Zakonodavstvo
Sudska praksa
Alati
Vremeplov
×
28.05.2018.
Vremeplov: Dan Hrvatskog sabora – 30. svibnja 1990.
Do donošenja Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj 2001. godine, 30. svibnja obilježavao se kao Dan državnosti, dok je danas spomendan i obilježava se kao Dan Hrvatskog sabora.
Parlamentarni izbori za zastupnike Sabora Socijalističke Republike Hrvatske održani 22. i 23. travnja te 6. i 7. svibnja 1990., smatraju se prvim višestranačkim izborima u Hrvatskoj. Izbori su bili raspisani za tri vijeća - Društveno-političko vijeće, Vijeće općina i Vijeće udruženog rada te se ukupno biralo 351 zastupnika. S osvojenih 42 % glasova, pobjedu je odnijela Hrvatska demokratska zajednica kojoj je pripalo 205 zastupničkih mjesta, dok je na drugom mjestu, s 26 % glasova, bio Savez komunista Hrvatske - stranka demokratskih promjena, koji je dobio 107 zastupničkih mjesta. Koalicija narodnog sporazuma (koju su činile Hrvatsko socijalno-liberalna stranka, Socijaldemokratska stranka Hrvatske, Hrvatska kršćanska demokratska stranka, Hrvatska demokratska stranka kao i nestranačke osobe - Savka Dabčević-Kučar, Miko Tripalo i dr.), s 15 % glasova dobila je 21 zastupničko mjesto, a 5 zastupničkih mjesta pripalo je Srpskoj demokratskoj stranci, s osvojenih 1,6 % glasova. Preostalih 13 zatupničkih mjesta pripalo je nezavisnim zastupnicima i zastupnicima nacionalnih manjina.
Dana 30. svibnja 1990. održana je konstituirajuća sjednica Sabora, čime je utemeljen prvi demokratski izabrani Hrvatski sabor. Za predsjednika je izabran dr. Žarko Domljan, a za potpredsjednike Ivica Percan, Stjepan Sulimanec i Vladimir Šeks. Stjepan Mesić izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora.
Dr. Franjo Tuđman tada je održao govor u kojem je, između ostalog, rekao:
Poštovani zastupnici, cijenjeni gosti i uzvanici i svi nazočnici ovomu povijesnomu zasjedanju Hrvatskoga sabora!
Želim prije svega zahvaliti u ime Predsjedništva Hrvatske i u svoje osobno ime, na povjerenju što ste nam ga očitovali izborom na ovu časnu i odgovornu dužnost. Usudio bih se štoviše reći: i najodgovorniju dužnost, jer ona obvezuje na čuvanje i zastupanje, jačanje i osiguranje punoga suvereniteta hrvatskoga naroda i neokrnjivih sloboda i građanskih prava svih državljana Hrvatske. S obzirom na to da je ovo prvi Hrvatski sabor izabran na slobodnim i tajnim izborima, uz sudjelovanje svih društvenih staleža, ali također nastavak njegove povijesne opstojnosti na braniku hrvatske državne samobitnosti, dopustite mi da vas u najkraćim crtama podsjetim na slavne tradicije i povijesne nedaće, ali i na glavne zadaće pred kojima stojimo svi mi, zastupnici i predstavnici Hrvatskoga sabora zajedno s cijelim narodom Hrvatske.
Visoki dome!
U obnašanju naših dužnosti valja nam uvijek imati na umu činjenicu, da u gotovo četrnaeststoljetnoj pisanoj povijesti Hrvata ni u jednoj drugoj ustanovi hrvatskoga narodnog života nije bila tako izrazito očitovana opstojnost, samosvojnost i samoodređenje kao u neprekidnosti trajanja i djelovanja Hrvatskoga sabora.
Tijekom svih tih dugih stoljeća i tegobne nam povijesti, Hrvatski državni sabor bio je čuvarom suvereniteta (s izuzetkom razdoblja od 1918. do 1941.) hrvatskoga naroda u odnosu na druge nacionalne i državne zajednice. Hrvatski je sabor bio nositeljem pravnoga poretka, i u ovisnosti od društvenih okolnosti svoga vremena jamstvom sloboda i prava građana, te općega civilizacijskog napretka.“
(...)
Kao što sam vjerovao da će hrvatski narod reći svoju zrelu riječ na prvim demokratskim izborima, iz kojih je proizišao ovaj Hrvatski sabor, još sam čvršće uvjeren da će on znati i moći pod vodstvom svoga istinskoga predstavništva, izgraditi život dostojan slobodnih ljudi u svojoj jedinoj, napaćenoj, ali svetoj domovini.
Od srca hvala svima vama na pažnji i udjelu u ovomu povijesnomu zbivanju, a i svima onima koji nam dadoše svoje povjerenje, i koje nikada ne smijemo i nećemo iznevjeriti!
Neka nam živi i napreduje demokratska i suverena Hrvatska!“
Do donošenja Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj 2001. godine, 30. svibnja obilježavao se kao Dan državnosti, dok je danas spomendan i obilježava se kao Dan Hrvatskog sabora.
