadržaja:

„S obzirom na to da su sva područja poznata pod imenima Ginny, Binny, Angola i Južna Barbarija i svi afrički dijelovi koji im pripadaju i da je trgovina među njima nesporno naše pravo, naših nasljednika i potomaka; i s obzirom na to da je Njegovo Veličanstvo Patentnim pismom 18. prosinca 1660. dodijelilo isključivo pravo uporabe svih navedenih područja… Jamesu, vojvodi od Yorka i Albanya i drugima na vrijeme od 1.000 godina, Njegovo Veličanstvo…, ovim darovima dodjeljuje … (navode s imena korisnika, op. a.) sva područja i dominione, koji se protežu od luke Sallee u južnoj Barbariji do Cape de Bona Esperanza, na mandat od 1.000 godina, s tim da Njegovu Veličanstvu i njegovim nasljednicima daju dva slona, kad god se on ili bilo koji od njih iskrca u ta područja… S ovlašću (Društvu, op. a.) da održava sudove, donosi zakone koji se ne protive zakonima ovog Kraljevstva i izriče kaznu zatvora ili novčanu kaznu, pusti na more brodove s ubojnim oružjem i municijom, i da ima sve rudnike zlata i srebra i isključivu povlasticu trgovine u navedene dijelove Afrike i iz njih, uz plaćanje carine i drugih pristojbi na robu.

Svim podanicima Njegova Veličanstva, bilo koje vrste, ovim se zabranjuje posjećivanje ili promet u gore navedenim mjestima, ili uvoz bilo kakvog crvenog drva, slonovskih zuba, crnačkih robova, kože, voska, guma, žitarica ili druge robe te zemlje, osim ako nema licenciju navedenog Društva, pod prijetnjom zatvora i gubitka brodova i robe. Također, svim činiteljima, zapovjednicima i pomorcima Društva zabranjeno je trgovati, a Društvu se daje ovlast zaplijeniti brodove, robove i trgovačku robu kojom se trguje suprotno ovim darovima; dio toga će se dati na korištenje Društvu, a drugi dio na korištenje Njegovu Veličanstvu… Njegovo Veličanstvo, njegovi nasljednici i potomci imaju dvije trećine svih rudnika zlata pronađenih na gore navedenim mjestima te će plaćati dvije trećine svih naknada povezanih s njihovim radom i prijevozom, a Društvo će imati preostalu trećinu i plaćati preostale troškove.“²

Ovom Poveljom Kraljevsko afričko društvo dobilo je monopol nad trgovinom robljem iz luka u zapadnoj Africi. Donesena Povelja nije imala samo svrhu borbe s nizozemskom dominacijom u zapadnoafričkim lukama gdje su ukrcavani robovi, nego i ostvarivanje prihoda od trgovine robljem. U to ime, Društvo je 1665. ostvarilo prihod od 100.000 funti, koji je svake sljedeće godine rastao. Između 1662. i 1672., preko 26.000 robova prevezeno je preko Atlantika, od kojih je oko 6.000 tijekom 104 putovanja umrlo. Godine 1667. tvrtka je zapala u velike dugove te je Povelju morala vratiti 1672., kada je osnovano Kraljevsko afričko društvo Engleske, koje je bilo jako uspješno do 1687. Tijekom tih godina Društvo je prevozilo oko 5.000 robova godišnje na tržišta robljem u Karibima. Mnogi od njih nosili su znak DoY – što je značilo vojvoda od Yorka, koji je 1685. naslijedio svog brata, kao kralj James II. Britanska kraljevska kuća do danas se nije ispričala za svoje postupke, iako se o tome piše i govori.