Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Blato - jug

Na temelju članka 325. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/07), članka 26.b stavka 3. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i članka 38. točke 5. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06 i 18/06), Gradska skupština Grada Zagreba, na 32. sjednici, 31. siječnja 2008., donijela je

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja Blato - jug

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja Blato - jug (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradila tvrtka Centar za prostorno uređenje i arhitekturu d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim zavodom za prostorno uređenje.

Članak 2.

Plan se donosi za prostor omeđen na sjeveru i zapadu Ščukančevom i produženom Holjakovom ulicom, na sjeveru i sjeveroistoku granicama izgrađenih parcela uz Ulicu M. Fiolića i odvojak Rastočke ulice, na istoku Rastočkom ulicom i na jugu sjevernim koridorom planirane gradske ulice.

Detaljna granica obuhvata označena je na kartografskim prikazima Plana.

Područje obuhvata Plana iznosi oko 17,2 ha.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

Planom se donose pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba, te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene prostora, uličnu i komunalnu mrežu, te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Plan, sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja Blato - jug, sastoji se od:

A) Tekstualnog dijela plana koji sadrži:

I. Obrazloženje

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. Odredbe za provođenje

B) Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:2.000:

1. Korištenje i namjena površina

2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža

2.A. Prometna i ulična mreža

2.B. Telekomunikacijski i energetski sustav

2.C. Vodnogospodarski sustav

3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina

4. Način i uvjeti gradnje

Elaborat Plana iz stavka 1. ovog članka ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba sastavni je dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 5.

Površine javnih i drugih namjena određene su i razgraničene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. - Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:2.000, na kojem su detaljno razgraničene na zone sljedećih namjena:

- mješovita - pretežito stambena namjena - planska oznaka M1 (narančasta)

- javna i društvena namjena - predškolska - planska oznaka D4 (crvena)

- javna i društvena namjena - školska - planska oznaka D5 (crvena)

- gospodarska namjena - trgovački kompleks - planska oznaka K2 (ljubičasta)

- športsko - rekreacijska namjena/šport s gradnjom - planska oznaka R1 (zelena)

- javne zelene površine - javni park - planska oznaka Z1 (zelena)

- zaštitne zelene površine - planska oznaka Z (zelena)

- površine infrastrukturnih sustava - planska oznaka IS (bijela).

U razgraničavanju prostora granice se određuju u korist zaštite prostora te ne smiju ići na štetu javnog prostora.

Građevine se na području obuhvata Plana mogu graditi samo na građevnim česticama koje obvezno moraju imati osiguran neposredan pristup s javnoprometne površine, priključak na mrežu za opskrbu električnom energijom i vodom te odvodnju otpadnih voda.

1.1. Mješovita - pretežito stambena namjena (M1)

Članak 6.

U kazetama A, B, C, D, E, F, G, H, I, J, K, L, M i N planira se gradnja građevina stambene i stambeno - poslovne namjene.

U kazetama iz prethodnog stavka uz stanovanje mogu se uređivati prostori za prateće sadržaje: prodavaonice robe dnevne potrošnje, predškolske ustanove, ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, tihi obrt i usluge domaćinstvima, sadržaje kulture, pošte i banke, šport i rekreaciju, osobne usluge, poslovni prostori - uredi i ugostiteljstvo, te parkovi i dječja igrališta.

Ukupni GBP stambene namjene mora biti najmanje 70% ukupnoga nadzemnog GBP-a kazete.

Na zasebnim građevnim česticama mogu se graditi građevine javne i društvene namjene, uredski prostori, ugostiteljsko - turističke namjene, hoteli, športsko - rekreacijske površine i igrališta, te javne i zaštitne zelene površine. Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene ne mogu se graditi novi trgovački centri, obrti, proizvodne građevine, skladišta i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način ometaju stanovanje.

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene ne mogu se graditi novi trgovački centri, obrti, proizvodne građevine, skladišta i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način ometaju stanovanje.

U kazetama iz stavka 1. ovog članka moguća je gradnja transformatorskih stanica.

1.2. Javna i društvena namjena (D)

1.2.1. Javna i društvena namjena - predškolska (D4)

Članak 7.

U obuhvatu zone D4 u kazeti H se planira izgradnja predškolske ustanove kapaciteta oko 280 korisnika.

1.2.2. Javna i društvena namjena - školska (D5)

Članak 8.

U obuhvatu zone D5 u kazeti H se planira izgradnja osnovne škole kapaciteta oko 225 učenika u jednoj smjeni.

1.3. Gospodarska namjena / trgovački kompleks (K2)

Članak 9.

U obuhvatu zone K2 u kazeti P planira se izgradnja trgovačkog kompleksa.

Na površini trgovačkog kompleksa mogu se graditi i sadržaji poslovne namjene (K1):

- poslovni, upravni, uredski, trgovački i uslužni sadržaji, komunalno - servisni i prateći skladišni prostori;

- prodavaonice, samoposluge, izložbeno - prodajni saloni i slično;

- ugostiteljski sadržaji;

- skladišta, isključivo kao prateći sadržaji površine najviše 1/3 osnovne namjene;

- podzemna garaža za potrebe kompleksa.

1.4. Športsko - rekreacijska namjena / šport s gradnjom (R1)

Članak 10.

Na površini športsko – rekreacijske namjene/šport s gradnjom (R1) mogu se graditi športske dvorane i druge zatvorene i otvorene športske građevine i igrališta, s gledalištem ili bez gledališta, te drugi prostori što upotpunjuju osnovnu djelatnost koja se obavlja na tim površinama i u građevinama (garderobe, sanitarije, manji ugostiteljski sadržaji i sl.) i služi joj. Najveća ukupna površina prostora koji upotpunjuju osnovnu namjenu iznosi 30% ukupno izgrađenog GBP-a osnovne namjene.

Prateći se sadržaji mogu graditi istodobno ili nakon uređenja otvorenih športsko-rekreacijskih igrališta.

1.5. Javne zelene površine - javni park (Z1)

Članak 11.

Na površinama određenim Planom namjenom javni park (Z1) planira se uređenje javnih zelenih parkovnih površina/parka susjedstva, i to:

- park susjedstva između predškolske ustanove i osnovne škole, s dječjim igralištem za uzrast do 6 godina, površine oko 100 m² (oznaka Z1-1);

- park susjedstva uz zonu športsko - rekreacijske namjene, s dječjim igralištem za uzrast do 6 godina, površine oko 100 m² (oznaka Z1-2);

- parkovna površina uz glavnu šetnicu, koja se oblikuje primarno visokom vegetacijom, a pješačka se površina uređuje kao žarište komunikacija i okupljanja s postavom elemenata urbane opreme (oznaka Z1-3).

U zoni Z1-2 moguća je gradnja transformatorske stanice.

1.6. Zaštitne zelene površine (Z)

Članak 12.

Zaštitne zelene površine (Z) na području obuhvata Plana planiraju se kao:

- zaštitno zelenilo uz planirane stambene i druge građevine;

- zaštitno zelenilo u koridorima prometnica.

1.7. Površine infrastrukturnih sustava - IS

Članak 13.

Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se gradi i uređuje ulična mreža i pješačke površine.

2. Uvjeti smještaja građevina gospodarskih djelatnosti

Članak 14.

U obuhvatu zone K2 planira se izgradnja građevine gospodarske djelatnosti - trgovačkog kompleksa.

Za izgradnju na području trgovačkog kompleksa - K2 propisuju se sljedeći uvjeti:

- najveća izgrađenost građevne čestice iznosi 40%;

- najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) iznosi 0,80;

- najveći broj nadzemnih etaža iznosi 2 etaže (prizemlje + kat);

- ispod građevine je dopuštena izgradnja podrumskih etaža;

- prirodni hortikulturno uređen teren iznosi najmanje 20% površine građevne čestice.

Potreban broj parkirališno - garažnih mjesta određuje se prema normativima iz članka 34. ove odluke za pojedinu namjenu.

Parkirališne potrebe moraju se osigurati unutar zone K2, na pripadajućoj građevnoj čestici.

Poslovni prostori, kao prateći sadržaji osnovnoj namjeni, mogu se uređivati i u sklopu stambeno - poslovnih građevina u kazetama A, B, C, D, E, F, G, H, I, J, K, L, M i N uz uvjet da njihova površina iznosi najviše do 30% površine ukupnog GBP-a.

3. Uvjeti smještaja građevina javnih i društvenih djelatnosti

Članak 15.

Sukladno pretpostavci da je oko 4.500 stanovnika na području obuhvata Plana, prema normativu iz članka 27. stavka 4. GUP-a grada Zagreba u obuhvatu Plana se očekuje oko 360-ero djece predškolske dobi, odnosno oko 280 korisnika predškolske ustanove (10 odgojnih grupa / 4 grupe 0 - 3 godine i 6 grupa 3 - 6 godina).

Planom se u zoni D4 unutar kazete H planira izgradnja predškolske ustanove, kapaciteta oko 280 korisnika, za što je planirana parcele površine oko 0,42 ha ili oko 15 m² po djetetu, što je sukladno članku 27. stavku 4. GUP-a grada Zagreba.

Gravitacijska udaljenost predškolske ustanove iznosi 500 m.

Za izgradnju na području zone javne i društvene namjene D4 (predškolska ustanova) propisuju se sljedeći uvjeti:

- najveća izgrađenost građevne čestice je 30%;

- najveći broj nadzemnih etaža građevine su 2 etaže (prizemlje + kat);

- ispod građevine je dopuštena izgradnja podrumskih etaža;

- najmanji prirodni teren 40% površine građevne čestice, parkovno uređen;

- najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je 5,0 m;

- maksimalni GBP nije propisan;

- najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice je h/2;

- potreban broj PGM-a će se osigurati u koridoru prometnica u neposrednom kontaktu s građevnom česticom prema odredbama ovog plana;

- gradnja novih građevina prema urbanističko - arhitektonskom natječaju.

Članak 16.

Sukladno pretpostavci da je oko 4.500 stanovnika na području obuhvata Plana, prema normativu iz članka 27. stavka 6. GUP-a grada Zagreba u obuhvatu Plana se očekuje oko 450-tero djece školske dobi.

Planom se u zoni D5 unutar kazete H planira izgradnja školske ustanove (osnovne škole), kapaciteta oko 225 korisnika u jednoj smjeni, odnosno 8 razreda, za što je planirana površina parcele od oko 0,93 ha, čime je osiguran normativ od 41 m²/ učeniku površine parcele, što je sukladno članku 57. stavku 6. GUP-a grada Zagreba.

Gravitacijska udaljenost osnovne škole iznosi 450 m.

Za izgradnju na području zone javne i društvene namjene D5 (osnovna škola) propisuju se sljedeći uvjeti:

- najveća izgrađenost građevne čestice je 30;

- najveći broj nadzemnih etaža građevine su 2 etaže (prizemlje + kat);

- ispod građevine je dopuštena izgradnja podrumskih etaža;

- najmanji prirodni teren 40% površine građevne čestice, parkovno uređen;

- najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je 5,0 m;

- maksimalni GBP određuje se sukladno normativima;

- najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice je h/2;

- potreban broj PGM-a treba osigurati na pripadajućoj građevnoj čestici prema normativima iz ovog plana;

- na parceli osnovne škole mora se osigurati i površina za odmor i rekreaciju (športska dvorana), prostor za vanjske športske terene, prostor za zelene površine i druge sadržaje;

- gradnja novih građevina prema urbanističko - arhitektonskom natječaju.

Članak 17.

Sadržaji javne i društvene namjene koji ne zahtijevaju vlastitu građevnu česticu (uprava, udruge građana, političke stranke) mogu se smjestiti i u sklopu građevina u zonama mješovite - pretežito stambene namjene (M1).

4. Uvjeti i način gradnje stambenih građevina

Članak 18.

Stambene i stambeno - poslovne građevine će se graditi u kazetama A, B, C, D, E, F, G, H, I, J, K, L, M i N.

Postojeće stambene građevine mogu se rekonstruirati prema odredbama ovog plana.

Položaj, veličina i granice kazeta iz stavka 1. ovog članka određeni su kartografskim prikazom 3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površina, u mjerilu 1:2.000.

Maksimalni građevni pravci, odnosno najmanje udaljenosti građevnih i regulacijskih pravaca određene su kartografskim prikazom 4. - Način i uvjeti gradnje, u mjerilu 1:2.000.

Izvan građevnog pravca moguća je gradnja podzemnih garaža i skloništa.

Obvezni prostorni pokazatelji kazeta za namjenu, način korištenja i uređenja površina određeni su člankom 27. ove odluke.

4.1. Stambene i stambeno - poslovne građevine u kazetama A, B, C, D, E, F, G, I, J, K, L, M, N i O

4.1.1. Kazete A, B, C, D, E i F

Članak 19.

U kazetama A, B, C, D, E i F dopuštena je izgradnja novih građevina te uređivanje površina prema sljedećim uvjetima:

- minimalna površina građevne čestice za novu izgradnju iznosi 1.000 m²;

- građevine se mogu graditi kao samostojeće i poluugrađene;

- najveći broj nadzemnih etaža građevina u zoni A1, B1, C1, D1, E1 i F1 iznosi 6 nadzemnih etaža;

- najveći broj nadzemnih etaža građevina u zoni A2, B2, C2, D2, E2 i F2 iznosi 5 nadzemnih etaža;

- najveća izgrađenost građevnih čestica u zonama A1, B1, C1, D1, E1 i F1 iznosi 40%;

- najmanja izgrađenost građevnih čestica u kazetama A, B, C, D, E, F i G iznosi 20%;

- najveća izgrađenost građevnih čestica u zonama A2, B2, C2, D2, E2 i F2 iznosi 50%;

- najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) građevnih čestica u kazetama A, B, C, D, E, F i G iznosi 2,50 a najmanji 1,00;

- ispod građevina je dopuštena izgradnja podrumskih etaža;

- prirodni hortikulturno uređen teren iznosi najmanje 20% površine građevne čestice (prirodnim terenom se smatra i neopločena površina dječjeg igrališta);

- udaljenost građevine od međe pripadajuće građevne čestice, osim od međa na koje je prislonjena, javnoprometnih površina (ulica, trg) i javnih zelenih površina ne manja od polovine visine građevine;

- potreban broj parkirališno - garažnih mjesta za stambenu namjenu dimenzionira se prema normativu 15 PGM/1.000 m² GBP-a, ali ne manje od 1 PGM/1 stan, pri čemu najmanje 30% mjesta treba osigurati u podzemnoj garaži;

- potrebni broj parkirališnih mjesta potrebno je zadovoljiti na pripadajućoj građevnoj čestici planirane građevine, pri čemu u obračun potrebnog PGM ulaze i parkirališta u pristupnim prometnicama u neposrednom kontaktu OU3, OU4, OU5, OU6 i OU7;

- planira se javno korištenje partera bez mogućnosti ograđivanja građevne čestice.

4.1.2. Kazeta G

Članak 20.

U kazeti G dopuštena je izgradnja novih građevina te uređivanje površina prema sljedećim uvjetima:

- minimalna površina građevne čestice za novu izgradnju iznosi 800 m²;

- građevine se mogu graditi kao samostojeće;

- najveći broj nadzemnih etaža građevina iznosi 4 etaže;

- ispod građevine je dopuštena izgradnja podrumskih etaža;

- najveća izgrađenost građevnih čestica iznosi 50%;

- najmanja izgrađenost građevnih čestica iznosi 20%;

- najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) građevnih čestica iznosi 1,80;

- najmanji koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) građevnih čestica iznosi 1,00;

- prirodni hortikulturno uređen teren iznosi najmanje 20% površine građevne čestice (prirodnim terenom se smatra i neopločena površina dječjeg igrališta);

- najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice iznosi polovinu visine građevine, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina;

- potreban broj parkirališno - garažnih mjesta za stambenu namjenu dimenzionira se prema normativu 15 PGM /1.000 m² GBP-a, ali ne manje od 1 PGM/1 stan, pri čemu najmanje 30% mjesta treba osigurati u podzemnoj garaži;

- planira se javno korištenje partera bez mogućnosti ograđivanja građevne čestice.

4.1.3. Kazeta I

Članak 21.

U kazeti I dopuštena je izgradnja novih građevina te uređivanje površina prema sljedećim uvjetima:

- minimalna površina građevne čestice za novu izgradnju iznosi 1.000 m²;

- građevine se mogu graditi kao samostojeće;

- najveći broj nadzemnih etaža građevina iznosi 5 etaža;

- ispod građevine je dopuštena izgradnja podrumskih etaža;

- najveća izgrađenost građevnih čestica iznosi 50%;

- najmanja izgrađenost građevnih čestica iznosi 20%;

- najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) građevnih čestica iznosi 2,20;

- najmanji koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) građevnih čestica iznosi 1,00;

- prirodni hortikulturno uređen teren iznosi najmanje 20% površine građevne čestice (prirodnim terenom se smatra i neopločena površina dječjeg igrališta);

- najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice iznosi polovinu visine građevine, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina;

- potreban broj parkirališno - garažnih mjesta za stambenu namjenu dimenzionira se prema normativu 15 PGM /1.000 m² GBP-a, ali ne manje od 1 PGM/1 stan, pri čemu najmanje 30% mjesta treba osigurati u podzemnoj garaži;

- planira se javno korištenje partera bez mogućnosti ograđivanja građevne čestice.

4.1.4. Kazeta J

Članak 22.

U kazeti J dopuštena je izgradnja novih građevina te uređivanje površina prema sljedećim uvjetima:

- minimalna površina građevne čestice za novu izgradnju iznosi 1.000 m²;

- građevine se mogu graditi kao samostojeće i poluugrađene;

- najveći broj nadzemnih etaža građevina u zoni J1 iznosi 5 etaža;

- najveći broj nadzemnih etaža građevina u zoni J2 iznosi 4 etaže;

- ispod građevina je dopuštena izgradnja podrumskih etaža;

- najveća izgrađenost građevnih čestica u zoni J1 iznosi 50%;

- najveća izgrađenost građevnih čestica u zoni J2 iznosi 40%;

- najmanja izgrađenost građevnih čestica u kazeti J iznosi 20%;

- najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) građevnih čestica u zoni J1 iznosi 2,50;

- najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) građevnih čestica u zoni J2 iznosi 1,80;

- najmanji koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) građevnih čestica u kazeti J iznosi 1,00;

- prirodni hortikulturno uređen teren iznosi najmanje 20% površine građevne čestice (prirodnim terenom se smatra i neopločena površina dječjeg igrališta);

- najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice iznosi polovinu visine građevine, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina;

- potreban broj parkirališno - garažnih mjesta za stambenu namjenu dimenzionira se prema normativu 15 PGM /1.000 m² GBP-a, ali ne manje od 1 PGM/1 stan, pri čemu najmanje 30% mjesta treba osigurati u podzemnoj garaži;

- planira se javno korištenje partera bez mogućnosti ograđivanja građevne čestice.

4.1.5. Kazeta K

Članak 23.

U kazeti K dopuštena je izgradnja novih građevina te uređivanje površina prema sljedećim uvjetima:

- minimalna površina građevne čestice za novu izgradnju iznosi 1.000 m²;

- građevine se mogu graditi kao samostojeće;

- najveći broj nadzemnih etaža građevina iznosi 3 etaže;

- ispod građevina je dopuštena izgradnja podrumskih etaža;

- najveća izgrađenost građevnih čestica iznosi 40%;

- najmanja izgrađenost građevnih čestica iznosi 20%;

- najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) građevnih čestica iznosi 1,20;

- najmanji koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) građevnih čestica iznosi 0,60;

- prirodni hortikulturno uređen teren iznosi najmanje 20% površine građevne čestice (prirodnim terenom se smatra i neopločena površina dječjeg igrališta);

- najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice iznosi polovinu visine građevine, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina;

- potreban broj parkirališno - garažnih mjesta za stambenu namjenu dimenzionira se prema normativu 15 PGM /1.000 m² GBP-a, ali ne manje od 1 PGM/1 stan, pri čemu najmanje 30% mjesta treba osigurati u podzemnoj garaži;

- planira se javno korištenje partera bez mogućnosti ograđivanja građevne čestice.

4.1.6. Kazeta L

Članak 24.

U kazeti L dopuštena je izgradnja novih građevina te uređivanje površina prema sljedećim uvjetima:

- minimalna površina građevne čestice za novu izgradnju iznosi 800 m²;

- građevine se mogu graditi kao samostojeće;

- najveći broj nadzemnih etaža građevina iznosi 3 etaže;

- ispod građevina je dopuštena izgradnja podrumskih etaža;

- najveća izgrađenost građevnih čestica iznosi 40%;

- najmanja izgrađenost građevnih čestica iznosi 20%;

- najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) građevnih čestica iznosi 1,20;

- najmanji koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) građevnih čestica iznosi 0,60;

- prirodni hortikulturno uređen teren iznosi najmanje 20% površine građevne čestice (prirodnim terenom se smatra i neopločena površina dječjeg igrališta);

- najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice iznosi polovinu visine građevine, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina;

- potreban broj parkirališno - garažnih mjesta za stambenu namjenu dimenzionira se prema normativu 15 PGM /1.000 m² GBP-a, ali ne manje od 1 PGM/1 stan, pri čemu najmanje 30% mjesta treba osigurati u podzemnoj garaži;

- planira se javno korištenje partera bez mogućnosti ograđivanja građevne čestice.

4.1.7. Kazeta M

Članak 25.

U kazeti M dopuštena je izgradnja novih građevina te uređivanje površina prema sljedećim uvjetima:

- minimalna površina građevne čestice za novu izgradnju iznosi 800 m²;

- građevine se mogu graditi kao samostojeće;

- najveći broj nadzemnih etaža građevina iznosi 5 etaža;

- iznimno, na građevnim česticama u kazeti M koje graniče sa k.č.br. 4072/1, 4072/2, 4072/3 i 4072/6, sve k.o. Blato, najveći broj nadzemnih etaža građevina iznosi 3 etaže - (prizemlje + 2 kata);

- ispod građevina je dopuštena izgradnja podrumskih etaža;

- najveća izgrađenost građevnih čestica iznosi 50%;

- najmanja izgrađenost građevnih čestica iznosi 20%;

- najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) građevnih čestica iznosi 2,20;

- najmanji koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) građevnih čestica iznosi 1,0;

- prirodni hortikulturno uređen teren iznosi najmanje 20% površine građevne čestice (prirodnim terenom se smatra i neopločena površina dječjeg igrališta);

- najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice iznosi polovinu visine građevine, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina;

- iznimno, najmanja udaljenost građevina od međa građevnih čestica k.č.br. 4072/1, 4072/2, 4072/3 i 4072/6, sve k.o. Blato, iznosi 15,0 m;

- potreban broj parkirališno - garažnih mjesta za stambenu namjenu dimenzionira se prema normativu 15 PGM /1.000 m² GBP-a, ali ne manje od 1 PGM/1 stan, pri čemu najmanje 30% mjesta treba osigurati u podzemnoj garaži;

- planira se javno korištenje partera bez mogućnosti ograđivanja građevne čestice.

4.1.8. Kazeta N i O

Članak 26.

U kazeti N i O dopuštena je izgradnja novih građevina te uređivanje površina prema sljedećim uvjetima:

- minimalna površina građevne čestice za novu izgradnju iznosi 1.000 m²;

- građevine se mogu graditi kao samostojeće;

- najveći broj nadzemnih etaža građevina iznosi 5 nadzemnih etaža;

- iznimno, na građevnim česticama u kazeti N koje graniče sa k.č.br.. 4066/9, 4066/7, 4066/6, 4066/4, 4066/5 i 4044/3, sve k.o. Blato, najveći broj nadzemnih etaža građevina iznosi 4 etaže - P+3 (prizemlje + 3 kata);

- ispod građevina je dopuštena izgradnja podrumskih etaža;

- najveća izgrađenost građevnih čestica iznosi 40%;

- najmanja izgrađenost građevnih čestica iznosi 20%;

- najveći koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) građevnih čestica iznosi 1,80

- najmanji koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) građevnih čestica iznosi 1,00;

- prirodni hortikulturno uređen teren iznosi najmanje 20% površine građevne čestice (prirodnim terenom se smatra i neopločena površina dječjeg igrališta);

- najmanja udaljenost građevine od međa građevne čestice iznosi polovinu visine građevine, osim od postojećih ili planiranih javnoprometnih površina;

- iznimno, najmanja udaljenost građevina od međa građevnih čestica k.č.br. 4066/9, 4066/7, 4066/6, 4066/4, 4066/5 i 4044/3, sve k.o. Blato, iznosi 15,0 m;

- potreban broj parkirališno - garažnih mjesta za stambenu namjenu dimenzionira se prema normativu 15 PGM /1.000 m² GBP-a, ali ne manje od 1 PGM/1 stan, pri čemu najmanje 30% mjesta treba osigurati u podzemnoj garaži;

- planira se javno korištenje partera bez mogućnosti ograđivanja građevne čestice.

4.2. Prostorni pokazatelji za namjenu, način korištenja i uređenja površina

Članak 27.

Koeficijent iskoristivosti građevne čestice (k_i) - odnos građevinske (bruto) površine i površine građevne čestice; koeficijent iskoristivosti nadzemno (k_in) se izračunava s omjerom GBP-a samo nadzemnih etaža, ne računajući podzemne etaže.

Tlocrtna površina (zemljište pod građevinom) je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju građevine kada su one konstruktivni dio podzemne etaže.

GBP građevinska bruto površina je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, PPo, S, P, K, Pk) uključivo površine lođa, balkona i terasa, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde.

5. Uvjeti i način gradnje u zoni športsko - rekreacijske namjena/šport s gradnjom (R1)

Članak 28.

U zoni športsko – rekreacijske namjene/šport s gradnjom (oznaka R1) dopuštena je izgradnja novih građevina te uređivanje površina prema sljedećim uvjetima:

- minimalna površina građevne čestice odgovara površini zone određene kartografskim prikazom: 1. Korištenje i namjena prostora;

- kod gradnje zatvorenih športskih građevina najveća izgrađenost građevne čestice 40%; visina građevine uvjetovana je specifičnim zahtjevima vrste športa, udaljenost građevine od međe pripadajuće građevne čestice, osim od međa na koje je prislonjena, javnoprometnih površina (ulica, trg) i javnih zelenih površina najmanje polovina visine građevine, ali ne manja od 3 m;

- najmanji prirodni teren je 30% površine građevne čestice;

- potrebni broj PGM-a prema kriteriju jedan PGM za športske dvorane i igrališta s gledalištima na 18 sjedala i za jedan autobus na 400 mjesta treba osigurati na pripadajućoj građevnoj čestici.

6. Uvjeti uređenja, odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

Članak 29.

Trase i površine građevina i uređaja prometne i komunalne infrastrukturne mreže prikazane su na kartografskom prikazu 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.A. Prometna i ulična mreža, 2.B. Telekomunikacijski i energetski sustav i 2.C. Vodnogospodarski sustav.

Detaljni raspored vodova komunalne infrastrukture unutar koridora cestovnih prometnica određenih Planom bit će utvrđen lokacijskom dozvolom. Lokacijskom se dozvolom može odrediti gradnja uređaja ili postrojenja sustava prometne ili komunalne infrastrukture i na površinama koje nisu označene u kartografskim prikazima ako se time ne narušavaju uvjeti korištenja površina.

Prometni i infrastrukturni koridori su sve površine i prateće građevine unutar Planom utvrđenih koridora ili zona potrebnih za gradnju ili funkcioniranje prometne i komunalne infrastrukture s pratećim građevinama. U osnovnoj razini cestovnih koridora predviđeno je urediti prometne površine te površine zaštitnog razdjelnog zelenila, ukoliko je predviđeno.

U prvom i drugom podzemnom sloju prometnih koridora predviđeno je polaganje uređaja u funkciji sustava telekomunikacijskog prometa, cjevovoda vodoopskrbe, javne odvodnje otpadne i oborinske vode, plinoopskrbe te elektroenergetskih kabela i kabela javne rasvjete.

Priključenje građevina na javnoprometne površine, odnosno postrojenja i/ili uređaje sustava prometne ili komunalne infrastrukture, bit će određeni posebnim uvjetima građenja.

6.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

6.1.1. Prometna i ulična mreža

Članak 30.

Prometna mreža gradit će se u skladu s kartografskim prikazom 2. - Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.A. - Prometna i ulična mreža, u mjerilu 1:2.000, čiji su sastavni dio karakteristični profili prometnica.

Planom je određena ukupna širina profila prometnice te načelni raspored pojedinih površina unutar regulacijskih pravaca ulice. Konačno oblikovanje prometnice, uz moguća odstupanja rasporeda i širina pojedinih dijelova uličnog profila kao posljedice detaljnoga tehničkog rješavanja, definirat će se urbanističko - tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Preko uličnog koridora ostvaruje se kolni i pješački pristup do pojedinih kazeta, odnosno građevnih čestica, te se osigurava pojas unutar kojeg je omogućeno polaganje vodova prometne i komunalne infrastrukture.

U funkciji uličnoga motornog prometa predviđena je izgradnja asfaltiranog kolnika za dvosmjerno kretanje vozila minimalne širine 6,0 m.

Prilaz s građevne čestice na javnu prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava odvijanje prometa na javnoj prometnoj površini. Sve prometne površine moraju se graditi i opremati sukladno posebnim propisima određenim prometno - tehničkim uvjetima koji se odnose na formiranje raskrižja, prilaza raskrižju, autobusnih ugibališta, posebnih traka za javni prijevoz, signalizaciju i dr.

Članak 31.

U zonama križanja, na udaljenosti 15 - 30 m od križanja, nije moguća sadnja visokog zelenila zbog obveznog osiguranja pune preglednosti u svim privozima.

Gornji stroj kolne površine, kao i drugih prometnih površina predviđenih za pristup i operativni rad vatrogasnih vozila, mora zadovoljiti zahtjeve u pogledu osiguranja minimalnoga osovinskog pritiska od 100 kN.

Za nesmetano i sigurno kretanje pješaka predviđeno je urediti pješačke hodnike, pješačke putove, te prilaze. Sve pješačke površine mogu se koristiti i za kolni pristup interventnih vozila.

Za kretanje pješaka u ulici je planirano uređenje pješačkih hodnika širine 2,0 m.

Širina glavne pješačke šetnice iznosi 4,0 m.

Uz javne pješačke površine moguće je postavljanje gradske urbane opreme, te kontejnera i posuda za sakupljanje korisnog otpada.

Za potrebe kretanja osoba smanjene pokretljivosti, osoba s djecom u kolicima i sl., na križanjima u sklopu pješačkih prijelaza obilježenih horizontalnom i vertikalnom signalizacijom predviđeno je izvesti upuštene pješačke hodnike. Hodnici u kontaktnom dijelu s kolnikom moraju biti izvedeni u istoj razini. Nagibi kao i površinska obrada skošenih dijelova hodnika trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.

Visina rubnjaka na svim mjestima gdje pješačke hodnike ili zelenilo odvajaju od kolnika iznosi 15 cm. Na parkiralištima i vatrogasnim pristupima visina rubnjaka ne smije prelaziti 12 cm.

Konačno oblikovanje ulica, uz moguća manja odstupanja rasporeda i širina pojedinih dijelova uličnog profila kao posljedica detaljnoga tehničkog rješavanja, definirat će se urbanističko - tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Članak 32.

Širina koridora postojećih i planiranih ulica na području obuhvata Plana iznosi:

sabirne gradske ulice:

- SU 1 - produžena Ščukančeva ulica - širina 15,0 m

- SU 2 - planirana ulica uz novu prugu (izvan obuhvata Plana) - širina 20,0 m

ostale gradske ulice:

- OU 1 (Ulica M. Fiolića) - širina 12,0 m

- OU 2 - širina 15,0 m

- OU 3, OU 4 - širina 20,0 m

- OU 5, OU 6 i OU 7 - planirane "slijepe" ulice - širina 20,0 m

Poprečni nagibi pješačkih hodnika trebaju biti u padu od regulacijskih linija prema glavnoj osi koridora.

Poprečni nagibi kolnika mogu biti jednostrešni (od jednog do drugog ruba kolnika) ili dvostrešni (od osi kolnika prema vanjskim rubovima).

U svrhu osiguranja preglednosti, u zonama križanja nije dopuštena sadnja visokih nasada zelenila i grmlja niti postavljanje ograda, reklama, naprava ili drugih predmeta koji smanjuju punu preglednost u svim privozima ili svojim sadržajem mogu ugrožavati sigurnost odvijanja prometa.

Na raskrižjima i drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe s teškoćama u kretanju, moraju se ugraditi spušteni rubnjaci.

Postavljanje prometne, druge signalizacije i opreme treba biti u skladu s prometnim projektom.

Prometno rješenje zona mješovite - pretežito stambene namjene (M1) može biti i detaljnije razrađeno izradom idejnog rješenja za izdavanje lokacijske dozvole.

Detaljna rješenja planirane ulične mreže bit će određena lokacijskom dozvolom.

6.1.2. Javna parkirališta i garaže

Članak 33.

Ne planira se gradnja zasebnih građevina za javne garaže.

U koridoru ulice omogućeno je uređenje stajanki za parkiranje osobnih motornih vozila neposredno uz kolnik. Umjesto svake četvrte ili pete stajanke sadit će se stablo ukoliko to omogućava raspored komunalne infrastrukture.

Preporučene dimenzije stajanki za parkiranje su 5,00 x 2,50 m. Stajanke mogu biti i manje širine, ali ne uže od 2,30 m.

Na mjestima gdje su stajanke položene neposredno uz pješačke hodnike, stajanke ukupne dubine 5,0 m treba izvesti s nadvišenjem uz pješački hodnik dubine 0,40 m, te tako zapriječiti da vozila svojim stražnjim dijelom zadiru u koridor pješačkog hodnika.

Radi sigurnog odvijanja prometa parkirališta u ulicama ne mogu se predvidjeti na udaljenosti manjoj 15 - 30 m od križanja.

Na javnim parkiralištima potrebno je osigurati najmanje 5% mjesta od ukupnog broja parkirališnih mjesta za vozila osoba s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.

6.1.3. Parkirališno - garažne potrebe

Članak 34.

Na području obuhvata Plana dimenzioniranje potrebnog broja parkirališnih mjesta za stambene namjene određuje se prema kriteriju 15 PGM/1.000 m² GBP, ali ne manje od 1 PGM/1 stan.

Na području obuhvata Plana dimenzioniranje potrebnog broja parkirališnih mjesta za ostale namjene predviđeno je u skladu s normativima određenim u GUP-u grada Zagreba prema sljedećim kriterijima i u odnosu na planiranu namjenu (primjenjuju se prosječne vrijednosti):

- trgovine 40 PGM / 1.000 m² GBP

- poslovni sadržaji 20 PGM / 1.000 m² GBP

- skladišta i sl. 8 PGM / 1.000 m² GBP

- ugostiteljstvo 1 PGM / 4 - 12 sjedećih mjesta

- predškolska ustanova 1 PGM / 1 grupu djece

- osnovna škola 1 PGM / 1 učionicu

Najmanje 30% potrebnih parkirališno - garažnih mjesta za stambenu namjenu treba osigurati u podzemnim garažama.

Na parkiralištima i u garažama građevina stambene, poslovne, društvene i javne namjene potrebno je predvidjeti parkirališna mjesta za vozila osoba s invaliditetom i osoba smanjene pokretljivosti prema posebnim propisima.

6.1.4. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 35.

Veća pješačka površina - šetnica uređivat će se u površini infrastukturnih sustava IS2 unutar javne zelene površine / javni park - Z1-2, uz sjeverni rub kazeta A, B, C, D, E i F, a prema kartografskom prikazu 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.A. Prometna i ulična mreža, u mjerilu 1:2.000.

Ova pješačka površina glavna je poveznica novoga stambenog dijela naselja s parkovnim površinama Z1-1 i Z1-3 naselja Blato - jug.

Na površini pješačke šetnice moguće je postavljanje gradske urbane opreme te posuda za sakupljanje otpada.

6.1.5. Biciklističke staze

Članak 36.

Biciklističke staze i trake predlažu se kao dio pješačke staze razgraničene denivelacijom od najmanje 3 cm, zelenom površinom ili tipskim rubnim elementom.

Najmanja širina biciklističke staze ili trake za jedan smjer vožnje je 1,0 m, a za dvosmjerni promet 1,60 m. Uzdužni nagib biciklističke staze u pravilu ne može biti veći od 8%.

Planom je predviđena biciklistička staza uz sjeverni rub kolnika planirane sabirne ceste SU 2, izvan obuhvata Plana.

6.1.6. Javni gradski prijevoz

Članak 37.

Unutar naselja Blato - jug se ne predviđa uvođenje linija javnoga gradskog prijevoza.

Ukoliko u budućnosti bude uvedeno prometovanje autobusa gradskog prijevoza u koridoru planirane ulice uz novu prugu - SU2 (izvan obuhvata Plana), na toj će prometnici biti potrebno urediti autobusna stajališta, a do njihove realizacije te bi površine bile u funkciji zelenih površina uz planiranu prometnicu SU2.

6.1.7. Uvjeti za osiguranje nesmetanog kretanja osoba smanjene pokretljivosti

Članak 38.

Planom se za sve građane, bez obzira na dob i vrstu teškoća u kretanju, predviđa osiguranje nesmetanog pristupa javnim površinama.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene bez arhitektonskih i urbanističkih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva. U raskrižjima i na drugim mjestima gdje je predviđen prijelaz preko kolnika za pješake, bicikliste i osobe smanjene pokretljivosti moraju se ugraditi iskošeni rubnjaci.

U provedbi Plana potrebno je primjenjivati propise i normative radi smanjenja i eliminiranja postojećih i sprečavanja nastajanja novih urbanističko - arhitektonskih barijera. Za osobe s posebnim potrebama potrebno je predvidjeti izgradnju odgovarajućih stanova u skladu s posebnim propisom.

6.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 39.

Za izgradnju nepokretne telekomunikacijske mreže osigurani su prostorni pojasevi u obostranim pješačkim hodnicima planiranih prometnica u skladu s kartografskim prikazom 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.B. Telekomunikacijski i energetski sustav, u mjerilu 1:2.000.

Trase uređaja za prijenos sustava telekomunikacija određene su načelno, dok će se njihov točan položaj odrediti urbanističko - tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Svim građevnim česticama unutar područja obuhvata Plana bit će omogućen priključak na pristupnu telekomunikacijsku mrežu.

Planom se osiguravaju uvjeti za rekonstrukciju i gradnju distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora potrebnim brojem priključaka u cijelom urbanom području.

Sve zračne telekomunikacijske vodove treba zamijeniti podzemnim kabelima, a postojeće telekomunikacijske kabele dopuniti na kompletnu podzemnu DTK mrežu. DTK mrežu i kabele potrebno je polagati izvan kolnika, a na mjestima prijelaza kolnika treba postavljati zaštitne cijevi.

Distributivnu kanalizaciju treba graditi montažnim betonskim zdencima i PVC cijevima promjera 110 mm, te PEHD cijevima promjera 50, 40 i 32 mm, u koje će se uvlačiti telekomunikacijski kablovi različitog kapaciteta i namjene. Prema odredbama posebnih propisa treba dodati minimalno dvije cijevi koje će se koristiti za prijenos radijskih, TV i drugih signalnih kabela, a jedna je rezervna.

Telekomunikacijski operateri na području obuhvata Plana za sada nemaju planove izgradnje novih TK kapaciteta (UPS-a), ali to nije isključeno ako se pojave zahtjevi korisnika koji premašuju rezerve u kapacitetima UPS-a Remetinec. U tom će slučaju u kazeti I u prizemlju jedne od građevina biti potrebno osigurati kolokacijski prostor za smještaj telekomunikacijske opreme dimenzija 4 x 4 m.

Članak 40.

Unutar područja obuhvata prema normativima za njihovu gradnju bit će postavljene javne telefonske govornice na najpogodnijim lokacijama.

Javne govornice predviđeno je postavljati na javnim površinama kako bi se osigurala njihova cjelodnevna dostupnost. Lokacije javnih govornica treba uskladiti s mjestima sadržaja veće atrakcije, odnosno koncentracije ljudi.

U obuhvatu Plana moguća je gradnja osnovnih postaja antenskih stanica na krovne prihvate postojećih i planiranih građevina. Gradnja antenskih stupova nije moguća.+

6.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 41.

Vodovi komunalne infrastrukturne polagat će se u koridorima planiranih prometnica u skladu s kartografskim prikazom 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.B. Telekomunikacijski i energetski sustav i 2.C. Vodnogospodarski sustav, u mjerilu 1:2.000, a dimenzionirat će se prema prostornim pokazateljima iz točke 4.2. ove odluke.

Trase vodova komunalne infrastrukture određene su načelno, dok će se njihov točan položaj odrediti urbanističko - tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom, prema važećim propisima i stvarnim mogućnostima na terenu.

Postojeća mreža komunalne infrastrukture ostaje u funkciji do izgradnje nove mreže komunalne infrastrukture, osim vodova koji se nalaze unutar obuhvata koji će se staviti izvan funkcije. Prije izgradnje ulica u njihovom planiranom koridoru, odnosno poprečnom presjeku, potrebno je izgraditi vodove komunalne infrastrukture, u skladu s planiranim trasama.

6.3.1. Vodoopskrba

Članak 42.

Vodoopskrbni cjevovodi će se polagati u koridorima planiranih prometnica u skladu s kartografskim prikazom 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.C. Vodnogospodarski sustav, u mjerilu 1:2.000.

Za cijelo područje obuhvata potrebno je izraditi idejno rješenje vodoopskrbne mreže, pri čemu se izgradnja novih vodoopskrbnih cjevovoda i rekonstrukcija postojećih može obaviti etapno. Idejnim rješenjem treba obuhvatiti rekonstrukciju svih postojećih i izgradnju novih vodoopskrbnih cjevovoda. Potrebni profili odredit će se na temelju hidrauličkog proračuna i potrebne količine vode za cijelo područje obuhvata.

Buduću vodoopskrbnu mrežu treba, radi kvalitetne opskrbe vodom i poštivanja propisa o zaštiti od požara, spojiti na postojeću vodoopskrbnu mrežu.

Trasu budućih cjevovoda treba odrediti na temelju lokacijskih uvjeta i treba je tlocrtno i visinski uskladiti s drugim komunalnim instalacijama.

Profil cjevovoda (potrebnu količinu i tlak) projektant će dokazati hidrauličkim proračunom. Za ulazne podatke za hidraulički proračun upotrijebit će podatke stvarnog i planiranog stanja na terenu (Q-h mjerenja na karakterističnim točkama).

Vodoopskrbna mreža osigurat će potrebne količine sanitarne i protupožarne vode, te izgradnju vanjske hidrantske mreže.

Vodovodna mreža će se polagati tako da minimalna visina nadsloja zemlje iznad tjemena cijevi bude minimalno 1,0 m. Svijetli horizontalni razmak između vodoopskrbnog cjevovoda i ostalih objekata komunalne infrastrukture ne smije biti manji od 1,50 m, a od drvoreda, zgrada i ostalih objekata 2,50 m.

Cjevovode treba polagati u prvom podzemnom sloju ponajprije ispod pješačkih hodnika, biciklističkih staza ili razdjelnih pojasa zelenila. Gdje to nije moguće, cjevovodi se mogu polagati ispod površina kolnika. Vodoopskrbnu mrežu treba formirati prstenasto radi osiguranja dvostrane mogućnosti opskrbe vodom za piće kao i stalnog tlaka unutar sustava.

Svijetli vertikalni razmak vodovodnih cijevi i ostalih instalacija na mjestima njihovih križanja ne smije biti manji od 0,50 m. Križanje vodovodne cijevi s kanalizacijom u principu treba rješavati tako da vodovodna cijev bude iznad kanalizacijske cijevi.

Na vodoopskrbnoj mreži potrebno je u skladu s važećim propisima izvesti vanjske nadzemne hidrante. Hidranti će se postaviti u zeleni pojas prometnice ili na vanjski rub pješačkog hodnika. Novi cjevovodi u svrhu provođenja mjera protupožarne zaštite ne mogu imati profil manji od 100 mm.

6.3.2. Odvodnja otpadnih voda

Članak 43.

Odvodnja oborinskih i otpadnih voda omogućit će se izgradnjom kanalske mreže u kolniku planiranih prometnica u skladu s kartografskim prikazom 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2.C. Vodnogospodarski sustav, u mjerilu 1:2.000.

Svim građevnim česticama unutar područja obuhvata Plana bit će omogućen priključak na mrežu odvodnje oborinskih i otpadnih voda.

Sustav javne odvodnje planiran je kao mješoviti i služi istovremeno za prihvat oborinskih i otpadnih voda. Cjelokupni sustav javne odvodnje sa svim priključcima (slivnici, priključci i dr.) treba izvoditi vodonepropusno. Sve planirane cjevovode u funkciji javne odvodnje predviđeno je polagati u koridorima javnih prometnih površina u drugome podzemnom sloju.

Visinskim položajem i uzdužnim padovima cjevovoda treba u najvećoj mogućoj mjeri omogućiti gravitacijsku odvodnju te minimalizirati moguću pojavu uspora u mreži.

Poklopce revizijskih okana u kolnim površinama ulica treba postavljati u sredini prometnog traka. Ukoliko to iz određenih razloga nije moguće, onda ih treba postavljati u sredini kolnika.

Sabirna okna kućnih, gospodarskih i dr. priključaka treba postavljati unutar čestice neposredno uz rub regulacijske linije prometnice.

Za sve nove građevine na području obuhvata Plana, odnosno za njihovo projektiranje i građenje, te za rekonstrukciju postojećih, odnosno za izvođenje regionalnih i detaljnih geoloških istraživanja i drugih radova koji se ne smatraju građenjem, a koji mogu trajno, povremeno ili privremeno utjecati na promjene vodnog režima, potrebno je zatražiti i ishoditi vodopravne uvjete u skladu s odredbama posebnih propisa.

6.3.3. Plinoopskrba

Članak 44.

Kako bi se osigurala kvalitetna opskrba prirodnim plinom i zadovoljile potrebe za pripremom sanitarne vode, grijanja, kuhanja, te eventualno hlađenja i tehnološke namjene, neophodno je izgraditi sustav prema potrebama novog naselja. To uključuje izgradnju nove niskotlačne plinske mreže u kolniku planiranih ulica i njihovo spajanje s postojećim odnosno projektiranim plinovodima.

Planirane građevine plinoficirat će se izgradnjom niskotlačne plinske mreže (NTP) u planiranim uličnim koridorima. Plinska će mreža činiti tehničku cjelinu s postojećim i planiranim niskotlačnim plinskim mrežama u kontaktnoj zoni ovog plana.

Buduća plinska mreža će se graditi kao proširenje ili nastavak postojeće niskotlačne mreže.

Načelni raspored planiranih i postojećih cjevovoda plinoopskrbe prikazan je u kartografskom prikazu 2. Prometna, ulična i komunalna infrastrukturna mreža, 2. B Telekomunikacije i energetski sustav, u mjerilu 1:2.000.

Članak 45.

NTP će se polagati podzemno s nadslojem do kote uređenog terena minimalno 1,0 m te će biti izvedena u skladu s važećim propisima. Minimalna sigurnosna udaljenost od građevina za niskotlačnu plinsku mrežu i kućne priključke je pri paralelnom vođenju uz građevine 1,0 m. Udaljenosti NTP od drugih komunalnih instalacija određuju se sukladno posebnim uvjetima vlasnika tih instalacija, te u skladu s posebnim propisom.

S obzirom na to da se u obuhvatu Plana planira nova izgradnja s većom potrošnjom plina bit će potrebno provjeriti dostatnost dimenzija postojećih odnosno projektiranih plinovoda u kontaktnoj zoni obuhvata Plana, kojima će se opskrbljivati prirodnim plinom građevine unutar obuhvata Plana, a po potrebi projektirati i izgraditi nove srednjotlačne plinovode većeg kapaciteta koji će zadovoljiti potrebe planirane veće potrošnje prirodnog plina.

Dimenzije planiranih plinovoda u grafičkom prilogu su načelne, a stvarne dimenzije će se odrediti izvedbenim projektima temeljem hidrauličkih proračuna.

U situacijskom smislu cjevovodi za opskrbu prirodnim plinom obavezno se polažu u skladu s uvjetima za provođenje mjera zaštite od požara i uz pridržavanje obaveznih udaljenosti od različitih objekata i drugih vrsta komunalne infrastrukture pri paralelnom vođenju odnosno na mjestima križanja s drugim vodovima.

Svaka građevina imat će na plinskom kućnom priključku glavni zapor kojim se zatvara dotok plina za dotičnu građevinu, a na plinovodima će biti ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razornih nepogoda. Kućni priključci projektirat će se za svaku planiranu građevinu u sklopu projekta plinske instalacije za tu građevinu.

6.3.4. Elektroopskrbna mreža

Članak 46.

Elektroopskrba svih potrošača omogućit će se rekonstrukcijom i nadogradnjom postojeće elektroopskrbne mreže. Transformatorske stanice locirat će se po potrebi u kazetama stambene namjene na zasebnoj građevnoj čestici, dimenzija 7x7 m.

Na katastarskim česticama koje presijeca postojeći 20 kV nadzemni vod treba poštivati zaštitni koridor voda (nije dopuštena izgradnja objekata ispod voda i na udaljenosti manjoj od 5 m od osi voda) sve do izgradnje zamjenske 20 kV mreže i demontaže ovog voda.

Transformatorske stanice mogu se locirati i na javnim zelenim površinama.

Nove transformatorske stanice 20/0,4 kV se trebaju graditi kao samostojeće građevine ili u sklopu drugih građevina. Ukoliko se nove trafostanice grade kao samostojeće građevine, potrebno je formirati nove građevne čestice, minimalne površine 7,0 m x 7,0 m. Čestice obavezno treba pozicionirati uz javne prometne površine te tako omogućiti neposredan pristup vozilima u svrhu izgradnje i/ili održavanja postrojenja.

Tehnički uvjeti za elektroopskrbu odredit će se za svaki pojedinačni objekt u fazi izdavanja lokacijske dozvole, kada budu poznata vršna opterećenja pojedinih objekata, a isto se odnosi i na lokacije novih trafostanica.

Ukoliko se na području obuhvata Plana pojavi novi potrošač s potrebom za velikom vršnom snagom, lokacija nove transformatorske stanice osiguravat će se unutar njegove građevne čestice, i to kao samostojeća građevina ili u sklopu građevine.

Pri projektiranju i izvođenju elektroenergetskih objekata i uređaja treba se obavezno pridržavati svih tehničkih propisa, propisanih udaljenosti od ostalih infrastrukturnih objekata, pribaviti suglasnost ostalih korisnika infrastrukturnih koridora te koristiti isključivo tipske kabele i ostalu opremu u skladu sa posebnim uvjetima nadležnog distributera.

Točne lokacije i kapaciteti transformatorskih stanica definirat će se detaljnijom razradom pojedinih prostornih cjelina - kazeta.

Koridore za buduću srednjonaponsku mrežu treba osigurati minimalne širine1,0 m unutar javnih neprometnih površina uz koje će biti locirane trafostanice, a točnije koridore će biti moguće odrediti kada budu poznate i točne lokacije novih trafostanica.

Trase svih kabela (SN, NN i kabeli javne rasvjete) vode se u pješačkim hodnicima planirane ulice. Sve kabele treba postavljati u prvom podzemnom sloju 0,8 m ispod kote terena. Na mjestima poprečnih prijelaza kolnih površina kabele treba dodatno polagati u zaštitne cijevi.

Na trasama elektroenergetskih instalacija nije dopuštena sadnja visokog raslinja.

Članak 47.

Sve prometne površine, uključujući pješačke šetnice, trebaju biti rasvijetljene u klasi javne rasvjete koja odgovara njihovoj prometnoj funkciji, odnosno namjeni. Prema preporukama za rasvjetu cesta s motornim i pješačkim prometom određena je klasa javne rasvjete C3 (M4) za kolnik i klasa P4 za pješačke staze.

Za sve pješačke staze i parkove javna rasvjeta dizajnirat će se i odrediti u sklopu projekta uređenja parkovnih i zelenih površina elaboratom za lokacijsku dozvolu.

Elektroenergetsko napajanje javne rasvjete izvest će se iz ormarića javne rasvjete koji su postavljeni uz pripadne trafostanice.

Doseg javne rasvjete bit će u opsegu pojedinih elektroenergetskih zona, odnosno unutar potrošačkih područja pojedinih trafostanica. Kabeli javne rasvjete bit će tipski kojima se koristi DP Elektra Zagreb (PP00-A 4x25 mm²).

7. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 48.

Na površinama javnih zelenih površina nije dopuštena gradnja građevina, izuzev gradnje transformatorske stanice u zoni Z1-3.

U sklopu javnih zelenih površina moguća je ugradnja i postava urbane opreme.

Za javne zelene površine obvezna je izrada projekta krajobraznog uređenja.

Prema oblikovno - funkcionalnim karakteristikama javne zelene površine se dijele na:

- javne zelene površine - javni park (Z1-1 i Z1-3);

- javne zelene površine - zelenilo u koridoru šetnice (Z1-2);

- zaštitne zelene površine uz stambene građevine i u koridoru prometnica (Z).

7.1. Javne zelene površine / javni park (Z1-1 i Z1-3)

Članak 49.

Javni park u zoni Z1-1 i Z1-3 se planira kao manji park susjedstva u sklopu kojeg će se urediti dječja igrališta za uzrast do 6 godina površine oko 100 m². Parkovna se površina se uređuje kao kombinacija zelenih površina oblikovanih vegetacijom i pješačkih površina. Prema prometnici je potrebno oblikovati zaštitnu tampon zonu s vegetacijom oblikovanom u etažama (visoka vegetacija, podstojna i prizemna etaža).

U zoni Z1-3 moguća je gradnja transformatorske stanice. Ukoliko se formira, građevna čestica transformatorske stanice treba biti smještena uz javnoprometnu površinu, dimenzija 7 x 7 m, a na njoj je moguća gradnja samostojeće građevine visine jedne etaže (P). Ostali urbanistički parametri nisu propisani.

7.2. Javne zelene površine / zelenilo u koridoru šetnice (Z1-2)

Članak 50.

Koridor šetnice oblikuje se primarno visokom vegetacijom, a pješačka se površina uređuje kao žarište komunikacija i okupljanja s postavom elemenata urbane opreme.

7.3. Zaštitne zelene površine uz stambene građevine i u koridoru prometnica (Z)

Članak 51.

Zelene površine uz stambene građevine uređuju se vertikalno slojevito oblikovanom vegetacijom pri čemu izbor i gabariti vegetacije trebaju zadovoljiti kriterije kvalitete pogleda, pravilnog osunčanja i zaštite od buke stambenog prostora te stvoriti sustavno prožimanje zelenila i ukupnog okoliša stambenih građevina.

U svakoj se kazeti u sklopu zelenih površina uređuje dječje igralište za uzrast do 6 godina.

U koridoru prometnice formira se drvoredni krajobrazni oblik sadnjom stablašica u pojasu stajanki za parkiranje vozila koje su, u pravilu, grupirane po tri ili četiri u nizu.

8. Mjere zaštite prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina i građevina i ambijentalnih vrijednosti

Članak 52.

Unutar područja obuhvata nema kulturno-povijesnih cjelina niti graditeljskih posebnosti, tako da s aspekta zaštite nema posebnih ograničenja.

9. Postupanje s otpadom

Članak 53.

Planom se predviđa sistem izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog i korisnog otpada.

Kod višestambenih građevina prostori za privremeno odlaganje komunalnog otpada osigurat će se izvan ili u sklopu građevina uz uvjet da je do njih na udaljenosti do 10 m omogućen kolni pristup prometnicom dimenzioniranom na osovinski pritisak od 100 kPa.

Lokacije za postavljanje kontejnera, posuda i mreža za sakupljanje korisnog otpada odredit će se u koridoru planirane prometnice.

10. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

10.1. Zaštita podzemnih voda

Članak 54.

Mjere zaštite podzemnih voda provode se:

- gradnjom nepropusne kanalizacijske mreže s obveznom ugradnjom dodatnih pročistača za otpadne vode iz garaža kao i za oborinske vode parkirališta i pješačkih površina;

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete osiguravajući prirodni tok voda.

10.2. Zaštita zraka

Članak 55.

Mjere zaštite zraka provode se:

- plinofikacijom naselja i samim tim, s aspekta zaštite zraka, odabirom prihvatljivog energenta za grijanje i pripremu tople vode;

- planiranjem energetski učinkovite gradnje;

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete omogućavajući sadnju visoke i niske vegetacije.

10.3. Zaštita tla

Članak 56.

Mjere zaštite tla provode se:

- osiguravanjem čistoće naselja i sprječavanja zagađenja planiranjem sistema izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada.

10.4. Zaštita od buke

Članak 57.

Mjere zaštite od buke provode se:

- planiranjem namjene prostora i gradnjom građevina u skladu s odredbama posebnih propisa;

- formiranjem zaštitnih zelenih pojaseva sadnjom drvoreda u koridoru prometnice.

10.5. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

10.5.1. Zaštita od požara

Članak 58.

Mjere zaštite od požara provode se:

- osiguravanjem vatrogasnih prilaza i površina za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s odredbama posebnih propisa;

- osiguravanjem potrebne količine vode i minimalnog tlaka u vodovodnoj mreži, te gradnjom nadzemne hidrantske mreže u skladu s odredbama posebnih propisa;

- planiranjem zasebnih požarnih sektora, između kojih se nalaze protupožarne barijere najmanje širine h1/2 + h2/2, gdje su h1 i h2 visine građevina uz protupožarnu barijeru;

- planiranjem plinskih instalacija tako da svaka građevina ima na plinskom kućnom priključku glavni zapor kojim se zatvara plin za dotičnu građevinu, a na plinovodima budu ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razdorne nepogode, te određivanjem minimalne sigurnosne udaljenosti od građevina za niskotlačne plinovode i kućne priključke pri paralelnom vođenju uz građevine 1 m, dok će se udaljenosti plinovoda od drugih komunalnih instalacija određivati u skladu s odredbama posebnih propisa.

10.5.2. Zaštita i sklanjanje stanovništva

Članak 59.

Za potrebe spašavanje i evakuacije stanovništva i imovine, te očuvanja prometnica i infrastrukture naselja, prometnice će se planirati izvan zona urušavanja građevina i tako osigurati prohodnost ulica u svim uvjetima. Osiguravanjem prohodnosti ulica u svim uvjetima, planiranjem zona i dometa rušenja i protupožarnih sektora i barijera bitno će se smanjiti nivo povredivosti fizičkih struktura.

Međusobni razmak građevina treba biti h1/2+h2/2+5m, a ukoliko je razmak manji projektnom dokumentacijom treba dokazati da je konstrukcija tih građevina otporna na rušenje od elementarnih nepogoda i da u slučaju ratnih razaranje neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim građevinama.

Opskrba naselja vodom u iznimnim uvjetima rješavat će se iz korita rijeke Save.

Članak 60.

Na području obuhvata Plana predviđena je gradnja skloništa kao mjera zaštite stanovništva od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti.

Planom se propisuju sljedeće mjere zaštite:

- za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara potrebno je osigurati skloništa osnovne zaštite otpornosti 100 kPa;

- sva skloništa moraju biti projektirana, izvedena i opremljena u skladu s posebnim propisom;

- svaka građevina mora imati podmirene potrebe za sklanjanjem u sklopu vlastite građevne čestice, ispod građevine (kao najniža podrumska etaža);

- sva skloništa osnovne zaštite moraju biti dvonamjenska i trebaju se koristiti u mirnodopske svrhe, a u slučaju ratnih opasnosti trebaju se u roku od 24 sata osposobiti za potrebe sklanjanja.

Članak 61.

Kapacitet skloništa treba utvrditi prema odredbama posebnih propisa, kojima je određeno da se:

- broj sklonišnih mjesta za potrebe stanovanja određuje za broj stanara, s tim da ne može biti manji od 1 sklonišnog mjesta na 50 m² bruto stambene površine;

- broj sklonišnih mjesta poslovnih sadržaja određuje se za 2/3 broja zaposlenih u najvećoj smjeni.

Kako se radi o urbanističkom planu uređenja (UPU), a ne o detaljnom planu uređenja (DPU) točan proračun i smještaj skloništa moguće je odrediti tek kada bude poznata konačna namjena svake građevine, odnosno njezin GBP, a što je moguće tek u postupku ishođenja lokacijskih dozvola za izgradnju građevina.

Članak 62.

Planom se propisuju sljedeći uvjeti za gradnju skloništa:

- na području obuhvata Plana gradit će se skloništa osnovne zaštite otpornosti 100 kPa za sklanjanje ljudi i materijalnih dobara;

- skloništa se ne smiju graditi u neposrednoj blizini skladišta zapaljivih materija, u razini nižoj od najnižeg podruma zgrade i u potencijalno plavnom području;

- potrebno je osigurati pregledan, slobodan i dovoljno dimenzioniran pristup skloništu, kako se ne bi stvarala "uska grla" na tom pristupu i pred skloništem;

- lokacija skloništa treba biti tako odabrana da je pristup skloništu omogućen i u uvjetima rušenja građevine u kojoj je smješteno sklonište, pri čemu se domet ruševina mjeri pravokutno na stranice tlocrta d = H/2 pri čemu je H visina građevine od razine terena do vijenca krova;

- površina prostorija za boravak u skloništu se određuju po normativu podne površine po jednom mjestu, i to tako da sklonište omogućava boravak od najviše 7 dana, s tim da ima sve uređaje u skladu s Pravilnikom o tehničkim normativima za izgradnju skloništa.

11. Mjere provedbe Plana

11.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 63.

Planom se ne predviđa obveza izrade detaljnih planova uređenja.

11.2. Obveza provedbe urbanističko - arhitektonskih natječaja

Članak 64.

Na području određene su dvije zone za koje postoji obveza provedbe urbanističko - arhitektonskog natječaja u skladu s člankom 99. Odluke o donošenju GUP-a grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba broj 16/07).

Na kartografskom prikazu 4. Način i uvjeti gradnje, u mjerilu 1:2.000, prikazane su prostorno - funkcionalne cjeline (predškolska ustanova - D4 i osnovna škola - D5), za koje će se provesti urbanističko - arhitektonski natječaji s ciljem dobivanja što kvalitetnijeg prostornog i funkcionalno - oblikovnog rješenja.

Rezultati urbanističko - arhitektonskih natječaja su polazišta za definiranje urbanističko - tehničkih uvjeta uređenja prostora.

Program za provedbu urbanističko - arhitektonskih natječaja izrađuje ili verificira Gradski zavod za prostorno uređenje.

11.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

Članak 65.

Građevine koje su građene u skladu s propisima, a čija namjena je protivna namjeni utvrđenoj Urbanističkim planom uređenja Blato - jug, mogu se rekonstruirati, dograditi i nadograditi prema uvjetima određenim člankom 103. Odluke o donošenju GUP-a grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 16/07) kako slijedi:

1. stambene, odnosno stambeno-gospodarske građevine:

- sanacija i zamjena dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine i krovišta u postojećim gabaritima;

- dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih prostora i spremišta za ogrjev tako da s postojećim ne prelazi više od 75 m² GBP-a svih etaža, s tim da se ne povećava broj stanova;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- postavljanje novog krovišta bez nadozida, na građevinama s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom, ako se radi o povećavanju stambenog prostora iz točke 1. alineje 2. ovog stavka;

- sanacija postojećih ograda i gradnja potpornih zidova radi sanacije terena.

2. građevine drugih namjena (gospodarske građevine, građevine javne i društvene namjene, komunalne i prometne te prateće građevine i sl.):

- sanacija dotrajalih konstruktivnih dijelova građevine i krovišta;

- dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl., površine do 10 m² izgrađenosti za građevine do 100 m² GBP-a i do 5% ukupnog GBP-a za veće građevine;

- prenamjena i funkcionalna preinaka građevine, osim u stambenu namjenu;

- dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javnoprometnih površina.

Građevine koje su građene u skladu s propisima koji su vrijedili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju, a kojih namjena jest u skladu s namjenom utvrđenom Planom, a nisu u skladu s uvjetima i načinom gradnje iz ovog plana, mogu se rekonstruirati, dograditi i nadograditi uz iste uvjete iz stavka 1. ovog članka.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 66.

Plan je izrađen u šest izvornika koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 67.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 350-02/08-01/6

URBROJ: 251-01-04-08-7

Zagreb, 31. siječnja 2008.

Predsjednica

Gradske skupštine

Mr.sc. Tatjana Holjevac, v.r.