Digitalna izdanja
Detalji dokumenta

642 str.
978-953-7327-57-6
Obvezno pravo
2009.
04530001
Vilim Gorenc, Zvonimir Slakoper
Obvezno pravo - opći dio
1. JAVNO PRAVO I PRIVATNO PRAVO
2. Načelo ravnopravnosti strana
3. Načelo stranačke autonomije
3.2. Dispozitivnost pravnih pravila kao pretpostavka ostvarenja načela
3.3. Iznimke od načela stranačke autonomije
5. Načelo prometnosti (prenosivosti) prava
3. PRIVATNO PRAVO I GRAĐANSKO PRAVO
1. Izdvajanje pojedinih područja iz privatnog prava
3. Odnos građanskog i drugih grana privatnog prava
2. OBJEKTIVNO PRAVO (PRAVO U OBJEKTIVNOM SMISLU)
2. Djelovanje objektivnog prava s obzirom na područje i osobe
3. Djelovanje objektivnog prava s obzirom na vrijeme
4. Izvori objektivnog prava Izabrani radovi:
4.5. Sudska praksa i pravna znanost
4.6. Opći uvjeti ugovora (poslovanja)
3. PRAVNI SUBJEKTI (SUBJEKTI PRAVA)
2.4. Odnos poslovne i deliktne sposobnosti
3.2.1. Definicija fizičke (naravne) osobe
3.3.3. Tipovi pravnih osoba u pozitivnom pravu
3.3.4. Teorije o pravnoj osobnosti
4. Entiteti koji nisu pravni subjekti
4. PRAVNI OBJEKTI (OBJEKTI PRAVA)
2.2.1. Vrste stvari s obzirom na prometnu sposobnost
2.2.2. Vrste stvari s obzirom na prirodna svojstva
1. Pokretne (res mobiles) i nepokretne (res immobiles) stvari
2. Generične stvari (genus) i individualno određene stvari (species)
3. Zamjenjive (res fungibiles) i nezamjenjive (res non fungibiles) stvari
4. Potrošne (res consumptibiles) i nepotrošne (res non consumptibiles) stvari
5. Djeljive (res divisibiles) i nedjeljive (res non divisibiles) stvari
6. Jednostavne i sastavljene stvari
7. Glavne stvari i njihove pripadnosti
8. Ukupnost stvari (universitas rerum)
2.2.3. Vrste stvari s obzirom na postojanje u sadašnjosti
3.3. Nužne značajke valjane činidbe
4.3. Izražavanje vrijednosti u novcu (cijena i procjenjivost)
5.2. Druga nematerijalna dobra
6.2. Primjeri prava koja mogu biti pravni objekti
6.3. Nužne osobine prava kao pravnih objekata
7.2. Funkcije i karakteristike imovine
7.3. Uporaba pojma imovine za označivanje imovinske mase
5. PRAVNE ČINJENICE, PRAVNA STANJA I PRAVNI ODNOSI
2. Vanjske činjenice (prirodni događaji)
III. PRAVNI ODNOS I SUBJEKTIVNO PRAVO
1. Stjecanje subjektivnog prava
2. Sadržaj i pojam subjektivnog prava
4. Prijenos subjektivnih prava
5. Prestanak i gubitak subjektivnog prava
3. ZAHTJEV ZA OSTVARENJE SUBJEKTIVNOG PRAVA
2. Sredstva za ostvarenje zahtjeva
3. Prestanak zahtjeva općenito
4.2. Svrha, pojam, obilježja i razlikovanje
Prekid zastare koji ovisi o dužniku
Prekid zastare koji ovisi o vjerovniku
4.4.2. Učinci na ispunjenje obveze
4.4.3. Učinci na odricanje od zastare
4.5.2. Priroda odredaba o zastarnim rokovima
4.5.4. Posebni zastarni rokovi
Povremene tražbine i anuitetni zajam
Međusobne tražbine iz trgovačkih ugovora o prometu robe i usluga
Tražbine za komunalne i slične usluge
Tražbine utvrđene pred sudom ili drugim nadležnim tijelom
IV. PRAVNA OSNOVA I VRSTE PRAVNIH ODNOSA
2. PRAVNA OSNOVA U POZITIVNOM HRVATSKOM GRAĐANSKOM PRAVU
3. VRSTE PRAVNIH ODNOSA PREMA PRAVNOJ OSNOVI
1. Važnost pojma »pravni posao«
3. Poduzimanje pravnih poslova
4. Namjeravani i nenamjeravani učinci
5. Izravni (neposredni) i neizravni (posredni) učinci
6. Obveznopravni, stvarnopravni, nasljednopravni i drugi učinci
7. Opće uređenje pravnih poslova
DRUGI DIO NASTANAK, UČINCI, PROMJENE I PRESTANAK OBVEZAI. UVOD U OBVEZNO PRAVO
2. POJAM I TEMELJNA OBILJEŽJA OBVEZNOG PRAVA
3. TEMELJNI POJMOVI OBVEZNOG PRAVA
Kriteriji za utvrđivanje zloporabe prava
Pravne posljedice zloporabe prava
Suzdržavanje vjerovnika od otežavanja ispunjenja obveze
8. Jednaka vrijednost činidaba
Pojam jednake vrijednosti uzajamnih činidaba
II. NASTANAK, IZVORI I VRSTE OBVEZA OPĆENITO
3. OBVEZE S VIŠE DUŽNIKA I/ILI VJEROVNIKA (MNOŽINA DUŽNIKA I/ILI VJEROVNIKA)
1. Pojmovi vezani uz pluralističke obveze
2.2. Više dužnika djeljive obveze
2.3. Više vjerovnika djeljive obveze
3.2. Više dužnika nedjeljive obveze
3.3. Više vjerovnika nedjeljive obveze
4.1.1. Izvori solidarnosti dužnika
4.1.2. Unutarnji odnos (između solidarnih dužnika)
4.1.3. Vanjski odnos (prema vjerovniku)
4.1.3.2. U posebnim slučajevima
4.2.1. Izvori solidarnosti vjerovnika
4.2.2.2. U posebnim slučajevima
4. OBVEZE S VIŠE ČINIDABA (MNOŽINA ČINIDABA)
4.5. Odgovornost strana kad je jedna činidba postala nemogućom
5.1. Pojam i po čemu se razlikuju od alternativnih obveza
5.2. Nastanak i izvor fakultativnih obveza
5.3. Zahtjev vjerovnika ograničen na dugovanu činidbu
5.4. Naknada štete ako je dugovana činidba postala nemogućom
6.2. Primjena pravila o fakultativnim i alternativnim obvezama
5.1. Svota ispunjenja (monetarni nominalizam)
5.2. Valuta (novčana jedinica) ispunjenja
6. Ugovorna zaštita vrijednosti novčanih obveza
7.2.2. Glavnica i kamatna stopa
7.3.2. Polje primjene odredaba o ugovornim kamatama
7.3.3. Kada je stopa ugovornih kamata ugovorena
7.3.4. Kada stopa ugovornih kamata nije ugovorena
7.3.5. Kamate na kamate (anatocizam)
6. PRIMARNE (NAMJERAVANE) I SEKUNDARNE (NENAMJERAVANE) OBVEZE
1. Pravni poslovi općenito i kao dio obveznog prava
2.2. Vrste pravnih poslova općenito
2.3. Vrste dvostranih pravnih poslova (ugovora)
3.1. Što je sadržaj pravnog posla
3.2. Sadržaj koji je nužno odrediti (objektivno bitni sastojci)
3.3. Sadržaj koji nije nužno odrediti
3.3.1. Uvod i subjektivno bitni sastojci
3.3.2. Prirodni (dispozitivni) sastojci
3.3.3. Sporedni (uzgredni) sastojci koje uređuje ZOO
Odnos ugovorne kazne i štete koju trpi vjerovnik
Odnos ugovorne kazne i zakonom određene naknade
3.3.4. Drugi sporedni sastojci
Odredbe kojima se definira značenje izraza
Odredbe u svezi s predmetom ugovora
Odredbe o vremenu i mjestu ispunjenja
Odredbe o jednostranom raskidu (otkazu) ugovora
Odredbe kojima se u ugovor inkorporiraju drugi akti
Odredbe o nadležnosti za rješavanje sporova
2. Očitovanje volje (poduzimanje pravnog posla)
2.1. Općenito o volji i očitovanju
2.1.2. Postojanje ozbiljne (stvarne) volje
2.1.3. Postojanje i valjanost očitovanja volje
2.1.4. Prispijeće očitovanja volje primatelju
2.1.5. Suglasnost volja i očitovanja ugovornih strana
2.1.6. Uzajamnost očitovanja ugovornih strana
3. Oblik očitovanja volje (oblik, odnosno forma pravnog posla)
3.4. Određen oblik kao pretpostavka valjanosti
3.5. Određen oblik radi dokazivanja
4. Očitovanje volje za drugoga (zastupanje)
4.1. Pojam i učinci zastupanja
4.2. Opća pravila o zastupanju
4.2.3. Postupanje unutar granica ovlasti
4.2.4. Stvarno ili moguće znanje trećega
4.3. Zastupanje na temelju zakona
4.4. Zastupanje na temelju izjave volje zastupanoga (punomoći)
4.4.2. Davanje punomoći i opseg ovlasti
4.4.4. Suženje ovlasti i opoziv
4.6. Zastupanje na temelju akta nadležnog organa
4.7. Zastupanje na temelju statuta (pravila pravne osobe)
5. Nepostojanje nedopuštene pobude
3. RADNJE KOJE PREDHODE NASTANKU UGOVORA (PREDUGOVORNE AKTIVNOSTI)
2. Izradba akata koji čine formularno pravo
5.2.4. Oblik ponude i prihvata
4. TRENUTAK U KOJEMU JE UGOVOR SKLOPLJEN (PERFEKCIJA)
2. Konsenzualni i neformalni ugovori
Ugovaranje i učinci ugovaranja kapare
5. MJESTO U KOJEMU JE UGOVOR SKLOPLJEN
IV. NEVALJANOST PRAVNIH POSLOVA
2.2. U svezi sa stranama i očitovanjem volje
2.2.2. Nepostojanje suglasnosti tijela pravne osobe
2.2.7. Zabrana sklapanja ugovora jednoj strani
2.3. U svezi s činidbom i objektom činidbe
2.2. Ograničena poslovna sposobnost
V. UČINCI OBVEZNOPRAVNIH ODNOSA
2. PRIMARNI (NAMJERAVANI) UČINCI OBVEZNOPRAVNIH ODNOSA
1. Subjekti između kojih nastaju učinci
1.2. Ugovaranje u korist trećega
3. NASTANAK SEKUNDARNIH (NENAMJERAVANIH) UČINAKA
2. Zakašnjenje dužnika i njegovi učinci
3. Zakašnjenje vjerovnika i njegovi učinci
4. Neispunjenje i njegovi učinci
4. SEKUNDARNI (NENAMJERAVANI) UČINCI SVIH OBVEZNOPRAVNIH ODNOSA
1. Pravo zadržanja (retencije)
1.1. Definicija, svrha i razlikovanje
1.2. Pretpostavke za ostvarivanje prava zadržanja
1.3. Okolnosti u kojima pravo zadržanja ne nastaje
1.5. Obveza povrata stvari prije namirenja tražbine
2. Pobijanje dužnikovih pravnih radnja
2.3. Opće pretpostavke pobijanja
Oštećenje vjerovnika i njegovo namirenje
2.4. Posebne pretpostavke pobijanja
Dolozna paulijanska tužba (actio Pauliana dolosa)
Kulpozna paulijanska tužba (actio Pauliana culposa)
Obiteljska paulijanska tužba (actio Pauliana familliaria)
Kvazipaulijanska tužba (actio quasi Pauliana)
2.7. Pasivno legitimirane osobe
3.4. Odnos zateznih kamata i naknade štete
3.5. Odnos ugovornih i zateznih kamata
4.1. Kad se činidba sastoji u davanju generičnih stvari
4.2. Kad se činidba sastoji u činjenju
4.3. Kad se činidba sastoji u propuštanju
4.4. Pravo zahtijevati naknadu umjesto dosuđenoga
5. ODGOVORNOST ZA ŠTETU ZBOG POVREDE UGOVORA
2.5. Protupravnost i njezino isključenje
5. Ugovaranje odgovornosti za štetu
6. SEKUNDARNI (NENAMJERAVANI) UČINCI DVOSTRANOOBVEZNIH UGOVORA
1. Odgoda i raskid zbog neizvjesnosti dužnikova ispunjenja
1.2. Pretpostavke prava na odgodu ispunjenja i raskid ugovora
1.3. Pravo na odgodu ispunjenja
2. Raskid ugovora zbog neispunjenja
2.2.1. Dvostranoobvezni ugovor
2.2.2. Postojanje ugovora u trenutku dospjelosti dužnikove obveze
2.2.3. Dospjelost obveze i neispunjenje
2.2.4. Kako treba shvatiti izraz »neznatan dio obveze«
2.3. Raskid kad je rok ispunjenja bitan sastojak
2.4. Raskid kad rok ispunjenja nije bitan sastojak
2.6. Raskid kad je riječ o uzastopnim obvezama
3. Izmjena ili raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti
3.2. Pretpostavke prava zahtijevati izmjenu ili raskid ugovora
3.4. Položaj druge ugovorne strane
3.5. Okolnosti o kojima ovisi odluka suda
3.7. Karakter pravila o promijenjenim okolnostima
4.3. Pretpostavke odgovornosti za nedostatke
4.3.4. Stjecateljevo neznanje o postojanju nedostatka
4.3.6. Pretpostavka da ugovorom nije isljučena odgovornost
4.3.7. Pretpostavka da nedostatak nije neznatan
4.3.8. Pretpostavka da nije riječ o prisilnoj javnoj prodaji
4.3.9. Pretpostavka da se nedostaci u kakvoći pokažu prije isteka dvije godine
4.4. Pretpostavke očuvanja stjecateljevih prava
4.4.2. Prekluzivni rokovi za podnošenje zahtjeva
4.5. Prava koja pripadaju stjecatelju
4.5.2. Pravo zahtijevati uredno ispunjenje
4.5.3. Pravo zahtijevati sniženje cijene (vrijednosti protučinidbe)
4.5.4. Pravo na raskid ugovora
4.5.5. Pravo priznati trećemu njegovo pravo
5. Raskid ugovora zbog nemogućnosti ispunjenja
5.2. Potpuna nemogućnost za koju ne odgovara ni jedna strana
5.3. Djelomična nemogućnost za koju ne odgovara ni jedna strana
5.4. Nemogućnost za koju odgovara druga strana
VI. SREDSTVA ZA POJAČANJE UGOVORA
2. VRSTE SREDSTAVA I POJEDINA SREDSTVA
VII. PROMJENE U OBVEZNOPRAVNIM ODNOSIMA
2. PROMJENE U SVEZI SA SUBJEKTIMA (STRANAMA)
1.1. Definicija i razgraničenje od cesije i preuzimanja duga
1.2. Pretpostavke prijenosa ugovora
1.3. Pravni učinci prijenosa ugovora
1.5. Prigovori ostajuće strane i primatelja
2. Promjene u svezi s vjerovnicima
2.1. Ustupanje potraživanja (cesija)
2.1.1. Pojam, pravne osnove i tražbine
2.1.2.2. Ugovorna klauzula o zabrani cediranja
2.1.3. Odnos cedenta i cesionara
2.1.3.2. Prijelaz tražbine od jedne strane drugoj
2.1.3.3. Posebno o sporednim pravima
Dospjele, a još neisplaćene kamate
Poseban propis za predaju založene stvari
Karakter odredaba o sporednim pravima
2.1.3.4. Učinak prema dužniku (obavijest, notifikacija)
2.1.3.5. Odgovornost cedenta prema cesionaru
2.1.4. Odnos cesionara i cesusa
2.1.6. Posebni slučajevi ustupa tražbine
2.1.6.1. Ustup umjesto ispunjenja
2.1.6.2. Ustup radi ispunjenja (naplaćivanja)
2.1.6.3. Ustup radi osiguranja
2.2.2. Pravni temelji personalne subrogacije
2.2.3. Odnos vjerovnika i ispunitelja
2.2.3.1. Ugovorna personalna subrogacija
2.2.3.2. Zakonska personalna subrogacija
2.2.3.3. Djelomično ispunjenje i subrogacija
2.2.3.4. Dokazi i sredstva osiguranja
2.2.4. Odnos ispunitelja i dužnika
2.2.4.1. Svota koju može zahtijevati ispunitelj (solvens)
2.2.4.2. Isključenje odgovornosti vjerovnika
3. Promjene u svezi s dužnicima
3.1.2. Ugovor o preuzimanju duga
3.1.5. Prigovori novoga dužnika
3.3.1. Definicija i prava vjerovnika
3.3.2. Intercedent odgovara samo dužniku
4.3. Odnos uputitelja (asignanta) i primatelja upute (asignatara)
4.3.2. Položaj asignatara-vjerovnika koji je prihvatio uputu
4.3.3. Asignatarov odustanak od prihvaćene upute
4.3.4. Asignantov opoziv ovlasti dane asignataru
4.4. Odnos uputitelja (asignanta) i upućenika (asignata)
4.4.2. Asignat je dužnik asignanta
4.4.3. Asignat nije dužnik asignanta
4.4.4. Opoziv ovlasti dane asignatu
4.5. Odnos primatelja upute (asignatara) i upućenika (asignata)
4.5.3. Prigovori upućenika (asignata)
4.6. Asignacija u obliku vrijednosnih papira
4.6.2. Uputa kao vrijednosni papir na ime donositelja
4.6.3. Uputa kao vrijednosni papir na ime i po naredbi
5.1. Definicija i uvodne napomene
5.3. Obveze za koje se može jamčiti
5.4. Opseg jamčeve odgovornosti
5.7. Obilježja ugovora o jamstvu
5.8.1. Vjerovnikovo odricanje od osiguranja
5.8.2. Vjerovnikovo odugovlačenje
5.8.3. Vjerovnikova obveza izvješćivanja
5.8.4. Gubitak prava na rok dužnika
5.8.5. Stečaj glavnoga dužnika
5.8.7. Zakonska personalna subrogacija
5.8.8. Odgovornost dužnikova nasljednika
5.9. Odnos jamca i glavnog dužnika
5.9.2. Pravo na prethodno osiguranje
5.10.1. Temeljno pravilo i posebna pravila
5.10.2. Poseban zastarni rok za supsidijarnog jamca
5.10.3. Utjecaj prekida i zastoja zastare obveze glavnog dužnika
3. PROMJENE U SVEZI SA SADRŽAJEM
1.1. Definicija i pretpostavke
1.3. Nevaljanost ugovora o obnovi
1.4. Razgraničenje od sličnih instituta
2.1. Opći pojam i vrste nagodbe
2.2. Definicija i značajke ugovora o nagodbi
2.3. Razgraničenje nagodbe od obnove
2.4. Pretpostavke valjane nagodbe
2.5. Sklapanje ugovora o nagodbi
2.5.2. Predmet (objekt) nagodbe
2.6. Valjanost i nevaljanost ugovora o nagodbi
2.6.2. Ništetnost nagodbe zbog zablude
2.6.3. Djelomična ništetnost ugovora o nagodbi
2.6.4. Prekomjerno oštećenje u ugovoru o nagodbi
2.6.5. Nagodba o pobojnom pravnom poslu
2.6.6. Nagodba o ništetnom pravnom poslu
2.7.2. Učinci prema jamcima i zalogodavateljima
2. Elementi valjanog ispunjenja
2.1.1. Tko može ispuniti obvezu
2.1.2. Kome se može ispuniti obveza
2.2. Objekt (predmet) ispunjenja
2.2.2. Predaja (davanje) druge stvari umjesto dugovane
2.2.3. Zamjena ispunjenja (datio in solutum)
2.2.4. Predaja radi prodaje (datio pro solvendo)
2.3. Opseg ispunjenja (djelomično ispunjenje)
2.4. Kakvoća (kvaliteta) ispunjenja
3. Elementi urednog ispunjenja
3.1.1. Kad je vrijeme ispunjenja ugovoreno
3.1.2. Kad vrijeme ispunjenja nije ugovoreno
3.1.3. Vrijeme ispunjenja u dvostranoobveznim ugovorima
4.3. Obveze koje nastaju za vjerovnika
3. ISPUNJENJE POLAGANJEM I PRODAJOM DUGOVANE STVARI
3. Daljnja sudbina položene stvari
4. ISPUNJENJE USTUPANJEM TRAŽBINE (CESIJOM, CESSIO)
2.2.1. Slučajevi isključenja prijeboja
2.2.2. Zabrana na vjerovnikovoj tražbini
3. Iznimke od pravila o pretpostavkama
5. Otpust duga kad postoji jamstvo
6. Odricanje od sredstava osiguranja
2. Kad jamac postane vjerovnik
3. Obveze upisane u javnim knjigama
3. Individualne i generične stvari
4. Ustupanje prava prema odgovornom za nemogućnost
2. Odnos s određenim rokom trajanja
3. Odnos s neodređenim rokom trajanja i otkaz
Raskid suglasnom voljom strana
Raskid jednostranim očitovanjem jedne strane
1. Opći pojam i obilježja vrijednosnih papira
2. Entiteti slični vrijednosnim papirima
3. Podjele vrijednosnih papira
3.1. Podjela prema svrsi stjecanja
3.2. Podjela prema vrsti prava iz papira
3.3. Podjela prema tome na koga papir glasi
4. Pravna priroda vrijednosnih papira
5. Odnos prema povezanim pravnim poslovima
6. Izvori prava vrijednosnih papira
7. Izdavanje vrijednosnih papira
8. Promjene kod vrijednosnih papira
9. Prijenos vrijednosnih papira
10. Ostvarenje prava i ispunjenje obveze iz vrijednosnog papira
11. Amortizacija vrijednosnih papira
1. Definicija i pretpostavke obećavateljeve obveze
Suvremeni razvitak legislative, doktrine i sudske prakse obveznog prava posljednjih je godina bio manje uočljiv, pa je i nedostatno zastupljen u literaturi općenito, a posebno u udžbeničkoj literaturi, zbog usmjerenosti prema drugim područjima u kojima su se zbivale vrlo važne, pa i radikalne promjene.Imajući to na umu, u ovoj se knjizi sustavno izlaže opći dio pozitivnoga hrvatskog obveznog prava, uz uporabu i prikaz dostignuća pravne znanosti i sudske prakse, s posebnim naglaskom na pravne poslove, a izlaganju općega dijela obveznog prava prethodi uvod u građansko pravo.Sustav izlaganja izrađen je uz služenje iskustvima razvijenijih poredaka i usklađen s redovitim životnim slijedom zbivanja onoliko koliko je moguće.Opći dio hrvatskoga obveznog prava izložen je u kontekstu propisa uspo...
Izabrani radovi: Gavella, Nikola: O europskom privatnom pravu, njegovoj stvarnosti i predvidivom daljnjem razvoju, HPR, u listopadu 2001.Gavella, Nikola: O privatnopravnom aspektu djelovanja europske Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te dodatnih protokola s osobitim osvrtom na jamstvo vlasništva, PiP, br. 10/2001.
1. Pravne norme, odnosno pravila – koja čine objektivno pravo – opisuju hipotetičko pravno stanje koje bi moglo postojati u stvarnosti. No, dok doista ne postoji sve ono što je hipotezom pravne norme predviđeno kao nužno za nastanak točno određenog prava jedne osobe, subjekti ne stječu nikakva određena i konkretna prava.Zbog toga je hipotetičko pravno stanje, opisano pravnim pravilom, moguće opisati kao apstraktan pravni odnos. Tek kad se ostvari i posljednja pravna činjenica koja je, prema hipotezi pravne norme, nužna za nastanak konkretnoga pravnog odnosa, tj. određenih prava i dužnosti pravnih subjekata, nastupa dispozicijom norme predviđen pravni učinak, tj. točno određen, individualiziran pravni odnos u kojemu postoje strane koje imaju određena subjektivna prava i određene obveze. ...
1. Pravni odnos nastaje u trenutku kad nastane i posljednja pravna činjenica koja je za to potrebna prema hipotezi odgovarajuće pravne norme.2. Pravni odnos nastaje između najmanje dva pravna subjekta, tj. različitih strana. Dvije strane odnosa ne znače da uvijek postoje samo dva subjekta u pravnom odnosu, nego na jednoj ili obje strane može biti više subjekata.Primjerice, nastankom stvarnopravnog odnosa nastaje subjektivno stvarno pravo jedne osobe koja je jedna strana tog odnosa. No, kako stvarna prava djeluju prema svima (erga omnes), drugu stranu tog odnosa zapravo čine svi drugi postojeći pravni subjekti. Ili, kad supružnici kao suvlasnici stana, u svojstvu prodavatelja, s nekim sklope ugovor o prodaji tog stana, oboje supružnika čini jednu ugovornu stranu. A kad dvije osobe sklope...
1. U dosadašnjem je izlaganju navedeno kako (konkretan) pravni odnos, subjektivno pravo jedne i pravna dužnost druge strane, nastaju u trenutku kad se pojavi posljednja pravna činjenica koju, za nastanak pravnog odnosa, zahtijevaju hipoteze pravnih normi.Unatoč tome što moraju postojati sve hipotezama predviđene pravne činjenice, postavlja se pitanje jesu li sve one jednako važne, ili postoji jedna ključna ili temeljna činjenica uz koju pravo veže nastanak pravnog odnosa, odnosno koja bi bila pravni temelj ili pravna osnova konkretnog pravnog odnosa i s njime nastalog subjektivnog prava.2. Dio literature koji razmatra problematiku pravne osnove, samim tim što razmatra tu problematiku, na postavljeno pitanje odgovara potvrdno, ali se u literaturi nalazi i shvaćanje »o nepotrebi međusobno...
1. U uvodnom dijelu kratko su naznačena temeljna obilježja koja razlikuju obvezno pravo od preostalih sastavnica građanskog prava (stvarno pravo i nasljedno pravo), pa se preporučuje najprije to ponoviti.2. Prema svrsi čitavo je obvezno pravo nužno podijeliti na dva dijela. Svrha jednoga dijela objektivnog obveznog prava je u omogućivanju prijenosa stvari i prava voljom pravnih subjekata, odnosno u omogućivanju prometa stvari i prava, što se postiže uređivanjem pravnih poslova. Svrha drugog dijela je zaštita već postojeće imovine i prava osobnosti pravnih subjekata, a oni se štite institutima izvanugovorne odgovornosti za štetu, stjecanja bez osnove i poslovodstva bez naloga.Istodobno, obveznopravni odnosi, čija je svrha prijenos stvari i prava voljom subjekata, nastaju na temelju pravn...
1. Dužnikova obveza, razumije se, nastaje istodobno s nastankom obveznopravnog odnosa koji je konkretan pravni odnos u kojemu postoje subjektivno pravo vjerovnika (tražbina) i pravna dužnost dužnika (obveza) te uz koje – u pravilu istodobno – nastaju i vjerovnikov zahtjev za ispunjenje, odnosno dužnikova odgovornost za isto to ispunjenje.Obveze – odnosno obveznopravni odnosi – nastaju na temelju (1) radnja, odnosno propuštanja uz koja pravila obveznog prava vežu nastanak zakonskih, odnosno izvanugovornih obveza (odgovornost za štetu, stjecanje bez osnove, poslovodstvo bez naloga), odnosno obveznopravnih odnosa, (2) očitovanja dopuštene privatne volje danog s nakanom nastanka obveze, odnosno obveznopravnog odnosa, tj. pravnog posla.Stoga, prema načinu i pravnom temelju nastanka – kao što...
1. Kraj prvog dijela (Uvoda u građansko pravo) sadrži temeljno i općenito izlaganje o pravnim poslovima. U njemu je – između ostaloga – navedeno:• kako se pravni poslovi poduzimaju u nizu pravnih područja (primjerice u građanskom pravu, trgovačkom pravu, radnom pravu, pravu trgovačkih društava, pomorskom i općeprometnom pravu), • kako se pravni poslovi mogu podijeliti prema pravnom području kojemu pripadaju učinci i prema karakteru subjektivnih prava koja nastaju poduzimanjem pravnih poslova (primjerice obveznopravni učinci i karakter subjektivnog prava, stvarnopravni učinci i karakter subjektivnog prava, nasljednopravni učinci i karakter subjektivnog prava), • kako posebno često pravni poslovi izravno stvaraju obveznopravne učinke i ujedno subjektivna prava koja imaju obveznopravni kar...
Izabrani radovi:Čuveljak, Jelena: Zabluda u obveznom pravu, PiP, br. 6/2007.Momčinović, Hrvoje: Zelenaški (lihvarski) ugovor, HPR, studeni 2001.Izlaganje o nevaljanosti pravnih poslova ne odnosi se samo na jednostrane i dvostrane pravne poslove (ugovore) obveznog prava nego se odnosi na sve pravne poslove u građanskom, odnosno privatnom pravu, pa ga treba, na odgovarajući način, primijeniti i na pravne poslove u drugim područjima privatnog prava, ako posebnim pravilima nije drukčije određeno.1. Posebno valja naglasiti kako se ono odnosi i na jednostrane pravne poslove, kad god je to moguće s obzirom na razlog nevaljanosti, jer se neki razlozi nevaljanosti, po prirodi stvari, mogu odnositi samo na dvostrane pravne poslove (ugovore), ali neki i na jednostrane. Ono se također ne odnosi sam...
Izabrani radovi:Eraković, Andrija: Posljedice neispunjenja odnosno neurednog ispunjenja obveza iz obveznopravnih odnosa, PiP, br. 6/98.Momčinović, Hrvoje: Pobijanje dužnikovih pravnih radnji prema Zakonu o obveznim odnosima, HPR, br. 2/2007.Momčinović, Hrvoje: Zakašnjenje vjerovnika, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Vol. 58 br. 1–2, 2008.Pavić, Đuro: Sankcije za neispunjenje obveza, SI, br. 9/94.Slakoper, Zvonimir: Djelovanje više sile na ugovorne obveze danas i u Nacrtu Zakona o obveznim odnosima, PiP, br. 12/2004.
1. Pod naslovom »sredstva za pojačanje ugovora« literatura prikazuje i obrađuje pravne institute koji pridonose povećanju vjerojatnosti urednog ispunjenja postojeće obveze, odnosno koji povećavaju tu vjerojatnost, ili osiguravaju ispunjenje, pa bi sadržaj koji se tamo – a i ovdje – izlaže točnije ocrtao naslov »sredstva za povećanje vjerojatnosti urednog ispunjenja« ili »sredstva za osiguranje ispunjenja«.2. Riječ je o institutima koji povećavaju vjerojatnost urednog ispunjenja, odnosno ispunjenja uopće, tako što – najčešće – ili utječu na imovinu kojom se odgovara za ispunjenje obveze, ili dodatno sankcioniraju neispunjenje, odnosno neuredno ispunjenje. Na imovinu kojom se odgovara za ispunjenje obveze ti instituti djeluju tako što je izuzimaju iz mogućnosti raspolaganja na način koji ...
Izabrani radovi:Čuveljak, Jelena: Jamstvo (Poručanstvo), HPR, br. 2/2007.Čuveljak, Jelena: Promjena dužnika, HPR, br. 3/2003.Čuveljak, Jelena: Ugovor o cesiji, HPR, br. 5/2003.Eraković, Andrija: Promjena subjekata u obveznopravnom odnosu, RiF, br. 2/96.Giunio, Miljenko: Cesija (novčane) tražbine u trgovačkim odnosima s inozemstvom, HGR, br. 2/98.Jelčić, Olga: Ugovor o nagodbi, PiP, br. 2/2003.Jelčić, Olga: Jamstvo, PUG, br. 5–6/94.Pavić, Đuro: Elementi ugovora o jamstvu za obveze, SlP, br. 7/95.Pavić, Đuro: Međusobni odnosi vjerovnika i jamca za obveze, SlP, br. 14–15/95.Pavić, Đuro: Posebni slučajevi odgovornosti jamca za ispunjenje obveza, SlP, br. 13-14/96.Pavić, Đuro: Ustupanje ugovora o obveznim odnosima, SlP, br. 9/97.Puljko, Vjekoslav: Uputa (asignacija), ZBPFZG, br. 1/96.Spectat...
Izabrani radovi:Čudina, Damir: Prijeboj (kompenzacija) u stečajnom postupku, ZBPFST, br. 1-2/2003.Eraković, Andrija: Prestanak obveze prijebojem (kompenzacijom), PiP, br. 3/98.Eraković, Andrija: Vrijeme ispunjenja obveze, SlP, br. 4/99.Giunio, Miljenko: Uračunavanje ispunjenja kod plaćanja, SlP, br. 5/2001.Grbin, Ivo: Prijeboj, HPR, veljača 2002.Pavić, Đuro: Ispunjavanje i prestanak uvjetovanih potraživanja i obveza, SI, 5/93.Pavić, Đuro: Ispunjavanje solidarnih obveza i potraživanja, RRiF, 4/94.Pavić, Đuro: Prestanak obveznopravnog odnosa po osnovama raskida ugovora, SI, br. 1/95.
1. Opći pojam vrijednosnih papira vrlo je širok i apstraktan zbog toga što obuhvaća veliku skupinu isprava koje su različite po propisima koji ih uređuju, životnoj svrsi njihova izdavanja, vrijednosti te pravima koja iz njih proizlaze.Te se isprave protežu od pojedinačno i bez posebnog odobrenja državnih organa izdanog čeka, uređenog Zakonom o čeku, na svotu od 100 kn, u svrhu ovlaštenikove naplate tražbine iz ugovora o prodaji, preko teretnice, uređene Pomorskim zakonikom, izdane zato da bi krcatelj na brod robe, vrijedne 1 000 000 kn, tu robu mogao prodati i predati (predajom teretnice) kupcu još dok je ona na brodu, pa sve do izdavanja 200 000 dionica od po 100 kn nominalne vrijednosti (dakle, ukupne vrijednosti 20 000 000 kn), u obliku elektroničkog zapisa, a ne isprava, što je uređ...
Javno obećanje nagrade je javnim oglasom izjavljena volja kojom se izjavitelj (obećavatelj) obvezuje dati nagradu onome tko učini određenu radnju, postigne neki uspjeh, nađe se u određenoj situaciji, ili ispuni što drugo uz neki drugi uvjet.Primjerice, javno je obećanje nagrade kad netko preko radija, televizije ili novina izjavi da daje određenu novčanu svotu onome tko komponira pjesmu, ili napiše roman sa zadanom temom, pronađe i donese izgubljenu stvar, ostvari određeni športski rezultat i sl.Obećavatelj je obvezan ispuniti obećanje ako se kumulativno ispune sljedeće pretpostavke:• nagrada mora biti obećana, • obećanje nagrade mora biti učinjeno javnim oglasom (tisak, radio, televizija), a može biti i u obliku natječaja, • obećanje se mora odnositi na ispunjenje određenih radnja, ili...
A Abandon 190 Adhezijski ugovori 70, 290–291 Afekcijska cijena 115, 185, 342 Akcesornost 135, 253, 351, 446, 458, 473–475, 496, 509, 588 Akcept 372 Aktivna solidarnost 201–205 Aleatorni pravni poslovi 233–234, 342 Alternativne obveze 206–210, 213, 508 izbor i njegovi učinci 208 odgovornost strana za nemogućnost 209 pojam i značajke 206–207 pravo izbora 207 trajanje prava izbora 208–209 Amortizacija 600–601 Anatocizam 227–228, 380 v. Apsolutna ništetnost i ništetnostApsolutna prava 52, 116–118, 134, 136, 421–422 Apstraktni pravni poslovi 235 Asignacija 449, 479–489 asignantov opoziv ovlasti 483 asignatarov odustanak od upute 482–483asignat koji nije dužnik asignanta 484kad je asignat dužnik asignanta 483–484oblik 481opoziv ovlaštenja danog asignatu 484–485položaj asignatara–vjerovnika 48...