Uslijed navedenih filozofsko-pravnih tendencija, sve jačeg utjecaja kršćanstva te značajnih promjena u rimskom gospodarskom sustavu, ropstvo (servitus) u razdoblju kasnog Rimskog carstva prestaje biti značajnim ekonomskim čimbenikom. Njegovo mjesto, posebice u sferi poljodjeljstva kao središnje gospodarske grane, postupno zauzima kolonat kao oblik ugovora o zakupu kojim vlasnik zemljišta na određeno vrijeme daje zemljište slobodnom obrađivaču, kolonu, koji se obvezuje obrađivati ga te davati vlasniku naknadu u novcu ili naturi.