Kraljevina Havaji bila je suverena od 1810. do 1893., kada je ukinuta monarhija, a sljedećih pet godina, do aneksije od SAD-a imala je status neovisne republike. Krajem 18. stoljeća havajski otoci bili su podijeljeni između nekoliko zaraćenih plemena. Međusobni sukobi završili su pobjedom poglavice Kamehameha, koji je osnovao havajsko kraljevstvo, pri čemu u njegov sastav nije ušao otok Kauai, na koji se kraljevstvo proširilo tek 1810.

Nakon što je nekoliko kraljeva umrlo bez nasljednika, na izborima održanim 1874. za monarha sukobili su se Kalakaua i Emma, nasljednica iz dinastije Kamehameha. Međusobne sukobe ugušile su američke i britanske trupe koje su se iskrcale radi uspostave reda. Zakonodavna skupština izabrala je potom Kalakauau za kralja. Desetak godina poslije kralj je bio prisiljen potpisati Ustav Kraljevine Havaja, koji su, u stvari, pisali poduzetnici i pravnici i kojim je kralj bio lišen velikog dijela ovlasti. Ovaj Ustav poznat je kao Bajonetski ustav jer je njegovu nepotpisivanju prijetilo nasilje. Kralja je naslijedila njegova sestra, kraljica Lili’uokalani, posljednja havajska kraljica. Nakon što je kraljica 1893. najavila donošenje novog ustava, američko-europski poduzetnici nastanjeni na otocima okupili su se oko netom formiranog Povjerenstva za sigurnost, spremni izvršiti državni udar u cilju aneksije od SAD-a. Ubrzo nakon toga, potpomognuti američkom vojskom, grupa poduzetnika svrgnula je s prijestolja kraljicu i postavila je privremenu vladu sastavljenu od članova Povjerenstva, koji su formirali republiku.

Nakon što je William McKinley postao predsjednik SAD-a, 1896., pokrenute su aktivnosti za aneksiju Havaja u američki pravni poredak. Godine 1897. državni tajnik Sherman pristao je na sporazum o aneksiji s predstavnicima Havajske republike, ali taj sporazum američki senat nikada nije ratificirao. Međutim, za aneksiju je poslužila Newlandsova rezolucija (engl. Newlands Resolution), koja je u Zastupničkom domu usvojena 15. lipnja 1898., a u Senatu 6. srpnja 1898. godine. Dana 7. srpnja 1898. Newlandsova rezolucija je proglašena, a 1900. SAD organizirao je Havajski teritorij temeljem Havajskog organskog zakona (Teritorij je 1959. godine postao 50. savezna američka država). Rezolucija je stupila na snagu 12. kolovoza 1898., kada je održana i formalna ceremonija prijenosa suverene vlasti na SAD, skidanjem havajske zastave i podizanjem američke ispred ‘Iolani palače u Honoluluu.

Rezolucija počinje naslovom: „Omogućavanje pripajanja Havajskih otoka Sjedinjenim Američkim Državama“, a onda se nastavlja tekstom:

“Budući da je Vlada Republike Havaji u propisanom obliku označila svoju suglasnost, na način predviđen njezinim ustavom, da apsolutno i bez rezerve ustupi Sjedinjenim Američkim Državama sva suverena prava na i nad Havajskim otocima i njihovim ovisnim područjima, te da ustupi i prenese na Sjedinjene Američke Države apsolutno vlasništvo nad svim javnim, vladinim ili krunskim zemljištem, javnim zgradama ili građevinama, lukama, pristaništima, vojnom opremom i svom drugom javnom imovinom svake vrste i opisa koja pripada Vladi Havajskih otoka, zajedno sa svim pravima i pripadajućim pravima, odlučeno je od Senata i Zastupničkog doma Sjedinjenih Američkih Država okupljenih u Kongresu da se navedeno ustupanje prihvati, ratificira i potvrdi te da se navedeni Havajski otoci i njihovi ovisni dijelovi ovime pripoje Sjedinjenim Američkim Državama, kao dio njihova teritorija i podliježu njihovoj suverenoj vlasti te da sva spomenuta pojedinačna imovina i prava pripadnu Sjedinjenim Američkim Državama. Postojeći zakoni Sjedinjenih Američkih Država koji se odnose na javna zemljišta neće se primjenjivati na takva zemljišta na Havajskim otocima…“¹