Zaključak o dodjeli Nagrade Grada Zagreba

Na temelju članka 41. točke 26. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 23/16, 2/18, 23/18, 3/20, 3/21, 11/21 - pročišćeni tekst i 16/22) i članka 14. stavka 1. Odluke o javnim priznanjima Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 29/21), Gradska skupština Grada Zagreba, na 22. sjednici, 27. travnja 2023., donijela je

ZAKLJUČAK

o dodjeli Nagrade Grada Zagreba

U znak javnog priznanja za osobite uspjehe, ostvarenja i zasluge u radu dodjeljuje se Nagrada Grada Zagreba i nagrađuju se:

1. dr. sc. Saša Ceci, fizičar, viši znanstveni suradnik na Institutu Ruđer Bošković

- priznanjem i novčanom nagradom

U četvrtoj knjizi iz serijala Blesimetar pod nazivom Kronika beznađa prikupljeni su znanstveno-popularni tekstovi u kojima je sustavno razotkrivao dezinformacije o pandemiji bolesti COVID-19. Pojašnjavao je što je znanstveni konsenzus o ovoj temi, koje su znanstvene činjenice relevantne za nju te kako sve to javnost sama može provjeriti. Zbog svog sustavnog rada na javnom iznošenju znanstvenih činjenica, poput mnogih drugih promotora znanosti u svijetu našao se na meti širitelja dezinformacija kojima je kvario posao. Unatoč tim napadima nije se uplašio niti posustao.

Autor je četiriju knjiga s tekstovima sa svog znanstveno-popularnog bloga Blesimetar, pokrenutoga 2010. Njegova prva knjiga koristi se u nastavi metodike i psihologije na Sveučilištu u Rijeci, a tekstove objavljene u četvrtoj knjizi podržali su naši međunarodno priznati znanstvenici iz područja biologije i medicine te brojni drugi znanstvenici u našoj zemlji. Autor je 70-ak znanstvenih radova s više od 3000 citata. Jedan je od začetnika i organizatora Skeptika u pubu od njihova početka, jedan je od četiriju autora i voditelja znanstvene emisije HRT-a Treći element već desetu sezonu, a za učenike, nastavnike, studente i profesore, ne samo fizike, održao je brojna popularizacijska predavanja u zemlji i regiji.

2. izv. prof. dr. sc. Ivana Dobrotić, izv. prof. dr. sc. Olja Družić Ljubotina, izv. prof. dr. sc. Marijana Kletečki Radović i izv. prof. dr. sc. Antonija Petričušić, na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, članice inicijative Pravo svakog djeteta na školski obrok

- priznanjem i novčanom nagradom

Polazeći od teorijskih i empirijskih spoznaja iz svog znanstvenoistraživačkog rada, dvije i pol godine su na društveno angažiran način zagovarale promjene u sustavu školske prehrane. Zalagale su se za univerzalan model kojim bi se svakom djetetu u osnovnim školama u Hrvatskoj omogućio jedan besplatan i nutritivno uravnotežen obrok dnevno. Zagovaranje inicijative rezultiralo je krajem 2022. donošenjem Odluke Vlade Republike Hrvatske o uvođenju besplatnog školskog obroka za svu djecu u osnovnim školama i zakonodavnim izmjenama unutar obrazovnog sustava. Za tu je mjeru u okviru državnog proračuna za 2023. osigurano 73 milijuna eura.

Inicijativom Pravo svakog djeteta na školski obrok nisu samo pridonijele mogućnosti da svako dijete ima pravo na školski obrok nego su pokazale veliku osjetljivost, pogotovo za djecu koja žive u nepovoljnim socijalnim prilikama. Pokazale su važnost kreiranja politika temeljenih na znanstvenim dokazima te važnost suradnje akademske zajednice i kreatora politike, odnosno umreženosti i međusektorske suradnje za pokretanje društvenih promjena kada su u pitanju prava najslabijih članova društva te time dokazale da samo stvaranjem jednakih mogućnosti za sve stvaramo pravedno i zdravo društvo.

3. Zdenko Kobešćak, profesor tjelesnog odgoja, nogometni trener

- priznanjem i novčanom nagradom

Jedna je od legendi Građanskog nogometnog kluba Dinamo Zagreb u kojem je proveo više od 50 godina i kao uspješan igrač i kao trener. Za Dinamo je debitirao 1962. te je s Modrima osvojio više trofeja među kojima se svakako ističe Kup velesajamskih gradova 1967. Uspješno je nastupao za reprezentaciju Jugoslavije, a igrao je i u Sloveniji i u Francuskoj. Nakon završetka nogometne karijere svoju životnu energiju usmjerava radu s mladim igračima. Trenerski posao započeo je u radu s mlađim kategorijama u omladinskoj školi Hitrec Kacijan. U 40 godina rada s talentiranim omladincima utjecao je na njihov profesionalni razvoj i pripremio oko 50 igrača za seniorski sastav Dinama.

Kruna njegove trenerske karijere bila je prva međunarodna utakmica hrvatske nogometne reprezentacije 1990. protiv SAD-a kada je bio pomoćnik tadašnjeg izbornika.

Za svoj sportski rad primio je brojne nagrade i priznanja.

4. Juraj Lerotić, diplomirani redatelj, filmski i TV redatelj

- priznanjem i novčanom nagradom

Njegov dugometražni igrani prvijenac Sigurno mjesto iznimno je umjetničko postignuće i uspjeh, režiran prema vlastitom scenariju, u kojem je fikcionalno rastvarajući kroniku i traumu stvarno proživljenoga intimnog (i obiteljskog) gubitka stao pred kameru i kao glumac, sugestivno tumačeći ulogu mladića koji traži sigurno mjesto za brata zarobljena i već fizički načeta neobjašnjivim suicidalnim porivima. Tim trima samopostavljenim i superiorno odigranim ulogama u Sigurnome mjestu Lerotić potvrđuje reputaciju iznimno kreativnoga i inovativnoga, a povrh svega beskompromisnog filmaša koji se, ne podilazeći komercijalnim ili umjetničkim trendovima u lokalnom i globalnom okruženju, suočava s temama od duboko intimnog interesa i univerzalne humanističke težine. Pristupa im pomnom scenarističkom i redateljskom elaboracijom te besprimjerno inovativno, dovodeći u gotovo savršeno suglasje opservaciju svakodnevice, intimni svijet prožet emocionalnim izazovima i nekonvencionalne izlagačke postupke. Takva reputacija prati ga od višestruko nagrađivanog srednjometražnog igranog filma Onda vidim Tanju (2010.).

Briljira na skliskom terenu psihološke drame, ovdje još osjetljivijem zbog autobiografske inspiracije, a izvedbeno zahtjevnijem i zbog odluke da se proživljenoj traumi još jedanput izloži i kao tumač glavne uloge. Taj autentični umjetnički i humanistički izazov ne prestaje donositi domaće i međunarodne nagrade i priznanja Lerotićevu drugom profesionalnom filmu.

5. prim. dr. sc. Borut Marn, dr. med., specijalist otorinolaringologije i subspecijalist audiologije

- priznanjem i novčanom nagradom

U Hrvatsku je uveo ispitivanje evocirane otoakustičke emisije i frekvencijsku audiometriju slušnim evociranim potencijalima te je tako znatno unaprijedio ranu dijagnostiku oštećenja sluha. Godine 2002. osnovao je stručnu udrugu Hrvatska udruga za ranu dijagnostiku oštećenja sluha (HURDOS). Iste je godine osmislio i uveo probir sve novorođenčadi na oštećenje sluha, i to u sva rodilišta u Hrvatskoj. Na taj su način prikupljeni dragocjeni statistički podaci o uspješnosti probira i učestalosti ranog oštećenja sluha u Hrvatskoj te je dokazana opravdanost probira. Na prijedlog HURDOS-a 2006. provjera sluha u sve novorođenčadi postala je obvezatna mjera zdravstvene zaštite.

Sudjelovao je kao istraživač ili voditelj u osam domaćih ili međunarodnih projekata, autor je 60-ak stručnih ili znanstvenih radova te koautor udžbenika Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Preventivna i socijalna pedijatrija objavljenog 2018. U svom je radu uvijek okrenut dobrobiti svojih malih pacijenata i njihovih obitelji, ali i stručne zajednice kojoj pripada te društva. Inovativno je pronalazio načine da se unaprijedi klinička praksa i dosljedno ih provodio.

Njegova je iznimnost u samozatajnoj posvećenosti dječjoj otorinolaringologiji i audiologiji tijekom četrdesetogodišnjega kliničkoga, znanstvenoistraživačkoga i predavačkog rada te u stvaranju cjelovitih rješenja, kao što je obvezan neonatalni probir na oštećenje sluha, koja trajno mijenjaju razvojni ishod djece rođene s oštećenjem sluha.

6. dr. sc. Matko Meštrović, povjesničar umjetnosti, doktor humanističkih znanosti, znanstvenik

- priznanjem i novčanom nagradom

Svojim je plodnim javnim djelovanjem tijekom gotovo sedam desetljeća ostavio dubok trag na područjima kulture, umjetnosti, medija i znanosti. Na intelektualnom polju rijetki su pojedinci s tako širokim interesima, temeljnom konzistentnošću pristupa, zauzetošću za opće dobro i prevladavanje odnosa dominacije. U užem smislu, nezaobilazan je začetnik teorije neoavangardne umjetnosti i dizajna u Hrvatskoj i šire, koji je svoje ideje širio i prenosio u kulturnu, umjetničku i medijsku praksu svoga vremena.

Nije autor kojeg možemo povezati s ijednim konkretnim dizajnerskim djelom, nije grafički niti industrijski dizajner u užem smislu. Ipak, riječ je o osobi i stručnjaku koji je iznimno važan za afirmaciju discipline i razvoj diskursa o dizajnu u našoj sredini.

Njegovi radovi uključuju velik broj tekstova, kritika, eseja, znanstvenih i popularnih članaka te desetak autorskih knjiga i obuhvaćaju interdisciplinarnu kritičku teoriju, kritiku umjetnosti, teoriju dizajna i kritičko-teorijsko promišljanje tehnologije i medija te dvije zbirke pjesama. Glavna djela uključuju: Od pojedinačnog općem (1967.), Obrisi bez obrasca (1978.), Teorija dizajna i problemi okoline (1980.), Svijet, svijest i zavisnost (1983.), Roba i sloboda (1995.), Vrijeme zbilje (2002.), Prema novom usmjerenju (2011.).

7. Muška moda Šabić

- priznanjem

Jedan je od nezaobilaznih zagrebačkih obrta, pojam visoke kvalitete i individualnog pristupa klijentu. U struci se ističu kao jedan od rijetkih obrta koji čuvaju prepoznatljivost hrvatske tradicije, a izdvajaju se ponudom ručno rađenih muških odijela.

Obrt je utemeljio 1958. Salim Šabić u Ilici 58, a na toj se adresi nalazi i danas. Nakon njegove smrti 2000. obrt preuzima sin Mirza Šabić koji nastavlja proizvoditi muška odijela od biranih tkanina oslanjajući se na tradiciju i poslovanje koje je postavio njegov otac. Redovito izlaže na modnim revijama i sajmovima, aktivno sudjeluje u humanitarnim akcijama, dobitnik je brojnih domaćih i međunarodnih nagrada i priznanja za očuvanje tradicije, promicanje obrtništva i edukacije mladih. Nastavio je suradnju s kazalištima kako domaćim, tako i inozemnim. Obrt Muška moda Šabić odabran je za izradu uniformi počasne bojne Hrvatske vojske.

Mukotrpnim i predanim radom, s proizvodima uvijek jednako visoke kvalitete, opstali su na tržištu više od šest desetljeća.

8. OŠ Frana Krste Frankopana, OŠ Petra Preradovića, OŠ Jordanovac, OŠ Žuti brijeg, OŠ Silvija Strahimira Kranjčevića, OŠ Josipa Jurja Strossmayera, OŠ Matka Laginje, OŠ Jabukovac, OŠ Pantovčak, OŠ Tina Ujevića, OŠ Izidora Kršnjavoga, OŠ Ivana Cankara, OŠ kralja Tomislava, OŠ Julija Klovića, OŠ Iver, OŠ Kajzerica, OŠ Vugrovec - Kašina, I. gimnazija, IV. gimnazija, XV. gimnazija, Prirodoslovna škola Vladimira Preloga, Industrijska strojarska škola, Škola za cestovni promet, Učenički dom Novi Zagreb i Pučko otvoreno učilište Zagreb

- priznanjem

- 25 odgojno-obrazovnih ustanova - škola, domova i učilišta, u duhu zajedništva i solidarnosti, ponudilo je svoje prostore i resurse za nastavak odgojno-obrazovnog rada pet osnovnoškolskih i osam srednjoškolskih ustanova oštećenih u potresu u ožujku 2020., za ukupno 6094 učenika i 80 korisnika Učeničkog doma Ante Brune Bušića.

Zajednice u školama domaćinima pokazale su solidarnost i velikodušnost kada je bilo najpotrebnije iako su se i same suočavale s posljedicama potresa. Za vrijeme obnove gotovo sve su škole domaćini morale organizirati nastavu u dvije smjene umjesto u jednoj. Aktivnosti koje su se prije organizirale bez problema sada su morale koordinirati dvije školske zajednice. Sve se ovo događalo u kontekstu pandemije COVID-19 koja je dodatno otežala i koordinaciju škola i izvođenje nastave. Stoga su sve škole od resornog ministarstva zatražile i dobile suglasnost za skraćenje nastavnog sata na 40 minuta, što je nametnulo nove pedagoške i organizacijske izazove koje su sve škole uspješno prebrodile.

Učenici, roditelji, djelatnici i ravnatelji škola uložili su izniman trud, pokazali su solidarnost i spremnost na suradnju i prilagodbu novim uvjetima rada te je s gostujućim školama ostvarena kvalitetna suradnja u organizaciji aktivnosti važnih za održavanje kvalitete učenja i poučavanja te obrazovnog sustava u cjelini.

9. Matea Parlov Koštro, magistra kineziologije, atletičarka

- priznanjem i novčanom nagradom

Jedna je od najboljih hrvatskih atletičarki, članica Atletskog kluba Svetice i višestruka prvakinja Hrvatske na srednjim i dugim prugama, a posljednje dvije godine ostvarila je vrlo zapažene rezultate u međunarodnoj konkurenciji.

Na Olimpijskim igrama u Tokiju u ljeto 2021. oduševila je hrvatsku sportsku javnost 21. mjestom u maratonu u Sapporu iako je u iznimno teškim uvjetima, uz visoku temperaturu i vlagu u zraku, u konkurenciji 88 atletičarki iz cijelog svijeta nastupila s prijavljenim tek 72. rezultatom. U izravnom prijenosu olimpijskog maratona, pred auditorijem od nekoliko milijardi gledatelja, bila je šesta najbrža Europljanka. A da je u najužem krugu najboljih europskih maratonki, potvrdila je osvajanjem srebrne medalje u maratonskoj utrci na Europskom prvenstvu u Münchenu u kolovozu 2022. Tim uspjehom donijela je Hrvatskoj povijesnu prvu medalju iz maratona s velikih natjecanja. Uoči tog povijesnog rezultata za hrvatsku atletiku postavila je i novi hrvatski rekord u trčanju na 10 km.

U svojoj svakodnevici ispunjenoj atletikom i medijskim nastupima promovira zdrav život, a uspješnim nastupima izvan Hrvatske izvrsno promovira svoju domovinu i svoj grad.

10. Slavka Pavić, fotografkinja

- priznanjem i novčanom nagradom

Jedna je od najvažnijih hrvatskih fotografkinja čiji je rad obilježio umjetnost druge polovice 20. stoljeća. Fotografijom se aktivno počela baviti 1950-ih godina. U idućim desetljećima formirala se kao autorica prepoznatljive autorske poetike i jedna od glavnih domaćih predstavnica subjektivne fotografije. Oduvijek poznata među ljubiteljima fotografije, širu popularnost i zasluženo priznanje dobila je tek posljednjih desetak godina za nekoliko projekata: 2012. predstavljena je samostalnom izložbom na Festivalu Hrvatske u Francuskoj - Croatie, la voici u Cité nationale des arts u Parizu, a dvije godine kasnije priređena joj je velika retrospektivna izložba u Muzeju grada Zagreba koja je doživjela i nekoliko gostovanja. Objavljena je i njezina monografija Slavka Pavić: subjektivna fotografija 2015., a predstavljena je i u dva projekta Hrvatske televizije Fotografija u Hrvatskoj 2008. i Suvremenici 2017. U povodu 70. godišnjice rada priređena joj je prošle godine izložba Slavka Pavić: Svijet vrijedan gledanja u Galeriji Kranjčar u Zagrebu.

Kao osoba iskrene radosti, ljudske topline, slobodnog duha i otvorena prema svijetu omiljeni je gost i posjetitelj različitih izložbi i kulturnih događanja. Svojim objektivnim rezultatima i nesumnjivom pripadnosti antologiji hrvatske fotografije te 70-godišnjim aktivnim umjetničkim radom postala je jednim od najpozitivnijih simbola Zagreba.

11. prof. dr. sc. Drago Prgomet, dr. med., specijalist otorinolaringolog, subspecijalist plastične kirurgije glave i vrata

- priznanjem i novčanom nagradom

Redoviti je profesor u trajnom zvanju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i predstojnik Klinike za bolesti uha, nosa i grla i kirurgiju glave i vrata KBC-a Zagreb od 2006. te vodeći hrvatski stručnjak na ovom području, s iznimnim međunarodnim ugledom. Autor je više od 250 stručnih i znanstvenih radova objavljenih u časopisima s međunarodnom recenzijom, objavio je 25 poglavlja u domaćim i stranim udžbenicima, autor i/ili urednik je 8 udžbenika, mentor je na 14 doktorskih disertacija i 38 specijalističkih usavršavanja. Kao predsjednik ili voditelj organizirao je 34 domaća i međunarodna znanstveno-stručna skupa. Pozvani je urednik u pet časopisa s međunarodnom recenzijom. Utemeljio je Hrvatsko društvo za vojnu medicinu i Hrvatsko društvo za tumore glave i vrata.

Tijekom svoje karijere obavio je oko deset tisuća operacija, najvećim dijelom iz područja tumora glave i vrata. Osnovao je Centar za tumore glave i vrata KBC-a Zagreb kao jedinstvenu instituciju u Hrvatskoj kako bi se bolesnicima s ovom vrstom tumora na jednome mjestu pružila vrhunska medicinska dijagnostika i liječenje. Tijekom 2022. bio je pozvani urednik suplementa Acta Clinica Croatica u prigodi 100 godina rođenja Ive Padovana, predsjednika HAZU-a. Bio je predsjednikom "International Conference of Head and Neck Cancer" održanog u Zagrebu 22. listopada 2022.

12. Olja Savičević Ivančević, profesorica hrvatskog jezika i književnosti, književnica

- priznanjem i novčanom nagradom

Njezin roman Ljeta s Marijom pojavljuje se u trenutku kad hrvatsku književnu scenu više nego ikad obilježavaju ženski glasovi; u rasponu od napisa po društvenim mrežama, optuživanja, povremenih ekscesa i nerazumijevanja, pojednostavnjivanja teme koja je mnogo ozbiljnija od dnevne doze medijske histerije, pa do objavljivanja doista impresivnog broja knjiga koje potpisuju žene, a neke su od njih, što nikako ne znači sve, iznimno bitne i kvalitetne.

Ovaj roman kreće u ispisivanje one dionice obiteljske povijesti koja je nepravedno ostala prazna, pa okljaštrenom obiteljskom stablu dodaju nove grane koje mu pripadaju i čine ga potpunim i cjelovitim, ispravljaju neke stare nepravde i tamne povijesne taloge dajući glas nevidljivim ženama koje se nisu uklapale u tipologiju žena objekata ili žena konstrukcije kako su ih tretirali veliki književni bardovi.

To je roman kojim je postavljen spomenik što će ga teško bilo tko moći pospremiti u ropotarnicu prošlosti jer predstavlja lude jadne drage opasne divne žene, a upravo takve su sve njezine Marije. Bitne su riječi, a one moraju biti prirodne i precizne, komunicirati kao muzika, a baš to uspijevaju one zapisane u romanu Ljeta s Marijom.

13. Udruga "Zemljani - Are You Syrious?"

- priznanjem

Udruga je nastala 2015. kao građanska inicijativa koja pruža podršku tražiteljima azila i osobama pod međunarodnom i privremenom zaštitom. Neki od njihovih programa su besplatna samoposluga AYS Free Shop, tečajevi opismenjivanja i hrvatskog jezika za odrasle, podrška djeci u svladavanju jezika i učenju, monitoring kršenja zakonom zajamčenih prava i podrška pri njihovu ostvarivanju te redovito izvještavanje o problemima izbjeglica na širem području Europe. Volonteri i volonterke udruge su u 2022. ostvarili više od 7000 volonterskih sati. Suradnja s Gradom Zagrebom u projektu Connection pridonijela je uspješnom provođenju integracijskih aktivnosti udruge.

U prošloj godini u socijalnoj samoposluzi zabilježena su 1424 posjeta te su podijeljena 34.864 artikla. Posjetitelji su bili tražitelji azila, azilanti, osobe pod privremenom zaštitom, ali i građani Grada Zagreba u potrebi. U 2022. u okviru programa podrške djeci 48-ero djece u 21 obitelji dobilo je podršku 77 volontera koji su individualno radili s djecom te su ostvarili 2407 volonterskih sati.

14. HRT Hrvatski radio Radio Sljeme

- priznanjem

Svakodnevno, iznimno profesionalno, kvalitetno i ažurno prati sve događaje u Zagrebu tijekom impresivno dugog razdoblja jer svoj program emitira na području Zagreba i šire okolice od 1953. Iako se Radio Sljeme čuje u cijeloj središnjoj Hrvatskoj i pokriva nekoliko županija, u programskom usmjerenju središnje mjesto zauzima grad Zagreb. Radio Sljeme tijekom dugih sedamdeset godina predanog bavljenja gradskim temama stekao je reputaciju i odvjetnika Zagrepčana baveći se njihovim svakodnevnim životnim poteškoćama od komunalnih usluga, preko zastoja u prometu do prirodnih nepogoda kojima je grad nažalost bio izložen. Na frekvenciji najzagrebačkijeg radija 88,1 MHz, koji emitira od 0 do 24, mnogo je i savjetodavnih emisija, zabavnoga, kulturnoga i sportskog programa uz glazbu evergreenskog senzibiliteta i podosta glazbe posvećene gradu Zagrebu.

Popis brojnih aktualnih emisija sa zagrebačkim štihom, odnosno vezanim uz Zagreb impresivna je bilješka koja oslikava značenje Radija Sljeme za ovaj grad: Zajednički nazivnik, Kaj vas žulja, Zagrebi po Zagrebu, Moj firtl, Zagrebački dnevnik, Zagrebački vremeplov, Obnavljamo Zagreb zajedno, Gradska posla, Replika, Purgeraj, Kolnički trač, Reporterska javljanja, Cener, Komunalije, Pozivnica, Kajkavijana, Plesnjak, Onak među nama, Dobri duh Zagreba i Gospodična Muza.

15. prof. dr. sc. Ana-Maria Šimundić, specijalistica medicinske biokemije, ravnateljica Kliničke bolnice "Sveti Duh"

- priznanjem i novčanom nagradom

Kao ravnateljica za prioritetni cilj postavila je ostvarenje svih uvjeta potrebnih za cjelovitu i kvalitetnu zdravstvenu skrb za sve žene te neprekidan rad za opće dobro koje u segmentu zdravstva podrazumijeva unaprjeđenje kvalitete skrbi o pacijentima, povećanje zadovoljstva zdravstvenih djelatnika, unaprjeđenje poslovanja i poticanje znanstvenoistraživačkog rada.

Autorica je više od 25 poglavlja u raznim priručnicima i knjigama, objavila je 200-tinjak radova, a od 2011. do 2017. bila je glavna urednica uglednog znanstvenog časopisa Biochemia Medica. Kao pozvani predavač gostovala je na više od 90 domaćih i međunarodnih znanstvenih i stručnih skupova, a na nizu skupova sudjelovala je kao član i/ili predsjednik znanstvenoga i organizacijskog odbora. Od 2020. do 2021. bila je predsjednica Europskog udruženja za laboratorijsku medicinu, u kojem je bila i voditelj niza radnih skupina i povjerenstava. Redoviti je profesor na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, mentorirala je brojne diplomante i doktorande, a za svoj stručni i znanstveni rad primila je brojne nagrade i priznanja.

Prema istraživanju skupine znanstvenika sa Sveučilišta Stanford uvrštena je među 2 posto najcitiranijih svjetskih znanstvenika u 2019. i 2020., a prema poslovnom tjedniku Lider zauzela je 23. mjesto na listi najmoćnijih predsjednica uprave u Hrvatskoj u 2022.

KLASA: 061-01/23-04/1

URBROJ: 251-16-04-23-82

Zagreb, 27. travnja 2023.

Predsjednik

Gradske skupštine

Joško Klisović, v. r.