Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Petlja Lučko - jug"

Na temelju članka 325. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/07), članka 26.b stavka 3. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i članka 38. točka 5. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06 i 18/06), Gradska skupština Grada Zagreba, na 32. sjednici, 31. siječnja 2008. donijela je

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja "Petlja Lučko - jug"

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja "Petlja Lučko - jug" (u nastavku teksta: Plan), kojega je izradila tvrtka Urbanistički zavod Grada Zagreba d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim zavodom za prostorno uređenje.

Članak 2.

Plan se donosi za prostor omeđen:

- sa zapada gradskom autocestom,

- s istoka lateralnim kanalom odteretnog kanala Sava-Odra

- sa sjevera južnim rubom koridora Karlovačke ceste

- s juga trasom glavne magistralne željezničke pruge Zagreb-Rijeka.

Površina obuhvata Plana iznosi 41 hektar.

Granice obuhvata Plana prikazane su na kartografskim prikazima iz članka 4. stavka 1. ove odluke, pod točkom B.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

Planom se donose pokazatelji za uređenje, izgradnju i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba, te poštujući prometne, infrastrukturne, prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene površina, uličnu i komunalnu mrežu te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Plan, sadržan u elaboratu UPU "Petlja Lučko - jug", sastoji se od:

A. Tekstualnog dijela Plana koji sadrži:

I. Obrazloženje

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. Odredbe za provođenje

B. Grafičkog dijela Plana koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:2.000:

1....... KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA...................................................................................... 1:2000

2.1.... PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

......... CESTOVNI PROMET, TELEKOMUNIKACIJSKI SUSTAV..................................................... 1:2000

2.2.... PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

......... SUSTAV PLINOOPSKRBE, ELEKTROENERGETSKI SUSTAV.............................................. 1:2000

2.3.... PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURA MREŽA

......... SUSTAV VODOOPSKRBE, SUSTAV ODVODNJE.................................................................... 1:2000

3....... UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE POVRŠINA.................................................. 1:2000

4....... OBLICI KORIŠTENJA, NAČIN I UVJETI GRADNJE................................................................ 1:2000

Elaborat Plana iz stavka 1., točaka A. i B. ovoga članka ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni je dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 5.

Planom se, na kartografskom prikazu 1. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, utvrđuje prostorno rješenje s planom namjene površina.

Na kartografskom su prikazu, u skladu s GUP-om grada Zagreba određenom namjenom i mogućim sadržajima unutar nje, detaljno razgraničene zone različitih namjena pojedinih planskih oznaka namjene:

I1 - gospodarska namjena - proizvodna;

I2 - gospodarska namjena - poslovna;

I3 - gospodarska namjena - malo poduzetništvo;

Z₁ - javna zelena površina (s izgradnjom);

Z - zaštitno zelenilo;

IS - površine infrastrukturnih sustava:

- transformatorske stanice;

- plinska blokadna stanica;

- površina za izdvojeno sakupljanje otpada;

- koridori ulica;

- zona željeznice.

Unutar obuhvata Plana predviđena je preparcelacija zemljišta, a postojeće se građevne čestice mogu zadržati ili se mogu formirati nove u skladu s odredbama ove odluke.

Svaka građevna čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu.

Nije moguća preparcelacija kojom bi preostali dio zemljišta u zoni bio nedostatan za formiranje građevne čestice planiranih sadržaja.

Pri određivanju lokacijskih uvjeta za gradnju, na cijelom području treba primijeniti sva ograničenja navedena u elaboratu Plana.

2. UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 6.

Građevine gospodarskih djelatnosti smještaju se unutar obuhvata Plana sukladno određenoj namjeni površina.

Članak 7.

U zoni proizvodne namjene - I1 moguće je graditi:

- industrijske pogone proizvodnje i prerade;

- obrtničke i zanatske pogone proizvodnje i prerade;

- servisne radionice;

- skladišta, logističko distributivne centre i građevine veletrgovine;

- uredske građevine;

- komunalno-servisne sadržaje;

- istraživačke i edukacijske centre vezane uz pogone proizvodnje i prerade;

- benzinske postaje;

- rasadnike.

Moguća je gradnja i svih sadržaja poslovne namjene.

Članak 8.

U zoni poslovne namjene - I2 moguće je graditi:

- građevine proizvodnje i prerade za koje nije potrebna procjena utjecaja na okoliš;

- skladišta;

- servise;

- sve trgovačke građevine u maloprodaji i veleprodaji osim trgovačkih kompleksa većih od 10.000 m² nadzemnog GBP-a;

- poslovne, uredske građevine;

- izložbeno-prodajne salone;

- komunalno-servisne i uslužne sadržaje;

- istraživačke i edukacijske centre, građevine javne i društvene namjene koje upotpunjuju osnovnu namjenu;

- ugostiteljske i građevine za zabavu;

- sportsko-rekreativne površine;

- benzinske postaje;

- rasadnike.

Članak 9.

U zoni malog poduzetništva I3 moguće je graditi:

- manje obrtničke i zanatske pogone i građevine proizvodnje, prerade i usluga malog poduzetništva (servisi, trgovine, ugostiteljstvo, intelektualne usluge i slično).

Iznimno je moguća izgradnja jednog stana građevinske (bruto) stambene površine maks. 150 m² isključivo uz sadržaj ove gospodarske namjene.

Članak 10.

Na svim je građevnim česticama predviđen samostojeći način gradnje.

Pri rekonstrukciji postojećih građevina može se zadržati postojeći odnos prema granicama susjednih građevnih čestica.

Na građevnoj čestici može biti više građevina koje čine tehnološko-funkcionalnu cjelinu.

Najmanja je udaljenost nove građevine od međe susjedne građevne čestice (osim od javno-prometne površine) pola visine vijenca pročelja prema toj međi, ali ne manje od 6 m.

Članak 11.

Najveća visina građevine (h) u zonama I1 i I2 je 21 m, a najveća nadzemna etažnost je P+4K.

Iznimka su silosi, dimnjaci, drugi tehnološki uvjetovani dijelovi građevine te uređaji u sustavu telekomunikacija koji mogu biti viši od 21 m.

Najveća visina građevine (h) u zoni I3 je 14 m, a najveća nadzemna etažnost je P+2K+Pk.

Najviša kota poda prizemlja je 120 cm od najniže kote konačno uređenog terena uz građevinu.

Građevine mogu imati pretežito ukopanu etažu (PPo) te jednu ili više etaža podruma (Po).

Članak 12.

Građevna čestica mora imati neposredan pristup na javnu prometnu površinu širine min. 9 m koja je vezana na postojeću gradsku uličnu mrežu.

Površina nove građevne čestice je minimalno:

- 3.000 m² u I1 - zoni proizvodne namjene

- 1.000 m² u I2 - zoni poslovne namjene

- 500 m² u I3 - zoni malog poduzetništva.

Iznimno, u interpolaciji i pri rekonstrukciji površina građevne čestice može biti manja.

Članak 13.

U zoni I1- proizvodne namjene, izgrađenost građevne čestice određuje se u rasponu 10-40% (k_ig = 0,1 - 0,4), a nadzemna iskoristivost u rasponu 15-160% (k_in = 0,15 - 1,6).

U zoni I2 - poslovne namjene, izgrađenost građevne čestice određuje se u rasponu 20-40% (k_ig = 0,2 - 0,4), a nadzemna iskoristivost u rasponu 20-200% (k_in = 0,2 - 2,0).

U zoni I3 - malo poduzetništvo, izgrađenost je 20-40% (k_ig = 0,2 - 0,4), a nadzemna iskoristivost 20-150% (k_in = 0,2 - 1,5).

U svim se zonama za izgradnju sadržaja ugostiteljskih građevina i građevina za zabavu te benzinskih postaja određuje izgrađenost građevne čestice u rasponu 10-30% (k_ig = 0,1 - 0,3), a nadzemna iskoristivost u rasponu 30-150% (k_in = 0,3 - 1,5).

Na građevnim česticama rasadnika i sportske rekreacije minimalna izgrađenost i iskoristivost se ne određuje. Maksimalna izgrađenost je 20% (k_ig = 0,2), a nadzemna iskoristivost je 40% (k_in = 0,4). Zelenilo na prirodnom tlu najmanje je 30%.

Članak 14.

Najmanja površina zelenila na prirodnom tlu je 20% površine građevne čestice proizvodnih i poslovnih sadržaja te sadržaja malog poduzetništva.

Za ugostiteljske građevine i građevine za zabavu i sportsku rekreaciju, benzinske postaje i površine za sportsku rekreaciju i rasadnike, zelenilo na prirodnom tlu mora zauzimati najmanje 30% površine građevne čestice.

Zelenilo građevne čestice na prirodnom tlu mora biti uređeno kao parkovno, pejsažno ili zaštitno zelenilo, pretežito zasađeno stablašicama autohtonih vrsta u slobodnoj formi, bez podzemne ili nadzemne gradnje i bez natkrivanja. Parkiralište izvedeno travnim opločnikom ne uračunava se u ovo zelenilo.

Svi neizgrađeni dijelovi građevne čestice moraju biti parterno i hortikulturno uređeni.

Uz regulacijski pravac obvezna je sadnja drvoreda.

U dijelovima štetnih koridora infrastrukture, u kojima je sadnja visokog zelenila zabranjena, sadi se nisko zelenilo ili samo trava, a zaštitno se zelenilo uračunava u postotak obveznog zelenila građevne čestice.

Građevna čestica može biti ograđena ogradom visine do 2 m i uz nju se sadi živica.

Članak 15.

Oblikovanje građevina i uređenje građevnih čestica mora biti zasnovano na visokim oblikovnim i građevinskim standardima.

Sva pročelja građevina (uključujući i krovove, tj. "petu fasadu") moraju se jednako kvalitetno oblikovati.

U svim zonama moguća je gradnja i postavljanje antena, uređaja, natpisa, zaštitnih naprava na izlozima, jarbola, reklama i reklamnih panoa u skladu s odredbama posebnih propisa.

Članak 16.

Udaljenost novih građevina od prometnih i infrastrukturnih građevina iznosi:

- od regulacijskog pravca ulica u obuhvatu prema kartografskom prikazu br. 4.;

- od regulacijskog pravca Karlovačke ceste 18 m;

- min. 20 m od nasipa autoceste za građevine visokogradnje, ali u pojasu do 40 m od ruba nasipa autoceste D1 prema posebnim uvjetima Hrvatskih autocesta;

- 20 m od osi visokotlačnoga magistralnog plinovoda - obostrano - za građevine gospodarskih namjena, odnosno 30 m za građevine za boravak ljudi;

- 7,5 m od osi zračnog 35 kV dalekovoda - obostrano; dalekovod je moguće kablirati za što će posebne uvjete utvrditi nadležna služba HEP-a;

- 6 m od postojećeg zemljišnog pojasa lateralnog kanala (30 m od ruba korita koji je izvan obuhvata Plana).

Radi zaštite radiorelejnog koridora RTV Dom - Mirkovica visina dijelova novih građevina u zoni označenoj na kartografskom prikazu br. 3. veća od 21 m, odnosno maksimalne apsolutne kote više od 140 m n.m, moguća je samo temeljem suglasnosti nadležne službe.

Zbog blizine Zrakoplovne baze Lučko izgradnja dijelova građevina viših od 25 m u cijelom obuhvatu Plana moguća je samo uz prethodnu suglasnost nadležne službe MORH-a.

3. UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE GRAĐEVINA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 17.

Građevine ovih sadržaja mogu se graditi u zoni proizvodne i poslovne namjene, kada upotpunjuju osnovnu namjenu.

Smještaju se na građevnu česticu proizvodne ili poslovne namjene i grade se po propozicijama tih namjena.

Moguće je graditi strukovne škole, istraživačke i edukacijske centre vezane uz određenu proizvodnu ili poslovnu namjenu, ambulante medicine rada i sl.

4. UVJETI SMJEŠTAJA I NAČIN GRADNJE STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 18.

U obuhvatu Plana nije moguća gradnja stambenih građevina.

Iznimno, u zoni malog poduzetništva (I3) moguće je uz sadržaj gospodarske namjene na istoj građevnoj čestici graditi jedan stan najveće građevinske (bruto) stambene površine 150 m².

5. UVJETI UREĐENJA, ODNOSNO GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 19.

Udaljenost novih građevina od prometnih i infrastrukturnih građevina iznosi:

- od regulacijskog pravca ulica u obuhvatu prema kartografskom prikazu br. 4.;

- od regulacijskog pravca Karlovačke ceste 18 m;

- min. 20 m od nasipa autoceste za građevine visokogradnje, ali u pojasu do 40 m od ruba nasipa autoceste prema posebnim uvjetima Hrvatskih autocesta;

- 20 m od osi visokotlačnoga magistralnog plinovoda - obostrano za građevine gospodarskih namjena, odnosno 30 m za građevine za boravak ljudi;

- 7,5 m od osi zračnog 35 kV dalekovoda - obostrano; dalekovod je, u pravilu, na istoj trasi moguće kablirati za što će posebne uvjete kao i minimalne udaljenosti građevina od kabela utvrditi nadležna služba HEP-a;

- 6 m od postojećega zemljišnog pojasa lateralnog kanala (30 m od ruba korita koji je izvan obuhvata Plana).

Radi zaštite radiorelejnog koridora RTV Dom - Mirkovica visina dijelova novih građevina u zoni označenoj na kartografskom prikazu br. 3 veća od 21 m, odnosno maksimalne apsolutne kote više od 140 m n.m, moguća je samo temeljem suglasnosti nadležne službe.

Zbog blizine Zrakoplovne baze Lučko izgradnja dijelova građevina viših od 25 m u cijelom obuhvatu Plana moguća je samo uz prethodnu suglasnost nadležne službe MORH-a.

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

5.1.1. Cestovna prometna mreža

Članak 20.

U Planu su određene površine za gradnju ulica. Unutar takvih površina, ovisno o kategoriji prometnice, treba izgraditi i urediti kolnik, nogostupe, biciklističke staze i zelenilo.

U funkciji cestovnoga motornog prometa u svim ulicama je predviđena izgradnja asfaltiranih kolnika za dvosmjerno kretanje vozila širine kolnika 7,0 m.

Kolnici moraju zadovoljiti zahtjeve u pogledu osiguranja minimalnoga osovinskog pritiska od 100 kN pa gornji stroj svih kolnih površina kao i drugih prometnih površina predviđenih za pristup i operativni rad vatrogasnih vozila mora biti izveden od nosivog sloja zbijenoga kamenog materijala, cementom stabiliziranoga nosivog sloja, gornjega nosivog sloja i habajućega sloja asfaltnog betona.

Za kretanje pješaka u svim je ulicama planirano uređenje nogostupa minimalne širine 1,50 m.

Sve pješačke površine treba izvesti tako da se onemogući stvaranje arhitektonskih i urbanističkih barijera, te omogući pristup i kretanje osobama smanjene pokretljivosti prema posebnim propisima.

U svim ulicama planirano je uređenje situacijski izdvojenih biciklističkih staza.

Najmanja širina biciklističke staze za jedan smjer vožnje iznosi 1,0 m, a za dvosmjerno kretanje 1,60 m.

Na svim se pješačkim i biciklističkim površinama zabranjuje i po potrebi tehničkim rješenjima onemogućava parkiranje vozila.

5.1.2. Promet u mirovanju

Članak 21.

Parkirališne i garažne potrebe za sve sadržaje građevne čestice u potpunosti se zadovoljavaju na toj građevnoj čestici.

Iznimno, za potrebe druge namjene skloništa uz Ulicu 7. osigurava se 10 PM u koridoru ulice.

Potreban broj parkirališno-garažnih mjesta na građevnoj čestici građevine ovisi o vrsti i namjeni prostora u građevini, a određuje se na 1.000 m² građevinske (bruto) površine, u skladu s maksimalnim normativima određenim GUP-om grada Zagreba, i to:

- proizvodnja, skladišta i sl. 10 PGM;

- trgovina 50 PGM;

- drugi poslovni sadržaji 25 PGM;

- restorani i kavane 60 PGM;

- hotel, motel 1 PGM za svaku sobu ili prema posebnim propisima

- edukacijski centri i sl. 20 PGM.

U GBP se ne uračunava površina garaža i jednonamjenskih skloništa.

U parkiralištu na terenu obvezna je sadnja drvoreda u zasebnom pojasu širine najmanje 2 m ili naizmjenično po jedno stablo nakon niza od 3 do 4 parkirališna mjesta.

Parkirališta teretnih i osobnih vozila moraju biti izvedena odvojeno.

5.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 22.

Planirana DTK usmjerit će se na komutaciju UPS Lučko ili drugi pogodni UPS.

Komutacijski čvor kabinetskog tipa, dimenzije 2 x 1 x 2 moguće je smjestiti na vlastitu građevnu česticu najmanje veličine 4 x 3 m, u središnjem dijelu obuhvata. Građevnu česticu obavezno treba pozicionirati uz javnu prometnu površinu te tako omogućiti neposredan pristup vozilima u svrhu izgradnje i/ili održavanja.

Planom su u svim prometnicama osigurani pojasevi za polaganje distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) uz regulacijske linije, a na mjestima prijelaza kolnika treba postavljati zaštitne cijevi. Najmanja širina pojasa za polaganje distributivne telekomunikacijske kanalizacije iznosi 1,0 m.

Na području obuhvata Plana postoji potreba za izgradnjom novoga kolokacijskog prostora za smještaj telekomunikacijske opreme različitih operatora i davatelje telekomunikacijskih usluga veličine 20-40 m², a što je moguće osigurati u sklopu nekog poslovnog objekta lociranog blizu centra područja obuhvata.

U planiranju izgradnje zone gospodarske namjene potrebno je predvidjeti i smještaj telefonskih govornica, koje se svojim dizajnom uklapaju u prostor, a neophodna su infrastruktura svih budućih javnih prostora. Moguće ih je smjestiti i u uličnom razdjelnom zelenom pojasu.

U sustavu pokretnih komunikacija Planom nije omogućena izgradnja samostalnih stupova za uređaje ovog sustava. Uređaje ovog sustava moguće je postavljati na fasadni nosač ili krovni stup na novim ili postojećim građevinama izvan zone zaštite RR koridora RTV Dom - Mirkovica. Ukoliko bi ukupna visina građevine i nosača prelazila 25 m visine, mora se prethodno ishoditi suglasnost nadležne službe MORH-a.

5.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 23.

Komunalnu infrastrukturu treba graditi unutar koridora prometnice u planom osiguranim pojasevima za svaku vrstu infrastrukture, a u skladu s načelnim poprečnim presjecima prometnice.

Lokacijskim dozvolama odredit će se točan položaj vodova komunalne infrastrukturne mreže. Izgradnja treba biti usklađena s posebnim uvjetima javnih komunalnih poduzeća, koja su nadležna za gradnju i održavanje pojedine mreže.

5.3.1. Odvodnja otpadne i oborinske vode

Članak 24.

Sustav javne odvodnje zone koncipiran je kao polurazdjelni i dio je jedinstvenoga kanalizacijskog sustava grada Zagreba.

Sve planirane cjevovode u funkciji javne odvodnje predviđeno je polagati u koridorima javnih prometnih površina tako da cjevovodi podsustava odvodnje otpadnih voda budu položeni u drugom, a cjevovodi odvodnje oborinskih voda u prvome podzemnom sloju.

Visinskim položajem i uzdužnim padovima cjevovoda treba u najvećoj mogućoj mjeri omogućiti gravitacijsku odvodnju te minimalizirati moguću pojavu uspora u mreži, a projektiranje i izgradnja sustava moraju biti u skladu s planskim rješenjima i posebnim uvjetima nadležne službe.

Poklopce revizijskih okana u kolnim površinama ulica treba postavljati u sredini prometnog traka. Ako to iz određenih razloga nije moguće onda ih treba postavljati u sredini kolnika.

Sabirna okna treba postavljati unutar svake građevne čestice neposredno uz regulacijsku liniju prometnice.

Profili i nivelete javnih kanala, kote usporne vode, te način priključenja sabirnog kanala na postojeće ili planirane cjevovode bit će određeni idejnim projektima.

Interna odvodnja mora se izvoditi i koristiti u skladu s posebnim propisima.

5.3.2. Vodoopskrba

Članak 25.

U postupku izgradnje i uređenja planskih koridora javnih prometnih površina unutar područja obuhvata potrebno je položiti vodoopskrbne cjevovode sukladno posebnim propisima i pravilima struke.

Planom je omogućena etapna izgradnja novih i rekonstrukcija postojećih vodoopskrbnih cjevovoda pri čemu moraju biti sagledani svi aspekti vodoopskrbe (hidraulički proračun, potrebne količine vode) cijelog područja obuhvata, a izgradnja sustava mora biti u skladu s planskim rješenjima i posebnim uvjetima nadležne službe.

Buduću vodoopskrbnu mrežu treba radi kvalitetne opskrbe vodom i poštivanja propisa o zaštiti od požara spojiti na postojeću vodoopskrbnu mrežu.

Mreža vodoopskrbnih cjevovoda treba osigurati potrebne količine sanitarne i protupožarne vode, te imati izgrađenu vanjsku nadzemnu hidrantsku mrežu. Najveća dopuštena udaljenost između pojedinih hidranata je 120 m.

Potrebne količine vode za gašenje požara treba osigurati u skladu s posebnim propisima.

Novi cjevovodi, zbog mjera protupožarne zaštite, ne mogu imati profil manji od f 150 mm.

Novoplanirane cjevovode u funkciji opskrbe pitkom vodom treba polagati unutar koridora javnih prometnih površina koristeći pri tome prvi podzemni sloj ponajprije ispod nogostupa, biciklističkih staza ili razdjelnih pojasa zelenila. Gdje to zbog određenih okolnosti nije moguće, cjevovod treba položiti ispod površina kolnika.

Vodoopskrbnu mrežu treba formirati prstenasto u svrhu osiguranja dvostrane mogućnosti opskrbe vodom.

Trase cjevovoda unutar koridora cestovnih prometnica potrebno je uskladiti s ostalim postojećim i planskim vodovima komunalne infrastrukture u skladu s posebnim uvjetima njihovih korisnika.

5.3.3. Plinoopskrba

Članak 26.

Budući da se područjem obuhvata proteže magistralni visokotlačni plinovod prirodnog plina DN 500 (50 bara), treba se pridržavati uvjeta propisanih posebnim propisima, a posebice uvjeta da:

- 30 m na svaku stranu od osi plinovoda nije dopuštena gradnja građevina za boravak ljudi;

- 20 m na svaku stranu od osi plinovoda nije dopušteno građenje industrijskih građevina;

- u pojasu širokom 5,0 m na svaku stranu od trase plinovoda nije dopušteno građenje stabilnih građevina koje nisu u funkciji plinovoda (temelji stupova javne rasvjete, okna vodovoda ili kanalizacije, reklamni stupovi itd.);

- na mjestima križanja cesta i instalacija s plinovodom, kut između osi cjevovoda i osi ceste/instalacija mora biti između 90° i 60°;

- na mjestima križanja cesta s plinovodom, postojeći je plinovod potrebno mehanički zaštiti dvostrukom armirano - betonskom pločom po čitavoj dužini plinovoda, radi zaštite od vertikalnog opterećenja;

- prilikom križanja instalacija (plinovod, vodovod, kanalizacija, elektrokabel, telefonski kabel, optički kabel i sl.) s plinovodom, instalacije se obavezno postavljaju u zaštitne cijevi većeg promjera i polažu najmanje 0,5 m ispod plinovoda, a mjesto se mora obilježiti ugradnjom pocinčanog pletiva ispod i iznad plinovoda;

- najmanja udaljenost paralelnog vođenja ceste i plinovoda iznosi 10,0 m;

- najmanja udaljenost paralelno vođenih instalacija s plinovodom iznosi 5,0 m;

- najmanja udaljenost parkirališta, pješačke/biciklističke staze od osi plinovoda iznosi 10,0 m;

- u koridoru iznad plinovoda širine 5,0 m lijevo i desno od cjevovoda nije dopušteno saditi drveće čije korijenje raste dublje od 1,0 m, odnosno za koje je potrebno obrađivati zemljište dublje od 0,5 m.

5.3.4. Distributivna plinoopskrbna mreža

Članak 27.

Planom je predviđena plinofikacija cjelokupnog područja prirodnim plinom. Izgradnja plinske mreže unutar obuhvata Plana može se odvijati postupno, u skladu s izgradnjom ulične mreže.

Unutar područja obuhvata Plana u planiranim prometnicama predviđeni su koridori minimalne širine 1,0 m za polaganje srednjotlačnih plinovoda prirodnog plina, tako da će se omogućiti priključenje svih građevnih čestica na plinoopskrbnu mrežu.

Srednjotlačni plinovod će se polagati podzemno s nadslojem do kote uređenog terena minimalno 1 m te će biti izveden od polietilenskih cijevi i fitinga kvalitete PE 100 klase SDR 11. Minimalna sigurnosna udaljenost od građevina za srednjotlačni plinovod je 2 m, a za srednjotlačne kućne priključke pri paralelnom vođenju uz građevine je 1 m.

Udaljenosti srednjotlačnog plinovoda od drugih komunalnih instalacija određuju se sukladno posebnim uvjetima vlasnika tih instalacija. Pri određivanju trasa plinovoda moraju se poštovati i ostale minimalne sigurnosne udaljenosti od postojećih i planiranih instalacija i građevina kako je to određeno odredbama posebnih propisa.

Svaka građevina mora imati zasebni srednjotlačni kućni priključak koji završava plinskim regulacijskim uređajem, uključivo glavni zapor, smještenim u ormariću na pročelju građevine.

Kućni priključci projektirat će se za svaku planiranu građevinu u sklopu projekta plinske instalacije za tu građevinu.

5.3.5. Elektroenergetska mreža i javna rasvjeta

Članak 28.

U zoni obuhvata Plana predviđena je izgradnja dviju novih tipskih transformatorskih stanica instalirane snage najmanje 1x1000 kVA.

Za gradnju novih transformatorskih stanica potrebno je formirati građevne čestice minimalne površine 7,0 x 5,0 m. Čestice obavezno treba pozicionirati uz javne prometne površine te tako omogućiti neposredan pristup vozilima radi izgradnje i/ili održavanja.

Ako se u budućnosti unutar područja Plana pojavi novi korisnik s potrebom za velikom vršnom snagom, on mora od dijela vlastitog zemljišta formirati građevnu česticu za novu transformatorsku stanicu ili je izgraditi u sklopu svoje građevine.

U svim prometnicama unutar područja obuhvata osigurani su koridori širine 1,0 m, odnosno 1,5 m, za polaganje nove kabelske srednjonaponske (naponska razina 20 kV) i niskonaponske mreže kabela, te polaganje kabela i postavljanje stupova javne rasvjete.

Elektroenergetske kabele neovisno o naponskoj razini treba postavljati isključivo izvan kolnih površina. U tu svrhu osigurani su pojasi ispod površina nogostupa, biciklističkih staza i razdjelnih pojasa zelenila.

Sve kabele treba postavljati 0,80 m ispod kote terena, a na mjestima poprečnih prijelaza kolnih površina kabele treba polagati u zaštitne cijevi.

Rasvijetljenost prometnih površina treba uskladiti s klasifikacijom rasvijetljenosti u Preporukama za rasvjetu cesta s motornim i pješačkim prometom.

Unutar koridora postojećeg dalekovoda 35 kV nije dopuštena nova gradnja. Širina koridora unutar kojeg se ne smije graditi iznosi za 35 kV dalekovod 15,0 m (2x7,5 m od osi).

Ovaj srednjonaponski zračni dalekovod moguće je zamijeniti kabelskim vodom položenim, u pravilu, u koridore postojećih i planiranih ulica.

6. UVJETI UREĐENJA ZELENIH POVRŠINA

Članak 29.

Plan utvrđuje zelene površine na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina.

Planom su predviđene dvije površine oznake: Z1 - zona javne zelene površine, koje treba hortikulturno urediti, zasaditi ukrasnim biljem i autohtonim vrstama stabala te opremiti odgovarajućom opremom: klupama, javnom rasvjetom, koševima za otpatke.

U površini javnog zelenila uz Ulicu 7. predviđena je izgradnja skloništa - poluukopanog ili ukopanog - prekrivenog slojem zemlje. Humak je nužno zatravniti i zasaditi niskim raslinjem, a ostalu površinu urediti stablašicama. Najveća izgrađenost (k_ig) i iskorištenost (k_is) su 0,3, a najmanja površina zelenila na prirodnom tlu je 50%.

U zoni Z1 uz Ulicu 4. moguća je izgradnja manje ugostiteljske prizemne građevine te postava kioska za prodaju novina. Najveća izgrađenost (k_ig) i iskoristivost (k_is) su 0,1, a zelenilo na prirodnom tlu najmanje 75% površine zone.

Za uređenje zone Z1 nije potreban urbanističko-arhitektonski natječaj.

Uz autocestu D1 i djelomično uz lateralni kanal planirane su površine oznake Z - zaštitno zelenilo, koje je potrebno zatravniti i zasaditi autohtonom visokom vegetacijom u slobodnoj formi.

Zelenilo građevnih čestica potrebno je, u najvećoj mogućoj mjeri, izvesti kao cjelovite površine zasađene pretežito visokom autohtonom vegetacijom.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 30.

U obuhvatu Plana nema ambijentalnih vrijednosti te prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 31.

Na prostoru obuhvata Plana postupanje s otpadom treba biti u skladu s odredbama posebnih propisa.

Izdvojeno prikupljanje otpada svaki korisnik, u pravilu, mora riješiti na svojoj građevnoj čestici.

Planom je predviđeno urediti prostor za izdvojeno prikupljanje otpada na označenoj površini na kojoj ne smije biti čvrstih građevina, prostor mora biti ograđen, maksimalno ozelenjen i imati neposredan priključak na javnoprometnu površinu s južne strane.

9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ

9.1. Zaštita od poplava i zaštita podzemnih voda

Članak 32.

Uz sjeveroistočnu granicu područja obuhvata proteže se lateralni kanal, a paralelno s njime Kanalska ulica koju treba rekonstruirati, ali se mora zadržati postojeći odnos između prometnice i obale kanala.

U lateralni kanal mogu se upuštati oborinske vode iz prostora obuhvata, ali samo prethodno pročišćene do stupnja kojim se održava II. kategorija vode u kanalu.

Zbog zaštite podzemnih voda u područjima napuštenih ilegalnih iskopa šljunka potrebno je adekvatnim zahvatima sanirati narušeni pokrovni zaštitni sloj.

Pri odabiru sadržaja, djelatnosti i tehnologija koje će se realizirati u obuhvatu Plana moguće su samo one koje ne onečišćuju okoliš, odnosno one kod kojih se mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša.

Posebnu pozornost treba posvetiti zaštiti podzemnih voda za što je neophodno izgraditi sustav nepropusne kanalizacije. U okviru pojedinih pogona, ovisno o tehnološkim procesima koji će se obavljati, potrebno je, uz dobivanje posebnih uvjeta građenja od nadležnoga vodnogospodarskog poduzeća, postaviti uređaj za pročišćavanje otpadnih voda prije upuštanja u kanalizaciju.

U kanalski sustav odvodnje otpadnih voda mogu se upuštati samo prethodno pročišćene vode do propisanog stupnja onečišćenja u skladu s posebnim propisima.

Sve prometne i manipulativne površine te površine za remont vozila, mehanizacije i strojeva trebaju biti izvedene vodonepropusno s uređenom vodonepropusnom odvodnjom te separatorima ulja, masti i taloga.

9.2. Zaštita od požara i eksplozija

Članak 33.

Planom su osigurani vatrogasni prilazi do svih zona po planiranim javnim prometnim površinama čime je omogućen pristup do svake građevne čestice, prema odredbama posebnih propisa.

Protupožarna zaštita zahtijeva odgovarajuće dimenzioniranje javne vodovodne mreže, uz uvjete osiguranja dovoljnih količina protupožarne vode, te mrežu vanjskih hidranata na maksimalno dopuštenoj međusobnoj udaljenosti od 120 m i s vodovodnim priključkom ne manjeg profila od f 150 mm.

U svrhu sprečavanja širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 6 m ili manje, ako se dokaže, uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima građevina i dr., da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina požarnim zidom vatrootpornosti najmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 minuta) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m neposredno ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.

Postava podzemnih ili nadzemnih spremnika zapaljivih tekućina i plinova treba se planirati i projektirati u skladu s odredbama posebnih propisa.

Za postojeći visokotlačni plinovod unutar područja obuhvata, kao i za planirane plinovode srednjeg tlaka, koji će se projektirati i graditi u području obuhvata ovog plana ili njegovom kontaktnom području, trebaju se primijeniti preventivne mjere zaštite od eksplozije koje se odnose ponajprije na primjenu minimalnih sigurnosnih udaljenosti od građevina i drugih vodova komunalne infrastrukture, te primjenu odgovarajućih tehničkih rješenja.

9.3. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

Članak 34.

U obuhvatu Plana najveći je očekivani intenzitet potresa, u 500-godišnjem povratnom periodu, VIII° MCS.

Sve građevine moraju biti dimenzionirane najmanje na očekivani intenzitet potresa.

Najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca prikazana je u kartografskom prikazu 4., a od susjednih međa ona iznosi najmanje h/2, ali ne manje od 6 m.

Zaštita od ratnih opasnosti zaposlenih i posjetilaca, ostvaruje se izgradnjom skloništa prema posebnim propisima, na Planom određenoj lokaciji ili na građevnoj čestici pojedinog korisnika.

Planira se jedno javno dvonamjensko sklonište s 300 sklonišnih mjesta, u zoni Z1 uz Ulicu 7.

Svaki investitor, koji u odnosu na posebne propise treba 50 ili više sklonišnih mjesta, mora na svojoj građevnoj čestici izgraditi sklonište.

Skloništa se dimenzioniraju na statičko opterećenje 50-150 kPa za zaštitu od RBK djelovanja uz uvjet sedmodnevne autonomije.

Skloništa se grade kao ukopana, poluukopana ili nadzemna.

Skloništa su dvonamjenska, a moraju se moći osposobiti za osnovnu namjenu u roku od 24 sata.

Druga namjena javnog skloništa može biti ugostiteljstvo, sportska rekreacija, izložbeno-prodajni salon i slično, a za ostala će se skloništa odrediti sukladno potrebama korisnika i uvjetima nadležne službe.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

10.1. Rekonstrukcija građevina namjena kojih je protivna planiranoj namjeni ili uvjetima smještaja i načina gradnje ovoga plana

Članak 35.

Građevine koje su građene u skladu s propisima koji su vrijedili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj ovim planom, mogu se, do privođenja konačnoj namjeni, rekonstruirati, dograditi i nadograditi, uz sljedeće uvjete:

- sanacija dotrajalih konstruktivnih dijelova građevine i krovišta;

- dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl., površine do 10 m² izgrađenosti za građevine do 100 m² GBP-a i do 5% ukupnog GBP-a za veće građevine;

- prenamjena i funkcionalna preinaka građevine, osim u stambenu namjenu;

- dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javnoprometnih površina.

Građevine koje su građene u skladu s propisima koji su vrijedili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju, a namjena kojih jest u skladu s namjenom utvrđenom ovim planom, ali nisu u skladu s ovim odredbama, mogu se rekonstruirati, dograditi i nadograditi uz uvjete iz stavka 1. ovog članka.

10.2. Rekonstrukcija postojećih građevina usklađenih s odredbama ovog plana

Članak 36.

Postojeće građevine, kojima su namjena i prostorni pokazatelji u skladu s odredbama ove odluke, mogu se rekonstruirati na postojećoj ili novoformiranoj građevnoj čestici uz uvjet primjene odredbi ovog plana.

10.3. Formiranje poduzetničke zone

Članak 37.

Planom je, na temelju Programa za razvoj poduzetničkih zona na području Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 6/05, 18/05 i 2/06) omogućeno formiranje poduzetničke zone.

Sadržaji ove zone mogu se graditi na područjima oznake I1 i I2, a prema uvjetima i načinima gradnje propisanim ovim planom.

10.4. Obveza donošenja detaljnih planova

Članak 38.

Ovim se planom ne propisuje obvezna izrada detaljnih planova uređenja niti za jednu površinu ili namjenu u obuhvatu.

10.5. Urbanističko-arhitektonski natječaj

Članak 39.

Ovim se planom ne propisuje obveza provođenja urbanističko-arhitektonskog natječaja.

10.6. Studija utjecaja na okoliš

Članak 40.

Potreba provedbe procjene utjecaja na okoliš utvrdit će se i provesti prema posebnim propisima.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 41.

Plan je izrađen u šest izvornika, koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 42.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 350-02/08-01/4

URBROJ: 251-01-04-08-4

Zagreb, 31. siječnja 2008.

Predsjednica

Gradske skupštine

Mr.sc. Tatjana Holjevac, v.r.