Strategija razvitka službene statistike Republike Hrvatske 2021. – 2030.

UVOD

Strategija razvitka službene statistike Republike Hrvatske 2021. – 2030. (u daljnjem tekstu: Strategija) razvojni je dokument koji u skladu s temeljnim načelima za izradu objektivnih, pouzdanih i pravodobnih službenih statističkih podataka o gospodarskim i društvenim kretanjima u Republici Hrvatskoj definira prioritete usmjerene na razvoj sustava službene statistike u Republici Hrvatskoj. Strategija upućuje na smjer u kojem se službena statistika želi razvijati. Polazeći od zatečenog stanj...

1. ULOGA SLUŽBENE STATISTIKE

Temeljna uloga službene statistike očituje se u proizvodnji i diseminaciji statističkih podataka te kontinuiranom razvoju statistike u skladu s temeljnim načelima službene statistike. Jedan od glavnih zadataka statističkog sustava jest učinkovita i pravodobna priprema te diseminacija kvalitetnih statističkih pokazatelja koji odražavaju ekonomske i društvene pojave i procese te omogućuju korisnicima pouzdan izvor za analizu postojećeg stanja i donošenje odluka. Službena statistika pruža vis...

1.1. Temeljna statistička načela

Službena statistika razvija se, proizvodi i diseminira na osnovi temeljnih statističkih načela koja su definirana Uredbom (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici. Temeljna načela službene statistike jesu sljedeća:

(a) stručna neovisnost − službena statistika razvija se, proizvodi i diseminira neovisno o političkim ili interesnim skupinama, posebno u vezi s odabirom tehnika, definicija, metodologija i izvora podataka te rasporeda i s...

2. ORGANIZACIJA SUSTAVA SLUŽBENE STATISTIKE

U skladu sa Zakonom o službenoj statistici (»Narodne novine«, broj 25/20.), nositelji službene statistike jesu sljedeći:

1. Državni zavod za statistiku, kao središnje tijelo,

2. Hrvatska narodna banka i

3. druga ovlaštena tijela službene statistike koja se određuju Programom statističkih aktivnosti Republike Hrvatske, srednjoročnim strateškom dokumentom koji prati razvojne ciljeve i potrebe statističke proizvodnje na razini ESS-a.

Državni zavod za statistiku sre...

2.1. Glavni zadaci hrvatskoga statističkog sustava

Glavni zadaci hrvatskoga statističkog sustava jesu:

1. prikupljanje, obrada i diseminacija statističkih podataka te njihova dostupnost visoke kvalitete prilagođenih zahtjevima korisnika

2. čuvanje i jačanje stručne neovisnosti hrvatskoga statističkog sustava

3. održavanje i povećanje povjerenja domaće i međunarodne javnosti u službenu statistiku

4. međunarodna suradnja i aktivno sudjelovanje u radu relevantnih domaćih i međunarodnih institucija.

2.2. Europski statistički sustav

Europski statistički sustav (engl. European Statistical System, u daljnjem tekstu: ESS) čini partnerstvo između Eurostata i nacionalnih statističkih tijela svih država članica Europske unije i Europskog udruženja za slobodnu trgovinu (u daljnjem tekstu: EFTA). Zajednička misija jest pribaviti neovisne i kvalitetne statističke podatke na europskoj, nacionalnoj i regionalnoj razini te omogućiti dostupnost tih podataka korisnicima radi istraživanja, rasprave i odlučivanja. Stoga kontinuirano ...

3. STRATEŠKE ODREDNICE STATISTIČKOG SUSTAVA REPUBLIKE HRVATSKE

MISIJA: Statistički sustav Republike Hrvatske proizvodi nepristrane statističke podatke o društvenim i ekonomskim pojavama osiguravajući činjeničnu osnovicu potrebnu za praćenje i analizu stanja društva i gospodarstva te usmjeravanje politika povezanih s razvojem politika Europske unije.

VIZIJA RAZVOJA: Relevantna, suvremena i inovativna statistika koja vjerodostojno prikazuje stanje društvenih i ekonomskih pojava.

Hrvatski statistički sustav osigurava dostupnost širokog skup...

4. RAZVOJNE POTREBE I RAZVOJNI POTENCIJALI SLUŽBENE STATISTIKE

Brzorastuće promjene u područjima globalne ekonomije, poljoprivrede i hrane, zaštite okoliša, klime, energetike, transporta, turizma, trgovine, digitalizacije gospodarstva, socijalnih prava, zaposlenosti, raspodjele bogatstva, migracija i strukture stanovništva te zdravstvene zaštite nužno se odražavaju i na statistička istraživanja, odnosno na sposobnost odgovora službene statistike na praćenje svih promjena. Tako se pred statistiku, osim kriterija visokokvalitetnih podataka, stavljaju i ...

I. Institucijsko okružje i organizacijski čimbenici

Institucijsko okružje i organizacijski čimbenici znatno utječu na učinkovitost i vjerodostojnost statističkog sustava koji razvija, pro­izvodi i diseminira službene statističke podatke. Profesionalna neovisnost sustava, dobra koordinacija i suradnja svih dionika unutar i izvan sustava, posjedovanje ovlasti za prikupljanje podataka, dostupnost primjerenih resursa, kontinuirana predanost kvaliteti, omogućena statistička povjerljivost, nepristranost i objektivnost statističkih rezultata eleme...

II. Statistički procesi

U statističkim procesima koje sustav službene statistike koristi pri razvoju, proizvodnji i diseminaciji statističkih podataka potrebno je slijediti utvrđene metodologije, standarde, smjernice i dobre prakse istodobno težeći inovacijama i unaprjeđivanju, pritom vodeći računa o troškovnoj učinkovitosti. Tako definirani statistički procesi osiguravaju vjerodostojnost statističkih podataka i ugled statističkog sustava koji se stječe dobrim upravljanjem i učinkovitošću. Kontinuirano i trajno u...

III. Statistički proizvodi

Glavni zadatak službene statistike jest omogućiti kvalitetne, usporedive i pravodobne službene statističke podatke korisnicima. Proizvodnjom i diseminacijom kvalitetnih, usporedivih i pravodobnih službenih statističkih podataka osigurava se raspoloživost nepristranih statističkih podataka hrvatskom društvu i gospodarstvu. Kontinuirano se provode usklađivanja sa zahtjevima statističkog sustava Europske unije u pogledu brojnosti statističkih pokazatelja, rokova za objavljivanje i primijenjen...

5. STRATEŠKI CILJEVI SLUŽBENE STATISTIKE

Vizija razvoja hrvatskoga statističkog sustava, kao suvremene, relevantne i inovativne statistike koja vjerodostojno prikazuje stanje društvenih i ekonomskih pojava, ostvarit će se sinergijskim djelovanjem strateških ciljeva definiranih unutar sljedeća tri prioritetna područja:

Prioritet 1. Daljnje jačanje nacionalnoga statističkog sustava te uspješna suradnja s Europskim statističkim sustavom

Prioritet 2. Modernizacija i razvoj statističkih procesa

Prioritet 3. Osigur...

6. POKAZATELJI I CILJANE VRIJEDNOSTI

Ovom Strategijom daje se dugoročni okvir i smjer razvoja službene statistike, određuju strateški ciljevi te definiraju pripadajući pokazatelji koji mjere rezultate i učinak zadanih ciljeva. Ostvarenje strateških ciljeva planira se provedbom niza mjera i aktivnosti koje se detaljnije definiraju u srednjoročnim i kratkoročnim dokumentima te prate izvješćima o njihovoj provedbi.

Radi što uspješnijeg ostvarenja postavljenih strateških ciljeva proces strateškog planiranja pomno je razrađ...

7. INDIKATIVNI FINANCIJSKI PLAN

Financijski okvir za provedbu ove Strategije sadržan je u državnom proračunu Republike Hrvatske, odnosno proračunima nositelja službene statistike.

Sredstva za obavljanje poslova iz nadležnosti Državnog zavoda za statistiku propisanih Zakonom o službenoj statistici (»Narodne novine«, broj 25/20.) osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske te iz drugih izvora u skladu s navedenim Zakonom. Hrvatska narodna banka financira se vlastitim sredstvima, dok se ostali nositelji sl...

7.1. Europski statistički program (ESP)

U skladu s Uredbom (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici, ESP predviđa okvir za razvoj, proizvodnju i diseminaciju europske statistike, kojim se utvrđuju glavna područja i ciljevi aktivnosti planiranih za razdoblje koje odgovara razdoblju višegodišnjega financijskog okvira (u daljnjem tekstu: VFO^[4](Višegodišnji financijski okvir (u daljnjem tekstu VFO) Ugovorom iz Lisabona postao je pravno obvezujući dokument. Osim što se nji...

7.2. Izvori i proces planiranja financiranja razvojnih i redovitih aktivnosti

Državni zavod za statistiku koristi se znatnim sredstvima Europske unije za svrhu razvoja službene statistike te se očekuje da će ih nastaviti koristiti i u sljedećem razdoblju 2021. – 2030.

Osim vlastitih sredstava iz nacionalnog proračuna, pretežiti izvori koji se planiraju koristiti jesu sljedeća sredstva:

– europski strukturni i investicijski fondovi (u daljnjem tekstu: ESI fondovi)

– darovnice Europske komisije (Eurostata)

– ostala sredstva.

Proračun...

8. OKVIR ZA PRAĆENJE I VREDNOVANJE

Praćenje i izvještavanje temelji se na načelima strateškog planiranja i upravljanja razvojem u skladu sa Zakonom o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hrvatske (»Narodne novine«, broj 123/17.; u daljnjem tekstu: Zakon o strateškom planiranju).

Ciljevi praćenja i izvještavanja jesu:

• sustavno praćenje uspješnosti provedbe ciljeva

• učinkovito upravljanje provedbe aktivnosti i kontinuirano unaprjeđivanje korištenjem rezultata praćenja i izvješ...

8.1. Institucionalni okvir za praćenje i izvještavanje

U skladu sa Zakonom o strateškom planiranju, institucionalni okvir za praćenje i izvještavanje o provedbi dokumenata strateškog planiranja važnih za sustav službene statistike čine sljedeća javna tijela: Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske, Državni zavod za statistiku kao glavni nositelj službene statistike, Koordinacijsko tijelo u okviru provedbe Zakona o strateškom planiranju te koordinatori za strateško planiranje i praćenje.

Osim navedenog, u okvir za praćenje i izvještavan...

PRILOG I.

KODEKS PRAKSE EUROPSKE STATISTIKE

Kodeks prakse europske statistike temelj je zajedničkog okvira kvalitete Europskog statističkog sustava. Riječ je o autonomnom instrumentu utemeljenom na 16 načela koja obuhvaćaju institucijsko okruženje, statističke proizvodne procese i statističke rezultate. Za svako od načela skup pokazatelja dobre prakse i standarda pruža smjernice za ocjenu primjene Kodeksa, čime se povećava transparentnost Europskog statističkog sustava.

Statistička tijela, koja obuhvaćaju statističko tijelo E...

PRILOG II.

POVIJEST HRVATSKOGA STATISTIČKOG SUSTAVA

Prvi popis stanovništva na prostoru Hrvatske proveden je 1357. na području Dubrovačke Republike za vojne potrebe.

Godine 1380. proveden je drugi popis, i na otocima i na području Astareje (na području današnje Župe dubrovačke), kojim su, za razliku od prvoga, popisane i žene. Podaci tih popisa smatraju se najstarijima na području Hrvatske. Sljedeći popisi na području Dubrovnika provedeni su 1429. i 1463. radi pribavljanja podataka za organizaciju javnih radova.

Na području da...

POPIS KRATICA