Na pisanje ove knjige potaknule su me spoznaje do kojih sam došla predavajući na kolegijima načela europskog upravnog prava i primjena Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda u radu državne i javne uprave poslijediplomskog doktorskog i specijalističkog studija javnog prava i javne uprave Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Rasprave s polaznicima studija tijekom održavanja tih kolegija često su završavale zaključkom da postoji potreba za knjigom/udžbenikom na hrvatskom jeziku u kojoj bi na jednom mjestu bila sažeta temeljna građa o instutucionalnim i pravnim sustavima Vijeća Europe i Europske unije. Bez njihova poznavanja, naime, iznimno je teško razumjeti, a još teže usvajati znanja o materijalnom pravu Vijeća Europe (tzv. konvencijskom pravu) odnosno o materijalnom pravu Europske zajednice (tzv. komunitarnom pravu). Osim toga, više puta je zapaženo da se pojedini akti i institucije Vijeća Europe vrlo često zamjenjuju onima Europske unije, i obrnuto, što dodatno upućuje na potrebu njihova jasnijeg razgraničenja. Doista, važnost Vijeća Europe i Europske unije, ali i složenost njihovih međusobnih odnosa, zahtijevaju dobro poznavanje njihovih osobitih ciljeva, zasebnih institucionalnih ustrojstava i različitih pravnih izvora na kojima počivaju. I Vijeće Europe i Europska unija smatraju se pokretačima ujedinjenja na europskom kontinentu: Vijeće Europe kao najstarija europska politička organizacija, a Europska unija kao jedinstvena ekonomska i politička integracija europskih država koje je pravna narav osobita i nije usporediva ni s jednom »običnom« međunarodnom organizacijom, pa ni s Vijećem Europe.

Polazeći od tih temeljnih postavki, knjiga je podijeljena na četiri glave. U glavi I. razmatraju se osnove institucionalnog i pravnog sustava Vijeća Europe. U glavi II. razmatraju se osnove institucionalnog i pravnog sustava Europske unije. U glavi III. razmatraju se dva temeljna akta Vijeća Europe odnosno Europske unije na kojima se zasnivaju njihovi sustavi zaštite ljudskih prava i temeljnih sloboda: Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe (zajedno s praksom Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu) i Povelja o temeljnim pravima Europske unije (zajedno s praksom Suda pravde Europskih zajednica u Luxembourgu). U glavi IV. razmatraju se međusobni odnosi Vijeća Europe i Europske unije, osobito pitanja pristupanja Europske unije Konvenciji Vijeća Europe i međusobnih odnosa Europskog suda za ljudska prava i Suda pravde Europskih zajednica. U toj se glavi knjige razmatraju i znamenja Vijeća Europe i Europske unije te se razjašnjavaju određena pitanja vezana uz njihova zajednička znamenja.

Posebna poglavlja posvećena su odnosima Republike Hrvatske i Vijeća Europe te dosadašnjim odnosima Republike Hrvatske vezanim uz njezino pristupanje Europskoj uniji. U prilozima knjizi sadržani su tekstovi u prijevodima na hrvatski jezik Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Vijeća Europe, zajedno s protokolima koji su danas na snazi (prilog 1), Zakona o potvrđivanju Protokola br. 14 uz Konvenciju, koji još uvijek nije stupio na snagu (prilog 2), Povelje o temeljnim pravima Europske unije (prilog 3) i Popis tematskih jedinica pravne stečevine Europske unije po poglavljima, koju je stečevinu Republika Hrvatska obvezna implementirati u nacionalni pravni poredak prije pristupanja Europskoj uniji (prilog 4). Podaci sadržani u knjizi prikazani su prema stanju na dan 1. kolovoza 2008. Taj su dan iznova provjereni pristupi i svim URL adresama na koje se u knjizi upućuje.

Na kraju bih željela napomenuti sljedeće: Hrvatska još nije punopravna članica Europske unije, a Povelja o temeljnim pravima Europske unije još nije stupila na snagu, pa građa koja se na njih odnosi, sadržana u knjizi, čini se dostatnom za dobivanje temeljnih spoznaja o Europskoj uniji i komunitarnom pravu. Za razliku od toga, Hrvatska je punopravna članica Vijeća Europe od 1996. godine, a njegova Konvencija za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda na snazi je za Republiku Hrvatsku od 5. studenoga 1997., otkad se na nju proteže i jurisdikcija Europskog suda za ljudska prava. Taj sud je tijekom 50 godina svoga djelovanja tumačeći odredbe Konvencije stvorio iznimno opsežan i složen korpus pravne građe koji se danas prepoznaje kao »konvencijsko pravo«. Zbog njegove praktične važnosti za pravni život u Hrvatskoj i složenosti međunarodnog mehanizma sudskog nadzora nad primjenom Konvencije, konvencijsko pravo Vijeća Europe podrobnije se razrađuje u zasebnoj knjizi, koja se priprema.

Stoga se građa koja se odnosi na konvencijsko pravo u ovoj knjizi prikazuje samo u mjeri koja je potrebna da bi se u cijelosti razjasnio utjecaj Vijeća Europe na suvremene pravne poretke 47 europskih država. Zagreb, 1. kolovoza 2008.

Jasna Omejec.