Učitavam poveznice...

Detalji dokumenta

383 str.

978-953-8119-69-9

Ostalo

2020.

06600001

Marko Petrak, Frane Staničić

Katolička crkva, vjerske zajednice i hrvatski pravni sustav

PREDGOVOR

1. UVOD

2. PRAVNI STATUS KATOLIČKE CRKVE I VJERSKIH ZAJEDNICA NA PODRUČJU HRVATSKE

2.1. Pravni status Katoličke Crkve i vjerskih zajednica u Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji

2.2. Pravni status Katoličke Crkve i vjerskih zajednica u Kraljevini SHS/Jugoslaviji

2.3. Pravni status Katoličke Crkve i vjerskih zajednica u socijalističkoj Jugoslaviji

3. PRAVNI STATUS KATOLIČKE CRKVE I VJERSKIH ZAJEDNICA U REPUBLICI HRVATSKOJ

3.1. Ustavni okvir

3.2. Europska konvencija i njezin učinak na prava vjerskih zajednica

3.2.1. Sloboda procjene koju država uživa

3.2.2. Sloboda udruživanja

3.2.3. Pravo na pravičan postupak i djelotvoran pravni lijek

3.2.4. Neutralnost i nepristranost države

3.2.5. Zabrana diskriminacije i pitanje dopustivosti privilegija

3.3. Pravni status Katoličke Crkve i vjerskih zajednica u RH de lege lata

3.3.1. Nastanak i registracija novih vjerskih zajednica

3.3.1.1. Pravno uređenje registracije vjerskih udruga u Republici Hrvatskoj

3.3.1.2. Registracija vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj

3.3.2. Kategorije vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj i njihov različit pravni status

4. PRAVNI STATUS KATOLIČKE CRKVE U REPUBLICI HRVATSKOJ

4.1. Nastanak i postupak sklapanja ugovora sa Svetom Stolicom

4.2. Ugovor o pravnim pitanjima

4.3. Ugovor o gospodarskim pitanjima

4.4. Ugovor o dušobrižništvu katoličkih vjernika, pripadnika oružanih snaga i redarstvenih službi Republike Hrvatske

4.5. Ugovor o suradnji na području odgoja i kulture

4.6. Kanonsko pravo i hrvatski pravni sustav

4.6.1. Kanonsko pravo i civilno pravo

4.6.2. Izvori kanonskog prava

4.6.3. Ius canonicum in iure civili: kanonsko pravo kao izvor civilnog prava

4.6.3.1. Načela kanonskog prava u civilnom pravu

4.6.3.2. Načela kanonskog prava (regulae iuris canonic) kao izvor hrvatskog prava

4.6.3.3. Kanonsko pravo kao izvor prava u hrvatskom pravnom sustavu temeljem međunarodnih ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske

4.6.3.4. Zaključne napomene o značenju kanonskog prava u hrvatskom pravnom sustav

4.7. Problemi koji su proizašli tijekom primjene ugovora i ostala odabrana relevantna pitanja

4.7.1. Pitanje sukladnosti s Ustavom četiriju ugovora sa Svetom Stolicom

4.7.2. »Prema odredbama kanonskoga prava i zakonodavstva Republike Hrvatske«: kako postupiti u slučajevima nesuglasnosti dvaju pravnih sustava?

4.7.3. Trebaju li ugovori s Katoličkom Crkvom i vjerskim zajednicama biti recipročni?

4.7.4. Pitanje financiranja Katoličke Crkve i drugih vjerskih zajednica

4.7.5. Porezni status Katoličke Crkve i drugih vjerskih zajednica

4.7.5.1. (Ne)usklađenost Ugovora o gospodarskim pitanjima s pravom EU

4.7.5.2. Primjena propisa o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija na Katoličku Crkvu i druge vjerske zajednice

4.7.6. Problemi oko povrata imovine Katoličkoj Crkvi

4.7.7. Pitanje vjeronauka u javnim školama i predškolskim ustanovama

4.7.7.1. Prigovori o tome da je uvođenje vjeronauka protivno načelu jednakosti pred zakonom te da narušava odvojenost države i vjerskih zajednica i slobodu vjeroispovijedi

4.7.7.2. Moguća povreda Europske konvencije u kontekstu čl. 9. u vezi s čl. 14.

4.7.7.3. Pitanje programa vjeronauka u odgojno-obrazovnim ustanovama

4.7.8. Status vjeroučitelja u hrvatskom pravu

4.7.9. (Ne)radna nedjelja

4.7.10. Ženidba između kanonskog prava i hrvatskog pravnog sustava

4.7.10.1. Ustavnost sklapanja ženidbe na latinskom jeziku u Katoličkoj Crkvi

4.7.10.2. Zaruke između kanonskog prava i hrvatskog pravnog sustava

4.7.11. Nepovredivost mjesta za bogoštovlje Katoličke Crkve

4.7.12. Katolička Crkva i pristup informacijama>

4.7.13. Katolička Crkva i alternativno rješavanje sporova

4.7.13.1. Civilni izvori instituta nagodbe (transactio) u kanonskom pravu

4.7.13.2. Civilni izvori instituta arbitraže (iudicium arbitrorum) u kanonskom pravu

4.7.13.3. Zaključne napomene o odnosu kanonskog prava i hrvatskog pravnog sustava glede alternativnog rješavanja sporova

5. PRAVNI STATUS VJERSKIH ZAJEDNICA KOJE IMAJU POTPISANE UGOVORE S REPUBLIKOM HRVATSKOM

6. PRAVNI STATUS REGISTRIRANIH VJERSKIH ZAJEDNICA

7. PRAVNI STATUS NEREGISTRIRANIH VJERSKIH ZAJEDNICA – UDRUGA

8. PRAVNI STATUS NEREGISTRIRANIH VJERSKIH ZAJEDNICA KOJE NEMAJU PRAVNU OSOBNOST

9. KOMISIJA ZA ODNOSE S VJERSKIM ZAJEDNICAMA

10. ZAKLJUČAK

PRILOZI

Zakon o potvrđivanju Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima

Zakon o potvrđivanju ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o gospodarskim pitanjima

Zakon o potvrđivanju Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o dušobrižništvu katoličkih vjernika, pripadnika oružanih snaga i redarstvenih službi Republike Hrvatske

Zakon o proglašenju Zakona o potvrđivanju Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture

Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica

Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Srpske pravoslavne crkve u Republici Hrvatskoj o pitanjima od zajedničkog interesa

Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Evangeličke crkve u Republici Hrvatskoj i Reformirane kršćanske crkve u Hrvatskoj o pitanjima od zajedničkog interesa

Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Evanđeoske (Pentekostne) crkve u Republici Hrvatskoj, Kršćanske adventističke crkve u Republici Hrvatskoj i Saveza baptističkih crkava u Republici Hrvatskoj o pitanjima od zajedničkog interesa

Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Bugarske pravoslavne crkve u Hrvatskoj, Hrvatske starokatoličke crkve i Makedonske pravoslavne crkve u Hrvatskoj o pitanjima od zajedničkog interesa

Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Koordinacije židovskih općina u Republici Hrvatskoj o pitanjima od zajedničkog interesa

Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Židovske vjerske zajednice Bet Israel u Hrvatskoj o pitanjima od zajedničkog interesa

Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Saveza crkava »Riječ života«, Crkve cjelovitog evanđelja i Protestanske reformirane kršćanske crkve u Republici Hrvatskoj o pitanjima od zajedničkog interesa

Pravilnik o ustroju i djelovanju Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj

Ugovor između Vlade Republike Hrvatske i Hrvatske biskupske konferencije o katoličkom vjeronauku i vjerskom odgoju u javnim predškolskim ustanovama

Obavijest ministra prosvjete o radnopravnom statusu vjeroučitelja katoličkog vjeronauka u osnovnim i srednjim školama

Protokol o načinu upisa pravnih osoba Katoličke Crkve u evidenciju ministarstva nadležnog za poslove opće uprave

Ugovor o katoličkim osnovnim i srednjim školama

Ugovor o dušobrižništvu u bolnicama i ostalim zdravstvenim ustanovama, te ustanovama socijalne skrbi

Sporazum o dušobrižništvu u kaznionicama, zatvorima i odgojnim zavodima

Sporazum o povratu crkvenih matičnih knjiga, knjiga stanja duša, ljetopisa i drugih knjiga koje su u vrijeme komunističkog režima nezakonito oduzete Katoličkoj Crkvi

Sporazum o načinu izvršavanja određenih financijskih obveza Republike Hrvatske prema Katoličkoj Crkvi

Pravilnik o obrascima i načinu vođenja evidencije vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj

Kazneni zakon

Obiteljski zakon

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima

Zakon o suzbijanju diskriminacije

Zakon o vanparničnom postupku

Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja registra udruga Republike Hrvatske i registra stranih udruga u Republici Hrvatskoj

Uredba o osnivanju Komisije za odnose s vjerskim zajednicama i Ureda Komisije za odnose s vjerskim zajednicama

Odluka o imenovanju predsjednika i članova Komisije za odnose s vjerskim zajednicama

Odluka o izmjeni Odluke o imenovanju predsjednika i članova Komisije za odnose s vjerskim zajednicama

Rješenje o imenovanju ravnatelja Ureda Komisije za odnose s vjerskim zajednicama

Zakon o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine

Regulae iuris canonici

POPIS LITERATURE

KAZALO

BILJEŠKA O AUTORIMA

U posljednjih tridesetak godina, počevši od stjecanja nezavisnosti Republike Hrvatske i uvođenja političkog pluralizma, religija je iznova zauzela svoje odgovarajuće mjesto u javnoj sferi, pretvarajući se, metaforički rečeno, s obzirom na prethodna totalitarna iskustva, iz »društvenog neprijatelja« u »društvenog prijatelja«. Navedene korjenite promjene u svijetu ideja, politike i društvene prakse zahtijevale su i sasvim novo uređenje odnosa prava i religije.Počevši od Ustava RH , preko četiriju međunarodnih ugovora između Svete Stolice i RH, pa sve do Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica , postupno se izgrađivalo hrvatsko uređenje prava vjerskih zajednica koje se gotovo svakodnevno obogaćuje novim prinosima pravne prakse. To je pravno uređenje predmet raščlambe ove knjige, u koj...

U svakoj državi pitanje odnosa države i vjerskih zajednica predstavlja važno pitanje. Odgovor na pitanje kakav je odnos države i vjerskih zajednica ujedno i predstavlja uređivanja statusa vjerskih zajednica na području države, kao i uspostavljanje slobode vjeroispovijedi kao jednog od temeljnih ljudskih prava. Općenito, može se reći da su se kako u teoriji, tako i u praksi, iskristalizirala tri opća modela odnosa države i vjerskih zajednica: 1) model državnih ili nacionalnih vjerskih zajednica, 2) kooperacijski ili konkordatski model i 3) model striktne odvojenosti države i vjerskih zajednica (separacijski model). Ti se modeli mogu i nadalje razraditi. Primjerice, na šest modela odnosa između crkve i države: 1) agresivni animozitet između države i vjerskih zajednica (komunistički režimi...

Ponajprije, treba dati odgovor na pitanje – je li načelo odvojenosti države i vjerskih zajednica ustavno načelo. Kada sagledamo relevantne ustavne odredbe koje uređuju pitanja statusa vjerskih zajednica, utjecaja osobnog vjerskog izbora na slobode i prava građana, prava na slobodu vjeroispovijedi i zabrane ograničavanja prava na slobodu vjeroispovijedi jasno je da je ustavotvorac kako vjeri, tako i religiji posvetio iznimnu pozornost. Kako je već navedeno, ustavni tekst čini cjelinu i tako ga treba i iščitavati. U tom kontekstu, mišljenja smo da je nemoguće čl. 41. Ustava promatrati odvojeno od čl. 1. Ustava, koji definira Republiku Hrvatsku kao jedinstvenu i nedjeljivu demokratsku i socijalnu državu u kojoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopra...

Analiza pravnog statusa Katoličke Crkve u Republici Hrvatskoj iznimno je složena stvar. Prilikom njezina provođenja treba imati na umu niz elemenata: Ustav Republike Hrvatske i njegove odredbe, međunarodne ugovore Republike Hrvatske sa Svetom Stolicom, zakonodavstvo Republike Hrvatske (konkordatsko pravo), unutarnji pravni sustav Katoličke Crkve (kanonsko pravo) i njegovo međudjelovanje s hrvatskim pravnim poretkom. Dodatno, kada se analizira pravni položaj Katoličke Crkve, ne može se zanemariti društveni kontekst u kojemu je nastao.Ponajprije, valja napomenuti određene statističke podatke. Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine, u Republici Hrvatskoj se 86,3 % građana izjasnilo katolicima odnosno pripadnicima Katoličke Crkve (u odnosu na 88 % iz popisa stanovništva 2001....

Sukladno ZPVZ-u, vjerske zajednice načelno uživaju određena prava: pravo na održavanje vjeronauka u školama (čl. 13.), pravo na dušobrižništvo u zdravstvenim i socijalnim ustanovama (čl. 14.), pravo na dušobrižništvo u kaznionicama i zatvorima (čl. 15), pravo na dušobrižništvo pripadnika Oružanih snaga i policije (čl. 16.). ZPVZ je ostvarenje navedenih prava vezao sa sklapanjem posebnog ugovora (čl. 9. st. 1.). Međutim, neki zakoni sadržavaju odredbe koje osiguravaju ostvarenje nekih od navedenih prava svim registriranim vjerskim zajednicama (primjerice, Zakon o zdravstvenoj zaštiti ili Zakon o izvršenju kazne zatvora propisuju pravo na dušobrižništvo u zdravstvenim institucijama, kaznionicama i zatvorima). Također, Obiteljski zakon rezervirao je pravo na sklapanje vjerskog braka s gra...

Što se osnovnih statusnih pitanja tiče, ZPVZ osigurava svim vjerskim zajednicama pravo na slobodno obavljanje vjerskih obreda u svojim ili zakupljenim odnosno iznajmljenim zgradama ili prostorijama (čl. 10.), pravo na osnivanje škola i učilišta, u skladu sa zakonom, te pravo na osnivanje vjerskih škola i vjerskih učilišta koja stječu pravnu osobnost i pravo javnosti u skladu sa zakonom (čl. 11.) te pravo na obavljanje djelatnosti javnog priopćavanja i pravo pristupa sredstvima javnog priopćavanja u vlasništvu RH (čl. 19.).Glede sredstava za djelovanje vjerskih zajednica, ZPVZ je čl. 17. propisao da vjerska zajednica stječe sredstva: prihodima od svoje imovine, iz dobiti trgovačkih društava kojih su imatelji dionica ili udjela, obavljanjem karitativne, odgojno-obrazovne, kulturne, umjet...

Ove se vjerske zajednice u literaturi nazivaju i »vjerske zajednice in statu nascendi«. Riječ je o vjerskim udrugama koje djeluju sukladno ZU-u. Naime, kako smo prije naveli, ako grupa vjernika želi biti registrirana kao vjerska zajednica, najprije se moraju registrirati kao (vjerska) udruga jer je takav način registriranja novih vjerskih zajednica propisan ZPVZ-om. Moguće je da ih ne bi trebalo nazivati vjerske zajednice in statu nascendi bez pojašnjenja da se izraz in statu nascendi odnosi na njihov status vjerske zajednice prema ZPVZ-u. Dakako da pojedinci u vjerskoj udruzi, pa i svi zajedno uživaju zaštitu ustavne odredbe koja štiti slobodu vjeroispovijedi (čl. 40.). Međutim, te vjerske udruge ne mogu uživati prava koja ZPVZ jamči registriranim vjerskim zajednicama, niti mogu aplici...

Sigurno je da u RH postoje i vjerske udruge koje ne žele prerasti u vjerske zajednice ili koje smatraju da im nije potrebna pravna osobnost. Takve se vjerske udruge neće upisati u registar udruga. Tada govorimo o udrugama bez svojstva pravne osobnosti.Izričitom zakonskom odredbom ZU-a na takve se udruge, na odgovarajući način, primjenjuju pravni propisi koji se odnose na ortaštvo (čl. 3.). Ortaštvo je pravna zajednica osoba i dobara bez pravne osobnosti, u kojoj se dvije osobe ili više njih obvezuju uložiti svoj rad i/ili imovinu radi postizanja zajedničkog cilja. Ono nastaje ugovorom, koji ne mora biti pisan. Naime, ugovor o ortaštvu može se sklopiti i konkludentnim radnjama. Ortaštvo je u RH uređeno Zakonom o obveznim odnosima (čl. 637. -660.).

Komisija za odnose s vjerskim zajednicama, odnosno njezino osnivanje predviđeno je čl. 9. st. 2. ZPVZ-a, koji propisuje: »Radi provedbe akata koji uređuju odnose države i vjerskih zajednica, kao i drugih pitanja od značenja za položaj i djelovanje vjerskih zajednica, Vlada Republike Hrvatske osniva Komisiju za odnose s vjerskim zajednicama.« Prema tome, Komisija za odnose s vjerskim zajednicama (u nastavku teksta: Komisija) osniva se kako bi bila operativno tijelo Vlade Republike Hrvatske koje će za Vladu provoditi sve postupke koji se tiču odnosa Republike Hrvatske i vjerskih zajednica. Međutim, ona je postojala i prije stupanja na snagu ZPVZ-a.Naime, od 1990. godine i ukidanja Komisije za odnose s vjerskim zajednicama SR Hrvatske, poslove Komisije obavljao je Ured za odnose s vjerski...

Počevši od Ustava RH, preko četiriju međunarodnih ugovora između Svete Stolice i RH, pa sve do Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica kao temeljnih propisa, postupno se izgrađivalo hrvatsko uređenje prava vjerskih zajednica koje se gotovo svakodnevno obogaćuje novim prinosima pravne prakse.Gledajući cjelinu navedenog uređenja, zaključili smo da postoji pet kategorija vjerskih zajednica, koje nemaju jednak status u hrvatskom pravnom sustavu:1. Katolička Crkva, čiji je položaj reguliran međunarodnim ugovorima i koja ima specijalni, sui generis status unutar hrvatskog pravnog sustava2. vjerske zajednice koje su potpisale posebne ugovore s državom3. registrirane vjerske zajednice4. neregistrirane vjerske zajednice koje imaju pravni oblik vjerskih udruga, tzv. vjerske zajednice u nasta...

(NN-MU 3/97)REPUBLIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKENa osnovi članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosimODLUKUO PROGLAŠENJU ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA IZMEĐU SVETE STOLICE I REPUBLIKE HRVATSKE O PRAVNIM PITANJIMAProglašavam Zakon o potvrđivanju Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 7. veljače 1997.Broj: 01-97-253/1Zagreb, 13. veljače 1997.PredsjednikRepublike Hrvatskedr. Franjo Tuđman, v. r.ZAKONO POTVRĐIVANJU UGOVORA IZMEĐU SVETE STOLICE I REPUBLIKE HRVATSKE O PRAVNIM PITANJIMAČlanak 1.Potvrđuje se Ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske o pravnim pitanjima, potpisan u Zagrebu, 18. prosinca 1996. godine, u izvorniku na hrvatskom i talijanskom jeziku.Članak 2.Tekst Ugovor...

1. Aillet, M., The Old Mass and the New: Explaining the Motu Proprio Summorum Pontificum of Pope Benedict XVI, San Francisco, 2010.2. Akmadža, M., Katolička Crkva u Hrvatskoj i komunistički režim 1945.–1966., Rijeka, 2004.3. Akmadža, M., Oduzimanje imovine Katoličkoj crkvi i crkveno-državni odnosi od 1945. do 1960. godine – Primjer Zagrebačke nadbiskupije, Zagreb, 2003.4. Akmadža, M., Pregovori Svete Stolice i Jugoslavije i potpisivanje protokola iz 1966. godine, Časopis za suvremenu povijest, vol. 36 (2004), 2.5. Alaburić, V., Ograničavanje »govora mržnje« u demokratskom društvu – teorijski, zakonodavni i praktični aspekti, Hrvatska pravna revija, (2003), 1.6. Alinčić, M. et al, Obiteljsko pravo, Zagreb, 2006.7. Alinčić, M., Građanski brak sklopljen prema državnim propisima i u vjersko...

A agrarna reforma 28Albanija 16, 114, 146alternativno rješavanje sporova 186-196arbitraža 186-188, 192-194ateist 24, 41Austro-Ugarska 25autonomija 18, 24,– religijskih organizacija 55, 121, 154, 168– vjerskih zajednica 44, 202B barijera – dvosmjerna 35Bayatyan v. Armenia 41biskup 62, 86biskupska konferencija 59, 106, 125, 149, 171-177blagdan 26, 62-63, 156-161brak, građanski 23, 25, 27, 64, 82, 106, 122, 168, 184-186, 197, 204,Bugarska pravoslavna crkva u Hrvatskoj 200, 201-202C civilifikacija kanonskog prava 78Codex Canonum Ecclesiarum Orientalium (CCEO) 79, 81, 118, 190-192, 193-194Codex iuris canonici (CIC) 77, 79-83, 95-106, 118, 120Corpus iuris hungarici 90-93, 107Crkva Božja u Republici Hrvatskoj 127, 201Crkva cjelovitog evanđelja 127, 200, 201, 202crkvena imenovanja 62, 96crkvene...

Prof. dr. sc. MARKO PETRAK, mag. iur., mag. phil.; redoviti profesor u trajnom zvanju i predstojnik Katedre za rimsko pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Studirao je i diplomirao Pravni fakultet (Pravni studij) te Filozofski fakultet (studij filozofije) Sveučilišta u Zagrebu. Postdiplomsko usavršavanje u medievistici (Dubrovačka medievistička radionica pri Međunarodnom središtu hrvatskih sveučilišta, 1994. i 1996.). Magistrirao građanskopravne znanosti te potom filozofiju (znanstveni smjer) na Sveučilištu u Zagrebu. Doktorirao iz znanstvene grane rimsko pravo (2003.) na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Postdoktorsko usavršavanje u Centru za studije i istraživanja antičkih prava (Centro di studi e ricerche sui Diritti Antichi) Sveučilišta u Paviji (Almo Collegio Borrom...