Strateški pregled obrane

1. UVOD

Zakon o obrani (»Narodne novine«, br. 73/13, 75/15, 27/16, 110/17 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 30/18) definira Strateški pregled obrane kao temeljni dokument u području obrane koji predstavlja završno izvješće o provedenom procesu preispitivanja usklađenosti strateških koncepata te dostignutih i planiranih obrambenih sposobnosti s obrambenim potrebama koje proizlaze iz realnosti strateškog i ...

2. NALAZI I SMJERNICE

2.1. Strateško okružje i implikacije za obranu

Procjena općega sigurnosnog konteksta upućuje na povećanu razinu neizvjesnosti kako u smislu izvora potencijalnih vojnih i nevojnih prijetnji tako i načina na koji bi se takve ugroze nacionalne sigurnosti mogle pojaviti. Vanjski i unutarnji aspekti sigurnosti sve su uže vezani i ta bliska veza jedan je od glavnih čimbenika uzetih u obzir pri definiranju prioriteta razvoja Hrvatske vojske, kao i cjelokupnoga obrambenog resora.

Iako se s razumnom razinom vjerojatnosti može pretpostavi...

Otpornost

U navedenim okolnostima vojnih i nevojnih izazova u području sigurnosti, u kojima je praktično svaki društveni, gospodarski ili vojni resurs ranjiv, sve je naglašenija potreba za povećanjem otpornosti države i društva. Otpornost uključuje održavanje i zaštitu ključnih civilnih sposobnosti i njihovu potporu vojnim aktivnostima.

Republika Hrvatska će stoga razvijati sposobnosti učinkovitog i usklađenog djelovanja civilnih institucija, a tome će se prilagoditi i budući razvoj Hrvatske ...

Obrambena suradnja

Međunarodna obrambena suradnja, kao dio vanjske, sigurnosne i obrambene politike Republike Hrvatske, snažan je instrument razvoja obrambenih sposobnosti, jačanja političkih odnosa s partnerima, promicanja nacionalnih interesa u međunarodnim organizacijama, razvoja dobrosusjedskih odnosa i stabilizacije područja od specifičnoga nacionalnog interesa, kao i sveukupnog učvršćivanja međunarodnog položaja Republike Hrvatske.

Težište međunarodne obrambene suradnje i dalje će biti jačanje s...

NATO i Europska unija

Članstvo u NATO-u daje važan doprinos hrvatskoj nacionalnoj sigurnosti. Sustav kolektivne obrane ima učinak odvraćanja i uz vlastite oružane snage jamstvo je neovisnosti, suverenosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.

Uvažavajući posebnost NATO-ova jamstva kolektivne obrane svim zemljama članicama, Republika Hrvatska će nastaviti ulagati napore u jačanje NATO-a kao učinkovitoga obrambenog i snažnog političkog saveza s ključnom ulogom u održavanju euroatlantske sigurnos...

2.2. Misije i zadaće Oružanih snaga Republike Hrvatske

Hrvatska vojska je glavni nositelj obrane Republike Hrvatske. Ona se ustrojava, razvija i uporabljuje u svrhu provedbe misija i zadaća definiranih Ustavom Republike Hrvatske i pobliže objašnjenih Strategijom nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske.

Misije Oružanih snaga Republike Hrvatske su sljedeće:

1. Obrana Republike Hrvatske i saveznika

Obrana suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske primarna je misija Hrvatske vojske. U njezinoj provedbi oslanjamo se na sposobnosti svojih oružanih snaga i drugih državnih tijela, kao i na sposobnosti NATO saveznika.

Oružane snage se konceptualno osmišljavaju, ustrojavaju i oblikuju kako bi vlastitim snagama, kroz integrirani nacionalni odgovor, ili uz pomoć saveznika mogle odvratiti, zaustaviti i odbaciti oružanu agresiju na Republiku Hrvatsku.

Razina ambicije

Oružane snage bit će sposobne na vrijeme prepoznati prijetnju i provesti pravodobne pripreme, vlastitim snagama usporiti i zaustaviti snage agresora iz minimalno dva geografski odvojena pravca djelovanja, osigurati pravodobno narastanje vlastitih snaga te istodobno prihvatiti, uvesti i angažirati savezničke snage i sposobnosti za zajedničko djelovanje.

U mjerama strateškog odvraćanja i obrane Saveznika, Republika Hrvatska sudjelovat će prioritetno deklariranim postrojbama čije su sp...

2. Doprinos međunarodnoj sigurnosti

Oružane snage, u suradnji sa Saveznicima i partnerima, aktivno će pridonositi stabilnosti međunarodnog okružja sudjelovanjem u misijama i operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, inicijativama izgradnje obrambenih kapaciteta partnerskih zemalja, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu, primarno pod vodstvom NATO-a i Europske unije. Na taj će se način istodobno unaprjeđivati cijeli spektar vlastitih sposobnosti za provedbu drugih misija i zadaća.

U...

Razina ambicije

Oružane snage bit će sposobne u misije i operacije potpore miru, operacije odgovora na krize ili druge međunarodne aktivnosti uputiti snage do veličine borbene skupine temeljene na mehaniziranoj bojni, na rotacijskoj osnovi.

Struktura Oružanih snaga oblikovat će se na način da će 50% ukupnih kopnenih snaga biti strukturirano, obučeno i opremljeno za sudjelovanje u operacijama potpore miru i odgovora na krize, a 10% snaga održivo u tim aktivnostima.

Doprinos zrakoplovnim, za s...

3. Potpora civilnim institucijama

Hrvatska vojska pruža potporu civilnim institucijama u zaštiti prava i interesa Republike Hrvatske na moru, gašenju požara otvorenog prostora, u poplavama, traganju i spašavanju na kopnu i moru, medicinskom prevoženju, kao i u drugim situacijama u kojima civilne sposobnosti nisu dostatne, na način primjeren vrsti i razini ugroze i okolnostima u kojima se aktivnosti provode. Djelovanje Oružanih snaga u međuresornom odgovoru na nedavnu »migrantsku krizu« pokazalo je da su njihove sposobnosti...

Razina ambicije

Oružane snage će razviti potrebnu sposobnost kroz organske postrojbe kojima je provedba potpore civilnim institucijama temeljna zadaća (eskadrila protupožarnih zrakoplova, Obalna straža Republike Hrvatske) ili dopunska zadaća (logističke i zdravstvene postrojbe Zapovjedništva za potporu, sposobnost traganja i spašavanja Zapovjedništva specijalnih snaga) odnosno formiranjem namjenski organiziranih snaga težišno iz sastava Hrvatske kopnene vojske (inženjerijske, djelovanje nuklearno-biološko...

2.3. Obrambene sposobnosti, stanje i perspektiva razvoja

Oružane snage glavni su instrument obrane Republike Hrvatske.

Kako bi bile u mogućnosti pravovremeno i primjereno odgovoriti na prijetnje, izazove i rizike promjenjivoga sigurnosnog okružja, oružane snage se trebaju oblikovati kao višenamjenske, fleksibilne i modularne kako bi se omogućila brza reakcija i olakšala njihova integracija s ostalim elementima državne moći.

Budući da provedba misija Oružanih snaga podrazumijeva i širi, međunarodni odgovor, ona se mora razvijati, or...

2.3.1. Smjernice raščlanjene po grupama sposobnosti

Priprema

Modernizaciji postojećih te razvoju novih sposobnosti pristupit će se unaprijeđenim i poboljšanim sustavom obrambenog planiranja koji, kao poveznica između strateških smjernica i politika, s jedne strane, te vojnih sposobnosti s druge, mora se temeljiti na vojnoj ekspertizi i znanstvenim metodama.

Unaprijeđeni proces obrambenog planiranja bit će koherentan, realističan, osigurat će plansku stabilnost i transparentnost te prilagodljivost i agilnost u razvoju sposobnosti. Pri tome će ...

Razmještaj i mobilnost

Oružane snage razvijat će sposobnosti za provedbu razmještaja snaga na teritoriju Republike Hrvatske, kojima bi se nacionalne sposobnosti projicirale u željeno područje.

Transport snaga na operativnoj razini provodit će se vlastitim ili ugovorenim kapacitetima osloncem na gospodarske kapacitete Republike Hrvatske.

Za potrebe sudjelovanja u NATO, EU i UN vođenim operacijama i misijama i drugim međunarodnim aktivnostima Oružanih snaga donijet će se odluka o optimalnom modelu st...

Uporaba

Oružane snage razvijat će i održavati sposobnosti kojima će osigurati provedbu borbenih i neborbenih operacija s ciljem obrane vlastitog teritorija i zaštite nacionalnih interesa na kopnu, moru i zraku te kibernetičkom prostoru u suradnji s civilnim institucijama u Republici Hrvatskoj i Saveznicima.

Rasporedom i organizacijom, Oružane snage osiguravaju svestranost, fleksibilnost i djelotvornost združenog djelovanja, a učinkovita logistička potpora osigurava održivost u provedbi oper...

Održivost

Oružane snage nastavit će s razvojem učinkovitog, pouzdanog, prilagodljivog, združenog i integriranoga logističkog sustava dostatnog za provedbu potpornih aktivnosti logističke i zdravstvene potpore, što uključuje reorganizaciju i optimizaciju logističkih procesa i uporabe resursa te razvoj informacijskog sustava za upravljanje i razmjenu logističkih informacija.

Jedan od prioriteta bit će na nastavku reorganizacije sustava zdravstvene potpore Oružanih snaga u smjeru daljnje strukov...

Zapovijedanje, nadzor i konzultacije

Sustav zapovijedanja ubrzano će se modernizirati u funkcionalnom i organizacijskom smislu propisivanjem i standardiziranjem procesa i procedura zapovijedanja i operacijskog planiranja te uvježbavanjem namjenski organiziranih zapovjednih struktura za upravljanje združenim operacijama. U potpori ovome procesu provest će se odgovarajuća infrastrukturna modernizacija koja će pratiti potrebe za mobilnošću zapovjednih elemenata i sigurnosti razmjene informacija.

Proces operacijskog planir...

Zaštita

Sposobnosti vezane za sigurnosni element zaštite razvijat će se dogradnjom sustava tehničke i fizičke zaštite osoba, objekata i imovine s naglaskom na razvoju sposobnosti za odgovore na nove oblike prijetnji; razvojem biometrijskih sposobnosti u suradnji s drugim državnim institucijama i organizacijama te NATO Saveznicima; dogradnjom sustava informacijske sigurnosti naglaskom na implementaciju mjera fizičke, tehničke i kriptološke zaštite podataka.

Pristupit će se redefiniranju sust...

Informiranje

S ciljem izbjegavanja strateškog i operativnog iznenađenja, Vojna sigurnosno-obavještajna agencija i Oružane snage i dalje će razvijati sposobnosti za pravodobno otkrivanje indikatora ranoga upozorenja za trenutačne i prijetnje u nastajanju, kao i sposobnosti prikupljanja obavještajnih podataka u potpori svih razina odlučivanja u obrambenom resoru, sustavu zapovijedanja te snagama u operacijama. Zbog toga će se uložiti dodatni napori u razvoj i opremanje novim sustavima, modernizaciju post...

2.4. Razvoj obrane u modernome hrvatskom društvu

2.4.1. Čovjek u središtu promišljanja

Domovinski rat je potvrdio ključnu ulogu ljudske dimenzije Hrvatske vojske koja se i danas prepoznaje u domoljublju, požrtvovnosti, profesionalnosti i inovativnosti njezinih pripadnika.

Stoga u svim razmatranjima razvoja Hrvatske vojske, ali i obrambenog resora u cjelini, čovjek mora biti u središtu promišljanja kao nositelj razvojnog potencijala.

Nastavit će se davati prioritet promicanju vojnog poziva i vrijednosti Domovinskog rata, povećanju standarda života, rada i obuke ...

2.4.2. Obrazovanje za potrebe obrane

Analize dosadašnjih rezultata na području obrazovanja uputile su na potrebu promjene postojećeg modela i na opravdanost uspostave novog sustava obrazovanja za potrebe Oružanih snaga utemeljenjem visokog učilišta kao visokoobrazovne institucije koja proširuje okvir vojne izobrazbe.

To podrazumijeva redefiniranje uloge, zadaća i organizacije Hrvatskoga vojnog učilišta Dr. Franjo Tuđman u skladu s propisima koji uređuju znanstvenu djelatnost i visoko obrazovanje. Taj će sustav omogućit...

2.4.3. Obrana kao čimbenik gospodarskog i
znanstveno-tehnološkog razvoja

Obrambena industrija danas, kao i u Domovinskom ratu, ima važnu ulogu u dostizanju potrebnih vojnih sposobnosti.

Jedan je od čimbenika gospodarskog razvoja zemlje jer svojom propulzivnošću i visoko-tehnološkom orijentiranošću potiče razvoj inovativnog okruženja u komplementarnim industrijskim sektorima.

Interesi nacionalne sigurnosti govore u prilog razvoja obrambenih sposobnosti uz maksimalan oslonac na domaću obrambenu industriju i znanstvenu zajednicu, uz istodobno zadržav...

Istraživanje i razvoj

Posljednjih godina pokazuje se kontinuirani pad izdvajanja za istraživanje i razvoj u području obrane. Stoga će se težiti postupnom povećanju ulaganja u ovo područje.

Podignut će se razina suradnje i koordinacije tijela državne uprave sa sveučilišnom i znanstvenom zajednicom te obrambenom industrijom, u skladu sa Strategijom pametne specijalizacije kako bi se što bolje iskoristiti potencijali hrvatske znanosti i tehnologije u području sigurnosti i obrane.

Snažnije će se podup...

2.4.4. Civilno-vojni odnosi u novom dobu

Hrvatska vojska je jedna od ključnih sastavnica identiteta države i društva te jedan od pokazatelja integriranosti modernoga hrvatskog društva u suvremene europske i globalne razvojne trendove. Svojim ukupnim djelovanjem Hrvatska vojska kontinuirano potvrđuje svoju društvenu ulogu, privrženost države savezništvu i vrijednostima na kojima se temelji europska i euroatlantska zajednica.

Globalne sigurnosne i druge promjene dovele su do snažnijeg prožimanja vojnih i civilnih sektora dru...

2.4.5. Organizacijski i upravljački aspekti obrambenog
resora

Strategija nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske prepoznala je obranu kao sastavnicu sustava domovinske sigurnosti koja svojim resursima značajno pridonosi njegovoj izgradnji i provedbi.

Ministarstvo obrane i Hrvatska vojska čine važan i nezaobilazan element ovoga sustava, svojom brojčanom veličinom, raznovrsnom strukturom osoblja, raspoloživom opremom, raznovrsnim sposobnostima i velikim iskustvom iz Domovinskog rata te iz međunarodnih operacija i misija.

Dosadašnja razin...

2.5. Financijski okvir

U Dugoročnom planu razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske za razdoblje od 2015. do 2024. godine (»Narodne novine«, broj 151/14) iskazana je ambicija zaustavljanja višegodišnjeg trenda realnog pada obrambenog proračuna, a u početnom trogodišnjem razdoblju njegovo zadržavanje u realnom iznosu na razini iz 2014. godine (4,170 milijardi kuna).

Slika 1. Obrambeni proračun 2015. – 2017.

Stabilizacija gospodarskih prilika, okončanje gospodarske krize i recesije u globalnim okvirima te oporavak, pozitivni gospodarski trendovi i rast proračuna pridonijeli su blagom rastu izdvajanja za obranu, ali do značajnog povećanja obrambenog proračuna dolazi tek 2017. godine (4,385 milijardi kuna).

Smanjenje udjela obrambenog proračuna u bruto društvenom proizvodu (BDP) tijekom protekloga trogodišnjeg razdoblja uzrokovano je bržim rastom BDP-a u odnosu na projekcije iz Dugoročnog...

Slika 2. Udio financijskog plana u BDP-u

Republika Hrvatska je od siječnja 2014. do svibnja 2017. godine bila u Proceduri prekomjernog proračunskog manjka te je fiskalna politika bila usmjerena na održanje stabilnosti javnih financija.

Izlazak iz Procedure prekomjernog proračunskog manjka je vidljiv rezultat snažnih napora i mjera fiskalne konsolidacije javnih financija.

Naglasak je bio stavljen na poboljšanje strukture obrambenog proračuna kako bi se omjer troškova osoblja, operativnih troškova i troškova opremanja...

Slika 3. Struktura financijskog plana po kategorijama troškova – prema NATO metodologiji

Tijekom posljednjega trogodišnjeg razdoblja vidljivi su različiti trendovi, što je ovisilo o visini obrambenog proračuna. Za daljnje poboljšanje strukture obrambenog proračuna, od ključne su važnosti predvidljivost i povećanje izdvajanja za obranu.

S obzirom na očekivana makroekonomska kretanja, izdvajanja za obranu u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju trebala bi nastaviti pratiti pozitivne trendove.

Jedan od ključnih izazova u srednjoročnom razdoblju bit će uravnoteženje i...

Slika 4. Prikaz utrošenih iznosa za opremanje i izgradnju i projekcija troškova za opremanje

Zakonski okvir javnih financija Republike Hrvatske omogućuje trogodišnju perspektivu proračunskog planiranja.

Smjernicama ekonomske i fiskalne politike utvrđuje se, uz ostalo, visina financijskog plana za sljedeću proračunsku godinu i projekcije za sljedeće dvije godine.

Ministarstvo obrane se u obrambenom planiranju prilagođava ovom zakonskom okviru, iako većina projekata i aktivnosti zahtijeva višegodišnje financiranje koje prelazi trogodišnje razdoblje.

Vlada Republ...

Slika 5. Plan za 2017. i 2018. i projekcije za 2019. – 2020. Financijskog plana Ministarstva obrane

U kontekstu odluke o mogućnostima i modelu održavanja sposobnosti borbenog zrakoplovstva, Financijski plan Ministarstva obrane za 2018. godinu i projekcije za 2019. i 2020. godinu uključuju izdvajanja za nabavu višenamjenskoga borbenog aviona.

Postignuti rezultati i rast obrambenog proračuna dali su temelj planovima razvoja naših obrambenih sposobnosti, koje su velikim dijelom definirane činjenicom savezništva i operacionalizirane u novom paketu NATO ciljeva sposobnosti, a što posta...

3. ZAKLJUČAK

Složenost i nepredvidljivost strateškog okružja, brza tranzicija prijetnji u obliku, opsegu i intenzitetu, pojava novih netradicionalnih prijetnji te tehnološki i društveni trendovi u značajnoj mjeri povećavaju spektar sposobnosti koje Oružane snage Republike Hrvatske trebaju razviti za provedbu misija i zadaća – od povećane vatrene moći i mobilnosti manevarskih snaga sposobnih za sudjelovanje u združenim operacijama visokog intenziteta pa do sposobnosti zajedničkog djelovanja u međuresorn...

4. ZAVRŠNA ODREDBA

Ovaj Strateški pregled obrane objavit će se u »Narodnim novinama«.