Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Prečko - jug

Na temelju članka 26.b stavka 3. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i članka 38. točke 5. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05, 2/06 i 18/06), Gradska skupština Grada Zagreba, na 26. sjednici, 19. srpnja 2007., donijela je

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja Prečko - jug

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja Prečko - jug (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradila tvrtka "Urbane tehnike" d.o.o. iz Zagreba, u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim zavodom za prostorno uređenje.

Članak 2.

Područje obuhvaćeno ovim planom, naznačeno na grafičkom prikazu omeđeno je:

- na sjeveru Jarnovićevom ulicom,

- na istoku postrojenjem Ine,

- na zapadu i jugu budućim koridorom produžene Jarunske ulice.

Detaljna granica obuhvata označena je na kartografskim prikazima Plana.

Područje obuhvata Plana iznosi oko 2,809 ha.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

Planom se donose pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora na području obuhvata Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Generalnoga urbanističkog plana grada Zagreba, te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene prostora, uličnu i komunalnu mrežu, te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže, te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Plan, sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja Prečko - jug, sastoji se od:

A) Tekstualnog dijela plana koji sadrži:

I. Obrazloženje

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. Odredbe za provođenje

B) Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1 : 1000:

Elaborat Plana iz stavka 1. ovog članka ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba sastavni je dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. Uvjeti određivanja i razgraničavanja površina javnih i drugih namjena

Članak 5.

Površine javnih i drugih namjena određene su i razgraničene bojom i planskim znakom na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina, u mjerilu 1:1000 kako slijedi:

1. Stambena namjena (žuta) S

2. Javna i društvena namjena - predškolska (crvena) D4

3. Javna i društvena namjena (crvena) D

4. Javni park (zelena) Z1

5. Dječje igralište (znak)

6. Površine infrastrukturnih sustava (bijela) IS

1.1. Stambena namjena - S

Članak 6.

U kazetama A-S-1 i A-S-2 planira se gradnja građevina stambene namjene.

Građevine mogu biti jednonamjenske - stambene namjene.

U kazetama A-S-1 i A-S-2 uz stanovanje mogu se graditi i uređivati prostori za: prodavaonice robe dnevne potrošnje najvećeg BRP-a 500 m², ustanove zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, tihi obrt i usluge domaćinstvima, sadržaje kulture, pošte i banke, osobne usluge, poslovni prostori.

Ukupni BRP stambene namjene mora biti najmanje 90% ukupnoga nadzemnog BRP-a građevne čestice.

1.2. Javna i društvena namjena - predškolska - D4

Članak 7.

U kazeti B-D4-1 planira se gradnja predškolske ustanove kapaciteta 10 - 12 odgojnih skupina.

Za predmetnu kazetu potrebno je provesti arhitektonski natječaj zajedno sa kazetom B-D-2.

1.3. Javna i društvena namjena - D

Članak 8.

U kazeti B-D-2 planira se gradnja građevine javne i društvene namjene.

Površine na kojima su moguće sve javne i društvene namjene označene su kao D (upravne, socijalne, zdravstvene, kulturne i sl. te sve druge javne namjene:

- političke organizacije, diplomatska predstavništva, udruge građana,

- kongresni centri, specijalizirani odgojno-obrazovni centri za okoliš i održivi razvoj, manje športsko - rekreacijske dvorane i sl.).

U svim građevinama javne i društvene namjene mogu se uređivati prostori koji upotpunjuju i služe osnovnoj djelatnosti koja se obavlja u tim građevinama.

Na površinama i građevnim česticama za javnu i društvenu namjenu moguće je uređenje parkova i dječjih igrališta, a ne mogu se graditi stambene i poslovne građevine.

Za predmetnu kazetu potrebno je provesti arhitektonski natječaj zajedno sa kazetom B-D4-1.

1.4. Javni park - Z1

Članak 9.

Javni park - Z1 je javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških obilježja, namijenjen šetnji i odmoru građana.

Funkcionalno oblikovanje parka određuju prirodne karakteristike prostora, kontaktne namjene i potreba za formiranjem ekološko, edukativno estetskih i rekreativnih površina, pa se parkovi tipološki dijele na gradske parkove, parkove četvrti ili susjedstva, trgove, edukativne i znanstvene parkove, povijesne parkove i sl.

Tipološki oblik parka određuje način i razinu opremljenosti sadržajima, građevinama i drugom opremom, što se određuje urbanim pravilima ove odluke.

Gradnja građevina, sadržaja i opreme parka uvjetovana je realizacijom planirane parkovne površine u cjelini, a određena je urbanim pravilima ove odluke.

U kazeti C-Z1-1 planira se park stambenog susjedstva u kojem se uređuje dječje igralište.

Za predmetnu kazetu potrebno je provesti arhitektonski natječaj.

1.5. Dječje igralište - znak

Članak 10.

U kazeti C-Z1-1 naznačene su načelne lokacije dječjih igrališta koje se planiraju unutar parkovnih površina naselja, a njihov točan položaj odredit će se temeljem cjelovitoga prostornog rješenja kazete.

1.6. Površine infrastrukturnih sustava - IS

Članak 11.

Površine infrastrukturnih sustava su površine na kojima se gradi i uređuje ulična mreža, trgovi i druge pješačke površine.

2. Uvjeti smještaja građevina stambene namjene - S

Članak 12.

Stambene građevine će se graditi u kazetama A-S-1 i A-S-2.

Položaj, veličina i granice kazete određeni su kartografskim prikazom 4.a. Način i uvjeti gradnje-Smještaj građevina, u mjerilu 1:1000.

Građevni pravci, odnosno najmanja udaljenost građevnog i regulacijskog pravca određeni su kartografskim prikazom 4.a.Način i uvjeti gradnje-Smještaj građevina, u mjerilu 1:1000.

Izvan građevnog pravca moguća je gradnja balkona, lođa, istaka i sl., podzemnih garaža i infrastrukturnih građevina.

Uvjeti gradnje unutar pojedinih kazeta, odnosno unutarnja podjela kazeta, omogućava formiranje zasebnih građevnih čestica, ali pod uvjetom da je minimalna čestica veličine 1200 m², odnosno da je omjer stranica od minimalno 1:1,3 do maksimalno 1:2.

Obvezni prostorni pokazatelji građevnih čestica za namjenu, način korištenja i uređenja površina određeni su točkom 2.2. ovih odredbi. U svim građevinama moguća je gradnja više etaža podruma, a broj podzemnih etaža nije ograničen, ali se zbog nivoa podzemnih voda preporučuje gradnja do dvije podzemne etaže.

Smještaj građevine na građevnoj čestici određen je urbanim pravilima ove odluke.

Visoka građevina mora biti udaljena najmanje polovicu svoje visine od međa pripadajuće građevne čestice, osim od onih na koje je prislonjena i od javnoprometnih površina (ulica, trg).

2.1. Kazete A-S-1 i A-S-2

Članak 13.

U kazetama A-S-1 i A-S-2 gradit će se građevine i uređivati površine prema uvjetima kako slijedi:

- gradnja samostojećih poluugrađenih i ugrađenih građevina;

- najveća visina građevina je podrum i 9 nadzemnih etaža;

- na jednoj građevnoj čestici moguće je graditi više građevina;

- izgrađenost građevne čestice je do 50%;

- najveći je koeficijent iskoristivosti nadzemno k_in 3,0 za stambenu i stambeno-poslovnu namjenu;

- najmanji je koeficijent iskoristivosti nadzemno k_in 1,5, osim građevina javne i društvene namjene;

- najmanji prirodni hortikulturno uređen teren je 20%;

- uvjeti uređenja javnih zelenih površina određeni su točkama 5. i 5.2. ovih odredbi;

- potreban broj PGM osigurati unutar građevne čestice prema normativu iz točke 4.1.2. ovih odredbi.

2.2. Prostorni pokazatelji za namjenu, način korištenja i uređenja površina - kazete A-S-1 i AS-2

Članak 14.

Koeficijent k_is nije određen zbog mogućnosti gradnje više podzemnih etaža.

Koeficijent k_is obračunava se na ukupni BRP, a k_in se obračunava u odnosu na nadzemni BRP.

Koeficijent k_in se odnosi na građevnu česticu.

Tlocrtna površina (zemljište pod građevinom) je površina dobivena vertikalnom projekcijom svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih nadzemnih dijelova građevine osim balkona na građevnu česticu, uključujući nadzemni dio podruma i terase u prizemlju kada su one konstruktivni dio podzemne etaže.

BRP (bruto razvijena površina) je površina identična građevinskoj bruto površini.

3. Uvjeti smještaja građevina društvenih djelatnosti

Članak 15.

U kazeti B-D4-1 planira se gradnja predškolske ustanove (dječjeg vrtića) kapaciteta 10 - 12 odgojnih skupina.

U kazeti B-D-2 planira se gradnja ustanove javne i društvene namjene za potrebe udruga građana (vatrogasno društvo) ili sl. što se prema GUP-u grada Zagreba omogućuje u zoni javne i društvene namjene.

Položaj, veličina i granice kazete određeni su kartografskim prikazom 3.c Uvjeti korištenja uređenja i zaštite površina - Način gradnje, u mjerilu 1:1000.

3.1. Kazeta B-D4-1

Članak 16.

Kazeta B-D4-1 uređivat će se prema sljedećim uvjetima:

- gradnja predškolske ustanove na građevnoj čestici koja odgovara površini kazete;

- najveća visina građevine je podrum i tri etaže;

- najveći koeficijent izgrađenosti zahvata u prostoru - kazete je 0,4;

- najmanje 30% površine građevne čestice mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja;

- uvjeti uređenja zelenih površina određeni su točkama 5. i 5.4. ovih odredbi;

- potreban broj PGM osigurati unutar građevne čestice i/ili na javnim parkiralištima unutar obodnih uličnih koridora prema normativu iz točke 4.1.2. ovih odredbi;

- obveza provedbe urbanističko - arhitektonskog natječaja.

Kazeta B-D-2

Članak 17.

Kazeta B-D-2 uređivat će se prema sljedećim uvjetima:

- najveća visina građevine je podrum i tri etaže;

- najveći koeficijent izgrađenosti građevne čestice - kazete je 0,4;

- najmanje 30% površine građevne čestice mora biti prirodni teren;

- uvjeti uređenja zelenih površina određeni su točkama 5. i 5.3. ovih odredbi;

- potreban broj PGM osigurati unutar građevne čestice i/ili na javnim parkiralištima unutar obodnih uličnih koridora prema normativu iz točke 4.1.2. ovih odredbi;

- obveza provedbe urbanističko - arhitektonskog natječaja.

4. Uvjeti uređenja odnosno gradnje, rekonstrukcije i opremanja prometne, telekomunikacijske i komunalne mreže s pripadajućim objektima i površinama

4.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 18.

Prometna mreža gradit će se u skladu s kartografskim prikazom 2.a Prometna i ulična mreža, u mjerilu 1:1000.

Planom je određena ukupna širina profila prometnica te načelni raspored pojedinih površina unutar regulacijskih pravaca ulice.

Preko uličnih koridora ostvaruje se kolni i pješački pristup do kazeta, odnosno građevnih čestica, te osiguravaju pojasevi unutar kojih je omogućeno polaganje vodova prometne i komunalne infrastrukture.

U funkciji uličnoga motornog prometa predviđena je izgradnja asfaltiranih kolnika za dvosmjerno kretanje vozila minimalne širine 6,00 m.

U zonama križanja svih ulica, na udaljenosti 15 - 30 m od križanja, nije moguća sadnja visokog zelenila zbog obveznog osiguranja pune preglednosti u svim privozima.

Gornji stroj svih kolnih površina, kao i drugih prometnih površina predviđenih za pristup i operativni rad vatrogasnih vozila, mora zadovoljiti zahtjeve u pogledu osiguranja minimalnoga osovinskog pritiska od 100 kN.

Za nesmetano i sigurno kretanje pješaka predviđeno je urediti pješačke hodnike, pješačke putove, te prilaze. Sve pješačke površine mogu se koristiti i za kolni pristup interventnih vozila.

Za kretanje pješaka u svim je ulicama planirano uređenje pješačkih hodnika minimalne širine 1,50 m.

Uz javne pješačke površine moguće je uređivanje stajališta javnog prijevoza, postavljanje gradske urbane opreme, te kontejnera i posuda za sakupljanje korisnog otpada.

Za potrebe kretanja osoba smanjene pokretljivosti, osoba s djecom u kolicima i sl., na križanjima ulica u sklopu pješačkih prijelaza obilježenih horizontalnom i vertikalnom signalizacijom predviđeno je izvesti upuštene pješačke hodnike. Hodnici u kontaktnom dijelu s kolnikom moraju biti izvedeni u istoj razini. Nagibi kao i površinska obrada skošenih dijelova hodnika trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.

Visina rubnjaka na svim mjestima gdje pješačke hodnike ili zelenilo odvajaju od kolnika iznosi 15 cm.

Na parkiralištima i vatrogasnim pristupima visina rubnjaka ne smije prelaziti 12 cm.

4.1.1. Javna parkirališta i garaže

Članak 19.

U koridorima ulica omogućeno je uređenje stajanki za parkiranje osobnih motornih vozila neposredno uz kolnik.

Preporučene dimenzije stajanki za parkiranje su 5,00 x 2,50 m. Stajanke mogu biti i manje širine, ali ne uže od 2,30 m.

Radi sigurnog odvijanja prometa parkirališta u ulicama ne mogu se predvidjeti na udaljenosti manjoj 15 - 30 m od križanja.

Na javnim parkiralištima potrebno je osigurati najmanje 5% mjesta od ukupnog broja parkirališnih mjesta za vozila za osobe s invaliditetom.

4.1.2. Parkirališno - garažne potrebe

Članak 20.

Na području obuhvata rješavanje parkirališnih potreba predviđeno je u skladu s normativima određenim u GUP-u grada Zagreba prema sljedećim kriterijima:

Uz navedene normative treba primjenjivati i sljedeće:

Zadovoljenje parkirališnih potreba predviđeno je na parkirališno-garažnim površinama pojedinih kazeta i građevnih čestica.

Potreban broj parkirališta u pojedinoj kazeti, odnosno na građevnoj čestici, bit će utvrđen za svaki zahvat u prostoru posebno, u sklopu izdavanja lokacijske dozvole, i primjenjivat će se nepovoljniji kriterij s obzirom na normativ.

Na parkiralištima i u garažama potrebno je osigurati najmanje 5% mjesta od ukupnog broja parkirališnih mjesta za vozila za osobe s invaliditetom, dok na manjim parkiralištima i u garažama (do 20 PGM) barem 1 PGM mora biti namijenjeno za parkiranje vozila osoba s invaliditetom.

4.1.3. Trgovi i druge veće pješačke površine

Članak 21.

Planom nije predviđena gradnja trgova i drugih većih pješačkih površina.

4.1.4. Javni gradski i prigradski prijevoz putnika

Članak 22.

Autobusne linije se prema potrebi mogu uvesti u ulice uz obuhvat Plana (Jarunska ulica i produžena Lothkina ulica).

Točne lokacije stajališta, te linije javnog prijevoza putnika, definirat će se urbanističko-tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

4.2. Uvjeti gradnje telekomunikacijske mreže

Članak 23.

Za izgradnju nepokretne telekomunikacijske mreže osigurani su prostorni pojasevi u obostranim pješačkim hodnicima planiranih prometnica u skladu s kartografskim prikazom 2.b Komunalna i infrastrukturna mreža, u mjerilu 1:1000.

Trase uređaja za prijenos sustava telekomunikacija određene su načelno, dok će se njihov točan položaj odrediti urbanističko - tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Za sve kazete, odnosno za građevne čestice, unutar područja obuhvata bit će omogućen priključak na pristupnu telekomunikacijsku mrežu.

Planom se osiguravaju uvjeti za rekonstrukciju i gradnju distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) radi optimalne pokrivenosti prostora potrebnim brojem priključaka u cijelom urbanom području.

Sve zračne telekomunikacijske vodove treba zamijeniti podzemnim kabelima, a postojeće telekomunikacijske kabele dopuniti na kompletnu podzemnu DTK mrežu.

Potrebno je osigurati koridor za DTK tamo gdje je predviđena gradnja i uređenje osnovne ulične mreže, i to obostrano u pješačkim hodnicima unutra zone zahvata.

DTK će se graditi u skladu s posebnim propisima, izvođenjem montažnih betonskih zdenaca i PVC cijevi ø110, ø50 u koje će se uvlačiti TK kabeli.

Potrebno je predvidjeti različite lokacije unutar zone zahvata za ulične kabinete, dimenzija (dxšxv) 2m x 1m x 2m, koji bi bili smješteni oko središta predmetnog područja, te pokrivati područje unutar cca 500 m.

Potrebno je predvidjeti po potrebi zaštitu i premještanje postojećih TK kapaciteta na području zone zahvata.

Unutar područja obuhvata prema normativima za njihovu gradnju bit će postavljene javne telefonske govornice na najpogodnijim lokacijama.

Javne govornice, osim unutar kazeta i čestica, predviđeno je postavljati i na javnim površinama kako bi se osigurala njihova cjelodnevna dostupnost. Lokacije javnih govornica treba uskladiti s mjestima sadržaja veće atrakcije, odnosno koncentracije ljudi (autobusna stajališta, veće trgovine i sl.)

Unutar područja obuhvata Plana nije moguća postava antenskih sklopova pokretne mreže.

4.3. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 24.

Vodovi komunalne infrastrukturne polagat će se u koridore planiranih prometnica u skladu s kartografskim prikazom 2.b Komunalna i infrastrukturna mreža, u mjerilu 1:1000, a dimenzionirat će se prema prostornim pokazateljima.

Trase vodova komunalne infrastrukture određene su načelno, dok će se njihov točan položaj odrediti urbanističko - tehničkim uvjetima, odnosno lokacijskom dozvolom.

Postojeća mreža komunalne infrastrukture ostaje u funkciji do izgradnje nove mreže komunalne infrastrukture, osim vodova koji se nalaze unutar obuhvata koji će se staviti izvan funkcije.

4.3.1. Vodoopskrba

Članak 25.

Za cijelo područje obuhvata potrebno je izraditi idejno rješenje vodoopskrbne mreže, izgradnja novih vodoopskrbnih cjevovoda i rekonstrukcija postojećih se može obaviti etapno. Idejnim rješenjem treba obuhvatiti rekonstrukciju postojećih i izgradnju novih vodoopskrbnih cjevovoda. Potrebne profile treba odrediti na temelju hidrauličkog proračuna i potrebne količine vode za cijelo područje obuhvata. Buduću vodoopskrbnu mrežu treba, radi kvalitetne opskrbe vodom i poštivanja propisa o zaštiti od požara, spojiti na postojeću vodoopskrbnu mrežu. Trasu budućih cjevovoda treba odrediti na temelju lokacijskih uvjeta i treba je tlocrtno i visinski uskladiti s drugim komunalnim instalacijama. Profil cjevovoda (potrebnu količinu i tlak) projektant će dokazati hidrauličkim proračunom. Za ulazne podatke za hidraulički proračun upotrijebit će podatke stvarnog stanja na terenu (Q-h mjerenja na karakterističnim točkama).

4.3.2. Odvodnja

Članak 26.

Odvodnja oborinskih i otpadnih voda omogućit će se izgradnjom kanalske mreže u kolnicima planiranih prometnica i djelomičnim zadržavanjem postojeće mreže. Oborinske i otpadne vode preuzet će kanali u Jarnovićevoj ulici i Ulici J. Slavenskog, odnosno planirani kanal u Jarunskoj ulici.

4.3.3. Plinoopskrba

Članak 27.

Po planiranim prometnicama potrebno je projektirati i izgraditi srednjotlačne plinovode koji će s postojećom plinskom mrežom u okruženju činiti tehničku cjelinu. Planirana plinska mreža unutar obuhvata Plana bit će spojena na postojeće i planirane plinovode u kontaktnoj zoni obuhvata Plana.

S obzirom na to da se unutar obuhvata Plana predviđa nova izgradnja sa znatnom potrošnjom, po potrebi planirana plinska mreža bit će spojena na STP d110 u Jarnovićevoj ulici, te južno od obuhvata Plana na budući STP u planiranoj produženoj Jarunskoj ulici.

Kućni priključci projektirat će se za svaku planiranu građevinu u sklopu projekta plinske instalacije za tu građevinu.

STP će se polagati podzemno na dubini s nadslojem do kote uređenog terena minimalno 1 m te će biti izveden od polietilenskih cijevi i fitinga kvalitete PE100 klase SDR11. Minimalna sigurnosna udaljenost od građevina za STP je 2 m, a za srednjotlačne kućne priključke pri paralelnom vođenju uz građevine je 1 m.

Udaljenosti STP od drugih komunalnih instalacija određuju se sukladno posebnim uvjetima vlasnika tih instalacija.

Pri izradi Plana vodilo se računa da trase STP budu izvan planiranih parkirališta za automobile.

Svaka građevina, odnosno svako odvojeno stubište u višestambenim građevinama mora imati zasebni srednjotlačni priključak koji završava plinskim regulacijskim uređajem uključivo glavni zapor, smještenim u ormariću na fasadi građevine.

4.3.4. Elektroopskrbna mreža

Članak 28.

Tehnički uvjeti za opskrbu električnom energijom planiranih objekata definirat će se u prethodnim elektroenergetskim suglasnostima za svaki pojedini objekt, u fazi ishođenja investicijsko-tehničke dokumentacije, a na temelju elektroenergetskih potreba.

Transformatorske stanice moguće je locirati u kazetama stambene namjene i javno - društvene namjene. Transformatorske stanice mogu se locirati i na javnim zelenim površinama. Njihove točne lokacije i kapaciteti definirat će se detaljnijom razradom pojedinih prostornih cjelina - kazeta.

Trase svih novih kabela (SN, NN i kabeli javne rasvjete), u pravilu, vode se u pješačkim hodnicima planiranih ulica.

5. Uvjeti uređenja javnih zelenih površina

Članak 29.

Prema oblikovno - funkcionalnim karakteristikama javne zelene površine se dijele na: javni park, zelenilo uz stambene građevine, zelenilo uz javnodruštvene građevine, te zelenilo u koridorima prometnica.

5.1. Javni park - kazete C-Z1-1

Članak 30.

Javni park planiran je u kazeti C-Z1-1 u ukupnosti cca 2250 m² ili 8,01% novoplaniranog naselja.

U kazeti C-Z1-1 planira se park gabarita i karaktera koji su određeni namjenom i volumenom obodnih sadržaja. Njegova funkcionalna komponenta proizlazi iz njegove pozicije u istočnom dijelu planiranog područja što definira i njegov oblikovni i uređajni profil sukladno zahtjevima okolnih sadržaja. U sklopu parka se uređuje i dječje igralište.

Uređenje parka, odnosno parkovne površine utječu na sliku i identitet područja, te oblikovnim karakteristikama i sadržajima, uz vrtnotehnička rješenja, omogućuju korištenje ekoloških, rekreacijskih i estetskih gradskih prostora. Struktura planiranog parka trebala bi sadržavati visoko i nisko zelenilo, šetnice, dječje igralište, te sadržaje za boravljenje stanovnika.

U sklopu parka se uređuje i dječje igralište. Oprema planiranoga dječjeg igrališta treba zadovoljiti uvjete razvoja i psihofizičke sposobnosti djece s adekvatnim spravama postavljenih prema edukativnim, sigurnosnim i ekološkim standardima.

Unutar površine C-Z1-1 nije dozvoljena gradnja, a najmanje 60% građevne čestice treba biti prirodni teren.

5.2. Zelenilo uz stambene građevine - kazete A-S-1 i A-S-2

Članak 31.

Zelene površine integrirane uz stambene građevine trebaju prije svega oplemeniti ugođaj i humanizirati okoliš suptilnim odabirom vrsta i razmještajem u neposrednom okolišu stanovanja.

Gabariti vegetacije, dekorativni elementi i eventualno oblikovane odmorišne zone slijede namjene stambenih prostora unutar građevina i kretanja stanara u njihovom neposrednom okolišu.

Potrebno je formirati poteze i ansamble sukladno kvalitetnom doživljaju pogleda "kroz prozor", zaštiti od buke i utjecaju negativnih učinaka od prometa općenito, te osmišljenih zelenih komunikacija između pojedinih sadržaja unutar područja. Ove su enklave integralni dio ukupnoga krajobraznog rješenja naselja i medij kojim naselje prestaje biti samo skup stambenih građevina, već ono funkcionira kao realna društvena stvarnost u kvalitetnom životnom okviru.

Uređenjem zelenila treba stvoriti uvjete sustavnog prožimanja okoline i stambenih građevina.

U kazetama najmanje 20% površine mora biti prirodni teren.

5.3. Zelenilo uz predškolsku ustanovu - kazeta B-D4-1

Članak 32.

Zelenilo uz predškolsku ustanovu funkcionalno je prilagođeno boravku djece najmlađeg uzrasta, čije sastavnice uređenja su elementi kojima će se osigurati siguran, zaštićen i atraktivan prostor za boravak djece na otvorenome. Osnova krajobraznog uređenja u ovoj namjeni treba biti zaštitni vegetacijski sklop - slobodno razveden, a bogate tlocrtne i gabaritne reljefnosti. Takvim zelenim obodom vizualno se definiraju interni prostori za odvijanje dječje igre. U središnji dio površine trebalo bi ugrađivati slobodnostojeće stablašice voluminoznog gabarita krošnje kako bi se osigurala zaštita od sunca. U sklop zelenih površina, opremljenih sadržajima za igru, treba uvrstiti širu paletu dendromaterijala, kako bi se stvorili poligoni za spoznajno - edukativne aktivnosti. Oprema će uključivati adekvatne sprave koje zadovoljavaju uvjete razvoja i psihofizičke sposobnosti djece.

U kazeti najmanje 30% površine mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja.

5.4. Zelenilo uz objekt javne namjene - kazeta B-D-2

Članak 33.

Zelene površine integrirane uz javne građevine trebaju ponajprije oplemeniti ugođaj i humanizirati okoliš.

Gabariti vegetacije, dekorativni elementi i eventualno oblikovane odmorišne zone slijede namjene javnih prostora unutar građevina i kretanja stanara u njihovom neposrednom okolišu.

U kazeti najmanje 30% površine mora biti prirodni teren koji se uređuje temeljem projekta krajobraznog uređenja.

5.5. Zelenilo u koridorima prometnica

Članak 34.

U koridorima prometnica je u odnosu na njihov profil i razmještaj infrastrukture omogućeno oblikovanje zelenih pojaseva. Krajobrazno i tipološki ovi su pojasevi drvoredi oblikovani drvorednim stablašicama školovanim za prilagodbu rasta i razvoja u posebnim uvjetima. Ovaj je krajobrazni i tipološki oblik važan element krajobrazne morfologije i svojim oblikovnim karakteristikama naglašava prostore pristupa području kao i pješačko kretanje unutar njega. Sadnju visokih stablašica treba isključiti uz zone raskrižja zbog osiguravanja preglednosti.

6. Postupanje s otpadom

Članak 35.

Planom se predviđa sistem izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog i korisnog otpada.

Kod višestambenih i javnodruštvenih građevina prostori za privremeno odlaganje komunalnog otpada osiguravaju se, u pravilu, u sklopu građevina uz uvjet da je do njih na udaljenosti do 10 m omogućen kolni pristup prometnicom dimenzioniranom na osovinski pritisak od 100 kPa.

Lokacije za postavljanje kontejnera, posuda i mreža za sakupljanje korisnog otpada odredit će se izvan planiranih koridora prometnica u kazetama višestambene ili poslovne gradnje i oblikovati temeljem prostornog i hortikulturnog rješenja kazete.

7. Mjere sprječavanja nepovoljna utjecaja na okoliš

7.1. Zaštita podzemnih voda

Članak 36.

Mjere zaštite podzemnih voda provode se:

- gradnjom nepropusne kanalizacijske mreže s obveznom ugradnjom dodatnih pročistača za otpadne vode iz garaža;

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete.

7.2. Zaštita zraka

Članak 37.

Mjere zaštite zraka provode se:

- plinofikacijom naselja, s aspekta zaštite zraka, odabirom prihvatljivog energenta za grijanje, pripremu tople vode, kuhanje te eventualno za hlađenje i tehnološke potrebe;

- planiranjem energetski učinkovite gradnje;

- određivanjem najmanjeg postotka prirodnog terena unutar pojedine prostorne kazete omogućavajući sadnju visoke i niske vegetacije.

7.3. Zaštita tla

Članak 38.

Mjere zaštite tla provode se:

- osiguravanjem čistoće naselja i sprječavanja zagađenja planiranjem sistema izdvojenog i organiziranog skupljanja i odvoženja komunalnog otpada.

7.4. Zaštita od buke

Članak 39.

Mjere zaštite od buke provode se:

- planiranjem namjene prostora i gradnjom građevina u skladu s odredbama posebnih propisa;

- formiranjem zaštitnih zelenih pojaseva.

7.5. Zaštita od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

7.5.1. Zaštita od požara

Članak 40.

Mjere zaštite od požara provode se:

- osiguravanjem vatrogasnih prilaza i površina za operativni rad vatrogasne tehnike u skladu s odredbama posebnih propisa;

- osiguravanjem potrebne količine vode i minimalnog tlaka u vodovodnoj mreži, te gradnjom nadzemne hidrantske mreže u skladu s odredbama posebnih propisa;

- planiranjem svake prostorne kazete kao zasebnoga požarnog sektora, između kojih se nalaze protupožarne barijere najmanje širine h₁/2 +h₂/2, gdje su h₁ i h₂ visine građevina uz protupožarnu barijeru;

- sprječavanjem širenja požara između građevina unutar kazete određivanjem najmanje međusobne udaljenosti građevina od 12 m;

- sprečavanjem širenja požara na susjedne građevine kod skupnog načina gradnje na najjednostavniji i najsigurniji način, odnosno izvedbom ravnih krovova vatrootpornosti najmanje 90 minuta;

- planiranjem plinskih instalacija tako da svaka građevina ima na plinskom kućnom priključku glavni zapor kojim se zatvara plin za dotičnu građevinu, a na plinovodima budu ugrađeni sekcijski zapori kojima se obustavlja dotok plina za jednu ili nekoliko ulica u slučaju razdorne nepogode, te određivanjem minimalne sigurnosne udaljenosti građevina od STP-a 2 m i od srednjotlačnih kućnih priključaka pri paralelnom vođenju uz građevine 1 m, dok će se udaljenosti plinovoda od drugih komunalnih instalacija određivati u skladu s odredbama posebnih propisa.

7.5.2. Zaštita i sklanjanje stanovništva

Članak 41.

Zone i domet ruševina pojedinih kazeta, te mreža i okvirni kapaciteti skloništa prikazani na kartografskom prikazu 5. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti, u mjerilu 1:1000, u skladu su s odredbama posebnih propisa.

Za potrebe spašavanja i evakuacije stanovništva i imovine, te očuvanja prometnica i infrastrukture naselja, prometnice će se planirati na način da se osigura prohodnost ulica u svim uvjetima. Osiguravanjem prohodnosti ulica u svim uvjetima, planiranjem zona i dometa rušenja i protupožarnih sektora i barijera bitno će se smanjiti nivo povredivosti fizičkih struktura.

Međusobni razmak građevina treba biti h1/2 + h2/2 odnosno minimalno 12 m, a ukoliko je razmak manji projektnom dokumentacijom treba dokazati da je konstrukcija tih građevina otporna na rušenje od elementarnih nepogoda i da u slučaju ratnih razaranje neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim građevinama.

Skloništa za potrebe sklanjanja pučanstva grade se sukladno procjenama o mogućim opasnostima, a temeljem zakonskih odredbi. Dimenziraju se na statičko opterećenje od 100 kPa za zaštitu od radijacijskoga, biološkoga i kemijskog djelovanja.

Skloništa osiguravaju neprekidno zadržavanje do 7 dana, te potrebno izoliranje od vanjskog prostora.

Skloništa su planirana na način da svaki zahvat u prostoru, odnosno građevina bruto razvijene površine veće od 2000 m² podmiruje svoje potrebe sklanjanja stanovništva na građevnoj parceli, odnosno u zahvatu u prostoru, pri čemu je potrebno predvidjeti višenamjensko korištenje sklonišnog prostora (u funkciji poslovnog prostora, kao trgovački sadržaji, skladišta, garaže i sl.).

Mirnodopska namjena skloništa mora respektirati funkcionalnost skloništa i omogućiti redovno održavanje skloništa, ne smije u znatnijoj mjeri umanjiti kapacitet skloništa, te sprječavati ili usporavati pristup u sklonište.

Kapacitet i smještaj skloništa za zahvate u prostoru, odnosno građevine, određuje se lokacijskom dozvolom prema posebnim propisima i normativima koji uređuju ovo područje. U bruto razvijenu površinu za izračun skloništa ne uračunavaju se garaže.

U skladu s najmanjim i najvećim koeficijentima iskoristivosti, za pojedine je kazete procijenjen najmanji i najveći BRP za stambenu i poslovnu namjenu.

Okvirne potrebe sklonišnih mjesta procijenjene su temeljem mogućega najmanjeg i najvećeg BRP-a.

Potrebe sklonišnih mjesta za stambenu namjenu procijenjene su prema normativu 50 m² BRP/1 sklonišno mjesto.

Potrebe sklonišnih mjesta za poslovnu namjenu procijenjene su prema normativu 25 m² BRP/1 sklonišno mjesto.

Skloništa će se graditi na građevnim česticama građevina javne i društvene namjene u kazetama B-D4-1 i B-D-2 te na građevnim česticama stambenih građevina u kazetama A-S-1 i A-S-2, za građevine bruto razvijene površine veće od 2000 m^2.

Skloništa se planiraju kao dvonamjenska, a njihova mirnodopska funkcija bit će u skladu s namjenom prostorne kazete u kojoj se nalaze.

8. Mjere provedbe plana

8.1. Obveza izrade detaljnih planova uređenja

Članak 42.

Planom se ne predviđa obveza izrade detaljnih planova uređenja.

8.2. Obveza provedbe urbanističko-arhitektonskih natječaja

Članak 43.

Na području obuhvata određene su dvije zona za čije uređenje površina i oblikovanje građevina postoji obveza provedbe urbanističko - arhitektonskih natječaja (u skladu sa člankom 98. Odluke o donošenju GUP-a grada Zagreba Službeni glasnik Grada Zagreba 14/03, 8/06 - ispr., 18/06 - ispr., 3/07 - ispr. i 7/07 - ispr.).

Na kartografskom prikazu 4.B Način i uvjeti gradnje - Urbanističko-arhitektonski natječaji, u mjerilu 1:1000, prikazane su prostorno - funkcionalne cjeline za koje će se provoditi urbanističko - arhitektonski natječaji s ciljem dobivanja što kvalitetnijega prostorno - funkcionalno - oblikovnog rješenja kako slijedi:

- objekt javne i društvene namjene - predškolska ustanova dječji vrtić; kazeta B-D4-1

- objekt javne i društvene namjene - kazeta B-D-2;

- javni park - kazeta C-Z1-1.

Programe za provedbu urbanističko - arhitektonskih natječaja za kazete B-D4-1, B-D-2 i C-Z1-1 izrađuje ili verificira Gradski zavod za prostorno uređenje.

8.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni ili urbanim pravilima

Članak 44.

Građevine koje su građene u skladu s propisima koji su vrijedili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj Urbanističkim planom uređenja, mogu se rekonstruirati, dograditi i nadograditi prema uvjetima određenim Odlukom o donošenju GUP-a grada Zagreba kako slijedi:

1. stambene, odnosno stambeno-gospodarske građevine:

- sanacija i zamjena dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine i krovišta u postojećim gabaritima;

- dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih prostora i spremišta za ogrjev tako da s postojećim ne prelazi više od 75 m² bruto - građevne površine svih etaža, s tim da se ne povećava broj stanova;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- postavljanje novog krovišta bez nadozida, na građevinama s dotrajalim ravnim krovom ili s nadozidom, ako se radi o povećavanju stambenog prostora iz točke 1. alineje 2. ovog stavka;

- sanacija postojećih ograda i gradnja potpornih zidova radi sanacije terena;

2. građevine drugih namjena (gospodarske građevine, građevine javne i društvene namjene, komunalne i prometne te prateće građevine i sl.):

- sanacija dotrajalih konstruktivnih dijelova građevine i krovišta;

- dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i sl., površine do 10 m² izgrađenosti za građevine do 100 m² BRP-a i do 5% ukupnog BRP-a za veće građevine;

- prenamjena i funkcionalna preinaka građevine, osim u stambenu namjenu;

- dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija;

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu;

- dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javnoprometnih površina.

Građevine koje su građene u skladu s propisima koji su vrijedili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju, a kojih namjena jest u skladu s namjenom utvrđenom Planom, a nisu u skladu s uvjetima i načinom gradnje iz ovog plana, mogu se rekonstruirati, dograditi i nadograditi uz iste uvjete iz stavka 1. ovog članka.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 45.

Plan je izrađen u šest izvornika koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 46.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 350-07/07-01/46

URBROJ: 251-01-04-07-8

Zagreb, 19. srpnja 2007.

Predsjednica

Gradske skupštine

Mr.sc. Tatjana Holjevac, v.r.