Institut prijeboja jedan je od načina prestanka obveza koji je poznat još od rimskog prava. Prijebojem dolazi do istovremenog prestanka uzajamnih, istovrsnih, dospjelih i utuživih obveza ako jedna strana izjavi prijeboj. Pritom, učinak prijeboja djeluje od trenutka kada su se ispunile zakonske pretpostavke prijeboja, a ne od davanja izjave o prijeboju. Pravni učinci prijeboja pogađaju i treće osobe te dovode do prestanka, ne samo glavnih, nego i sporednih obveza.^[1]

Unatoč vremenskoj opstojnosti instituta prijeboja u hrvatskom pravu svakodnevno se pojavljuju mnoga teorijska i praktična pravna pitanja o kojima se u novijoj hrvatskoj literaturi nije sustavno izlagalo. Na prvi pogled, takvo stanje ne čudi ako se uzme u obzir činjenica da je prijeboj institut obveznog prava koji se nije uvelike mijenjao na hrvatskoj i na poredbenoj razini. Današnji pozitivnopravni okvir kojim je uređen institut prijeboja u hrvatskom pravu uveden je u domaći pravni sustav davne 1978. godine donošenjem prvog Zakona o obveznim odnosima. Regulacija prijeboja u takvom je izvornom obliku zadržana do danas u Zakonu o obveznim odnosima iz 2005. (u nastavku teksta: ZOO) iako se stanje na hrvatskom tržištu uvelike promijenilo prelaskom na tržišni sustav privređivanja i ulaskom Republike Hrvatske (u nastavku teksta: RH) u Europsku uniju (u nastavku teksta: EU).

Slijedom navedenog, u poglavljima koja slijede izlažemo o pojmu prijeboja, gospodarskoj ulozi, funkcijama, pravnoj naravi prijeboja s posebnim naglaskom na njezin utjecaj na zakonske pretpostavke i učinke prijeboja u kontekstu hrvatskog zakonodavstva i sudske prakse. Prijeboj analiziramo i u kontekstu stečajnog i ovršnog postupka, u kojem se primjenjuju lex specialis pravila o prijeboju. Poglavlja koja slijede izrađena su uz korištenje radova i sudske prakse iz hrvatske, njemačke, švicarske i austrijske literature. Na radove i sudsku praksu poredbenih zemalja najčešće upućujemo jer se hrvatsko pravo zbog povijesnih prilika glede instituta prijeboja najviše naslanja na ta prava.

^[1]* Tekst knjige baziran je na dorađenom i prilagođenom tekstu doktorske disertacije Prijeboj koju je autorica uspješno obranila u veljači 2019. na Pravnom fakultetu Zagreb pod mentorstvom prof. dr. sc. Hrvoja Markovinovića. Tekst knjige je sadržajno prilagođen i relaksiran te su mu dodani praktični dijelovi u mjeri u kojoj je to bilo potrebno kako bi zaključci nastali kao rezultat autoričinog višegodišnjeg rada i istraživanja bili dostupni široj stručnoj javnosti.