Knjiga “Dobrobit djeteta i najbolji interes djeteta u sudskoj praksi” rezultat je znanstvenog istraživanja iz kojeg je poslije nastala i doktorska disertacija. Kroz juridičku analizu pojma dobrobiti djeteta i načela najboljeg interesa djeteta, ovo je pokušaj i rasprava o načinu rješavanja konfliktnih situacija u obiteljskom pravu, te kao općih pravila prema kojima moraju svi postupati, kad je riječ o zaštiti nekog djetetova prava.

U knjizi analiziramo pravnu vrijednost te ukazujemo na razlike i sličnosti ovih, u osnovi neodređenih pravnih pojmova te njihov odnos prema pravima djeteta. Nedvojbeno, ti su pravni pojmovi postali pravni standardi u komparativnim pravnim sustavima, osobito u obiteljskome pravu, te iziskuju kritičku analizu njihova konkretiziranja i vrednovanja. Ono što je neprijeporno, to je da se dobrobit djeteta, odnosno njegov alternativni oblik – najbolji interes djeteta, danas približio općeljudskome vrijednosnom sustavu i dosegnuo pravnu razinu opće prepoznatljivosti, nedvojbene važnosti i poželjne premise za postupanje s djecom.

U prvom dijelu knjige opisan je povijesni razvoj kao i sadašnje stanje tih pravnih instituta, i to s teorijskog aspekta i sudske prakse, a istodobno su analizirani domaći i strani pravni izvori, od kojih se posebno ističe Konvencija o pravima djeteta, kao najvažniji međunarodni dokument koji se odnosi na prava djece.

Središnji dio knjige sadržava praksu i analizu relevantnih odluka Europskoga suda za ljudska prava, Ustavnog suda Republike Hrvatske i Vrhovnog suda Republike Hrvatske i to kroz prikaz pojedinih prava djece, u odlukama u kojima su se ti sudovi pozvali ili su se, prema našem mišljenju, trebali pozvati na dobrobit djeteta i načelo najboljeg interesa djeteta. Kritički se i argumentirano razmatra praksa i gledišta navedenih sudova u kojima su prava djece bila predmetom rasprave pred tim sudovima. Bavili smo se u knjizi analizom prakse koja nam je bila dostupna i zanimljiva zbog teme te onu koja sadržava nova gledišta u odnosu na dosadašnju praksu i time predstavlja zaokret u prosudbi dobrobiti, odnosno interesa djeteta, a u ponekim slučajevima, prema našem mišljenju, ne pogoduju ni konzekventno niti u potpunosti, idealističkoj, poželjnoj i praktičnoj prosudbi o pravima djece i njihovoj dobrobiti. U knjizi se osim opisa sadašnjeg stanja pokušava dati prinos pravnoj misli poboljšanja nekih rješenja de lege ferenda, a sve u svrhu bolje zaštite prava i interesa djeteta i to ponajprije kroz očuvanje obitelji kao temeljne zajednice društva kad god je to moguće, a ako nije moguće onda u održavanju obiteljskih veza djeteta s roditeljem i nakon prestanka obiteljske zajednice. Ako smo u tome barem djelomice uspjeli, to će ujedno biti i temeljna korist ove knjige.

Knjiga je ponajprije namijenjena sucima, odvjetnicima, djelatnicima državne uprave i javnih službi, osobito u centrima za socijalnu skrb, koji su u svom radu dužni štititi prava djece da bi djeca, kad bi mogla razmišljati kao odrasli, donosila odluke koje su za njih najbolje. Knjiga može pomoći i studentima pravnih fakulteta za produbljivanje znanja o sustavu prava djece i njihovoj pravnoj zaštiti. U osvrtu na središnji dio knjige ističemo da je bitno istaknuti prioritet prava djece i načela najboljeg interesa djeteta kroz sudsku praksu. S tim u svezi, pozivajući se na praksu pojedinih sudova, naznačili smo broj predmeta i datum donošenja odluke. Napominjemo da su cjelovite presude dostupne za Europski sud za ljudska prava na mrežnoj stranici http://hudoc.echr.coe.int/sites, za Ustavni sud Republike Hrvatske na mrežnoj stranici http://www.usud.hr/ i Centru za evidenciju i dokumentaciju Suda, a za Vrhovni sud Republike Hrvatske na mrežnoj stranici http://www.vsrh.hr. Prijevodi presuda Europskog suda za ljudska prava koji su u cijelosti preuzeti od hrvatskih autora naznačeni su kao takvi u bilješkama u tekstu. U predmetima Shoffman protiv Rusije, Paulik protiv Slovačke, Gronmark protiv Finske, Backlund protiv Finske, Tavli protiv Turske, Kalacheva protiv Rusije, Lebbik protiv Nizozemske, Hasse protiv Njemačke, Gorgulu protiv Njemačke, Kutzner protiv Njemačke, K.A. protiv Finske i Fretté protiv Francuske, prijevodi su djelomično preuzeti od hrvatskih autora (D. Jakovac-Lozić, L. Musić) i kao takvi nisu naznačeni u knjizi.

Na kraju želio bih zahvaliti svima koji su pomogli na izradi i objavi ove knjige, koje neću posebno imenovati, ali oni znaju koliko to cijenim. Posebnu zahvalnost dugujem svojoj mentorici prof. dr. sc. Dubravki Hrabar, koja mi je svojim velikim znanjem i ljudskim pristupom puno pomogla u nastanku ove knjige.