Odluka o donošenju Urbanističkog plana uređenja Novo Brestje - zapad

Na temelju članka 26.b stavka 3. Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i članka 38. točke 5. Statuta Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 19/99, 19/01, 20/01 - pročišćeni tekst, 10/04, 18/05 i 2/06), Gradska skupština Grada Zagreba, na 18. sjednici, 26. listopada 2006., donijela je

ODLUKU

o donošenju Urbanističkog plana uređenja Novo Brestje - zapad

I. TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Donosi se Urbanistički plan uređenja Novo Brestje - zapad (u nastavku teksta: Plan), što ga je izradila tvrtka ASK ATELIER d.o.o., u koordinaciji s nositeljem izrade Gradskim zavodom za prostorno uređenje.

Članak 2.

Plan se donosi za područje omeđeno:

- sa sjevera: južnim rubom k.č. broj 365/1 k.o. Sesvete,

- sa zapada: istočnim rubom koridora produžene Branimirove ulice,

- s istoka: zapadnim rubom Ulice kaktusa do k.č. broj 2555/392 k.o. Sesvete, zatim zapadnom međom k.č. broj 570/2 k.o. Sesvete, parcelom k.č. broj 570/1 k.o. Sesvete, istočnom međom k.č. broj 570/1 k.o. Sesvete te zapadnim granicama građevnih čestica kuća u Ulici orhideja,

- s juga: sjevernim rubom koridora Zagrebačke ulice.

Površina obuhvata izrade Plana je 6,72 ha.

Granice obuhvata Plana prikazane su na kartografskim prikazima iz članka 4. stavka 1. točke B. ove odluke.

Polazišta i ciljevi

Članak 3.

Ovim se odredbama utvrđuju pokazatelji za izgradnju, uređenje i zaštitu prostora u obuhvatu Plana, a prikazani su u obliku tekstualnih i kartografskih podataka u sklopu elaborata Plana.

Plan se temelji na smjernicama i ciljevima Generalnoga urbanističkog plana Sesveta, te poštujući prirodne i druge uvjete zatečene u prostoru, utvrđuje osnovne uvjete korištenja i namjene prostora, uličnu i komunalnu mrežu, te smjernice za oblikovanje, korištenje i uređenje prostora.

Plan sadrži način i oblike korištenja i uređenja prostora, način uređenja prometne, odnosno ulične i komunalne mreže te druge elemente od važnosti za područje obuhvata Plana.

Članak 4.

Plan sadržan u elaboratu Urbanistički plan uređenja Novo Brestje - zapad sastoji se od:

A. Tekstualnog dijela u knjizi pod naslovom "Urbanistički plan uređenja Novo Brestje - zapad ":

I. Obrazloženje

1. Polazišta

2. Ciljevi prostornog uređenja

3. Plan prostornog uređenja

II. Odredbe za provođenje

B. Grafičkog dijela koji sadrži kartografske prikaze u mjerilu 1:2000 i to:

1. POSTOJEĆE STANJE

2. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA

3. PROMETNA, ULIČNA I KOMUNALNA INFRASTRUKTURNA MREŽA

3.1. Prometna i ulična mreža

3.2. Presjeci prometnica u mjerilu 1:100

3.3. Telekomunikacijski sustav

3.4. Sustav vodoopskrbe

3.5. Sustav odvodnje

3.6. Sustav plinoopskrbe

3.7. Elektroenergetski sustav

4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA

5. NAČIN GRADNJE

6. OBLICI KORIŠTENJA PROSTORA

7. MREŽA SKLONIŠTA I ZONE URUŠAVANJA

Elaborat plana iz stavka 1. ovog članka, ovjeren pečatom Gradske skupštine Grada Zagreba i potpisom predsjednika Gradske skupštine Grada Zagreba, sastavni je dio ove odluke.

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ODREĐIVANJA I RAZGRANIČAVANJA POVRŠINA JAVNIH I DRUGIH NAMJENA

Članak 5.

Uvjeti za određivanje korištenja površina javnih i drugih namjena u Planu su:

- temeljna obilježja prostora i ciljevi razvoja ovog dijela grada,

- valorizacija okolne postojeće prirodne i izgrađene sredine,

- kvalitetno korištenje prostora i okoliša i unapređenje kvalitete života,

- planirani kapacitet prostora,

- postojeći i planirani broj stanovnika,

- poticanje razvoja pojedinih prostornih cjelina,

- racionalno korištenje infrastrukturnih sustava.

Članak 6.

Osnovna namjena i način korištenja prostora unutar obuhvata Plana te razgraničenje, razmještaj i veličina javnih i drugih namjena detaljno su prikazani i označeni pripadajućom bojom na kartografskom prikazu 2. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA u mjerilu 1:2000 s identifikacijom katastarskih čestica preko kojih prelazi granica razgraničenja, a to su:

U razgraničavanju prostora granice se određuju u korist zaštite prostora te ne smiju ići na štetu javnog prostora.

2. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

Članak 7.

Pod građevinama gospodarskih djelatnosti podrazumijevaju se poslovne građevine za smještaj različitih poslovnih sadržaja koji svojim postojanjem i radom ne otežavaju i ne ugrožavaju ostale funkcije i okoliš u naselju, nisu energetski zahtjevne i ne stvaraju buku veću od propisima dopuštene, a prometno su primjerenih zahtjeva.

Planom su za smještaj poslovnih građevina određene površine mješovite - pretežito poslovne namjene - M2.

Poslovni sadržaji se mogu smjestiti na površinama mješovite - pretežito stambene namjene - M1 i mješovite - pretežito poslovne namjene - M2.

Uvjeti za smještaj prikazani su na kartografskim prikazima 2. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, 4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA i 5. NAČIN GRADNJE.

2.1. Zona mješovite - pretežito stambene namjene - M1

U stambeno-poslovnim građevinama poslovni prostori čine najviše 30% BRP-a.

Poslovni sadržaji bukom, prašinom, mirisom, neprimjerenim radnim vremenom, intenzivnim prometom roba i vozila ne smiju ometati stanovanje.

U stambeno-poslovnim građevinama poslovni prostor moguće je namijeniti za:

- urede,

- trgovine,

- uslužne djelatnosti,

- obrte,

- ugostiteljstvo,

- druge sadržaje koji ne ometaju stanovanje kao osnovnu namjenu.

Uvjeti gradnje gospodarskih sadržaja u zoni mješovite - pretežito stambene namjene - M1 određeni su člancima od 10. do 14. ove odluke.

2.2. Zona mješovite - pretežito poslovne namjene - M2

U zoni mješovite - pretežito poslovne namjene - M2 građevine je moguće namijeniti za:

- urede,

- trgovine,

- uslužne djelatnosti,

- obrte,

- ugostiteljstvo,

- druge sadržaje koji ne ometaju stanovanje kao osnovnu namjenu.

U zoni mješovite - pretežito poslovne namjene - M2 dio građevina moguće je namijeniti i za:

- stanovanje,

- prateće sadržaje,

- javnu i društvenu namjenu.

Uvjeti gradnje gospodarskih sadržaja u zoni mješovite - pretežito poslovne namjene - M2 određeni su člankom 15. ove odluke.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GRAĐEVINA JAVNIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

Članak 8.

Planom su za smještaj građevina javnih i društvenih djelatnosti određene:

- površine mješovite - pretežito stambene namjene - M1.

- površine mješovite - pretežito poslovne namjene - M2.

Na površinama M1 i M2 moguće je graditi građevine ili njihove dijelove namijeniti za:

- upravne i javne djelatnosti,

- odgoj i obrazovanje (jaslice, dječji vrtić, škola),

- zdravstvo i socijalnu skrb (zdravstveno i mirovinsko osiguranje, dom umirovljenika, veterinarska stanica, ambulanta, ljekarna i sl.),

- kulturne i društvene organizacije, udruge i sl. (knjižnica, čitaonica, galerija, prostori političkih stranaka i udruga građana i društava, kulturno-umjetničkih, sportskih i sl.),

- javne i prateće sadržaje (pošta i sl.),

- za sport i rekreaciju s pratećim sadržajima (rekreacijske građevine, biciklističke i pješačke staze, otvoreni sportski tereni).

Uvjeti za smještaj prikazani su na kartografskim prikazima 2. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA i 5. NAČIN GRADNJE.

Članak 9.

Unutar površina mješovite namjene M1 i M2 prostori za javnu i društvenu djelatnost smještaju su u prizemnoj etaži građevina ako nisu uz neprikladne poslovne djelatnosti koje bi ometale javnu funkciju i ne mogu biti veći od 30% BRP-a.

Uvjeti gradnje javnih i društvenih sadržaja unutar površine mješovite namjene M1 i M2 određeni su člancima od 10. do 15. ove odluke.

4. UVJETI SMJEŠTAJA STAMBENIH GRAĐEVINA

Članak 10.

Smještaj stambenih građevina predviđa se u zonama:

- mješovite - pretežito stambene namjene - M1,

- mješovite - pretežito poslovne namjene - M2.

Planom je određena niska višestambena gradnja.

Niskim, višestambenim građevinama smatraju se građevine stambeno-poslovne ili stambene namjene s četiri i više odvojenih stambenih jedinica (stanova), visine građevina do tri etaže s mogućnošću gradnje podruma i potkrovlja. Uz stambene jednice u višestambenim građevinama mogu se graditi i različiti poslovni prostori, tihe i slične djelatnosti.

Građevine se grade kao samostojeće.

Samostojeća građevina je građevina koja sa svih strana ima neizgrađeni prostor (vlastitu građevnu česticu ili javnu površinu).

Uvjeti i način gradnje određeni su na kartografskim prikazima 4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PPROSTORA i 5. NAČIN GRADNJE s obzirom na uređenost i izgrađenost dijelova naselja kroz predviđenu primjenu oblika korištenja i načina gradnje, odnosno intervencija u prostoru.

4.1. Mješovita namjena - pretežito stambena - M1

Članak 11.

Na površinama mješovite namjene moguće je graditi i uređivati prostore mješovite - pretežito stambene namjene - M1.

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene, postojeće i planirane građevine su pretežito stambene, a poslovni sadržaji su prateći sadržaji naselja koji ne ometaju stanovanje kao što su:

- prodavaonice robe dnevne potrošnje,

- predškolske ustanove i škole,

- ustanove za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb,

- tihi obrt i usluge domaćinstvima,

- političke i društvene organizacije i sadržaje kulture (izložbeni prostori i sl.), vjerske zajednice,

- pošte, banke i slično,

- sport i rekreacija,

- druge namjene koje dopunjavaju stanovanje, ali mu istodobno ne smetaju (osobne usluge, ordinacije, poslovni prostori - uredi, razna predstavništva i drugo),

- ugostiteljstvo,

- javne i zaštitne zelene površine i dječja igrališta.

Prateći sadržaji navedeni u prethodnom stavku mogu biti u sklopu stambene građevine, a njihova površina može iznositi najviše do 30% ukupnog BRP-a na građevnoj čestici.

U pogledu ostalih uvjeta uređenja bit će primijenjeni uvjeti smještaja i načina gradnje koji su propisani za svu izgradnju unutar površina u M1, odnosno prema programu i normativima osnovne namjene.

Na zasebnoj građevnoj čestici veličine do 1,0 ha mogu se graditi predškolske ustanove i škole, ustanove za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb, vjerske građevine i građevine djelatnosti kulture, sportsko-rekreacijski sadržaji i igrališta, javne i zaštitne zelene površine te manje komunalne građevine i uređaji.

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene ne mogu se graditi veći trgovački centri koji svojim opsegom premašuju potrebe stambenog susjedstva, građevine za proizvodnju i obrt, skladišta i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način smetaju stanovanju.

Postojeći sadržaji iz prethodnog stavka mogu se zadržati bez mogućnosti širenja, ali s tendencijom prenamjene u namjenu primjerenu stanovanju.

Na površinama mješovite - pretežito stambene namjene postojeće se garaže ne mogu prenamijeniti.

4.1.1. Zona mješovite - pretežito stambene namjene - M1-1, M1-2, M1-3, M1-4, M1-5, M1-6, M1-7, M1-8

Članak 12.

Izgradnja Ulice 1 i Ulice 3 preduvjet je za početak gradnje urbanog polja M1-1 i dijela urbanih polja M1-2, M1-3, M1-4.

Izgradnja Ulice 4 i Ulice 5 preduvjet je za izgradnju u urbanim poljima M1-2, M1-3, M1-4.

Članak 13.

Za gradnju svih građevina koje se mogu graditi u zoni mješovite - pretežito stambene namjene - M1-1, M1-2, M1-3, M1-4, M1-5, M1-6 i M1-7 određuje se:

- gradnja niskih višestambenih građevina,

- gradnja samostojećih građevina,

- najmanja površina građevne čestice je 600 m²,

- najmanje 80 m² građevne čestice/1 stan,

- najveća izgrađenost građevne čestice je 30%,

- najveća visina građevine je podrum, tri etaže i potkrovlje (Po+P+2+Ptk),

- najveći koeficijent iskoristivosti (BRP nadzemno/površina građevne čestice) je 1,0,

- najveći BRP je 600 m²,

- zelene površine planiraju se uz sve građevine sukladno posebnim normativima (prirodni, ozelenjeni teren unutar parcela); najmanje prirodni hortikulturno uređen teren je 30% površine građevne čestice,

- obvezni građevni pravac je 5,0 m od regulacijske linije,

- najmanja udaljenost građevine od ruba susjedne građevne čestice je 5 metara,

- potreban broj parkirališno-garažnih mjesta određuje se prema normativu 1,5 PGM/1 stan ili 15 PGM/1000 m² BRP-a, s tim da se uzima onaj kriterij koji osigurava veći broj PGM; parkirališno-garažna mjesta treba obavezno izvesti na građevnoj čestici; za druge namjene prema posebnim normativima određenim u GUP-u Sesveta,

- potrebni broj PGM na pojedinoj građevnoj čestici bit će utvrđen za svaku česticu posebno u sklopu izdavanja lokacijske dozvole,

- na parkirališno-garažnim površinama min. 5% od sveukupnog broja, a na manjim (do 20 PGM) barem 1 PGM mora biti namijenjeno za parkiranje vozila osoba s invaliditetom,

- gradnja je moguća samo uz javni prostor, ulicu najmanje širine 8,5 m,

- uz kolno-pješačke površine moguće je uređenje parkirališnih mjesta uz obvezu očuvanja visokog zelenila,

- potkrovlje oblikovano ravnim krovom, krovom blagog nagiba do 10^o može imati površinu do 75 % površine karakteristične etaže, uvučeno pretežito s ulične strane;

- prigodom zamjene postojećih građevina površina građevne čestice može biti manja od 600 m², postojeći BRP i k_i veći od određenih ovom točkom mogu se zadržati, ali bez povećavanja; drugi uvjeti prema detaljnim pravilima iz ove točke;

- prigodom rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje postojećih građevina površina građevne čestice može biti manja od 600 m²; postojeća udaljenost od susjedne građevne čestice koja nije manja od 3,0 m može se zadržati; drugi uvjeti prema detaljnim pravilima iz ove točke,

- prigodom zamjene postojećih građevina površina građevne čestice može biti manja od 600 m²; postojeći BRP i k_i veći od određenih ovom točkom mogu se zadržati, ali bez povećavanja;

- postojeća udaljenost od susjedne građevne čestice koja nije manja od 3,0 m može se zadržati; drugi uvjeti prema detaljnim pravilima iz ove točke.

Članak 14.

Za gradnju svih građevina koje se mogu graditi u zoni mješovite - pretežito stambene namjene - M1-8 određuje se:

- zamjena, rekonstrukcija i gradnja niskih višestambenih građevina,

- gradnja samostojećih građevina,

- najmanja površina građevne čestice je 600 m²,

- najmanje 80 m² građevne čestice/1 stan,

- najveća izgrađenost građevne čestice je 30%,

- najveća visina građevine je podrum, dvije etaže i potkrovlje (Po+P+1+Ptk),

- najveći koeficijent iskoristivosti (BRP nadzemno/površina građevne čestice) je 1,0,

- najveći BRP je 600 m²,

- najmanje prirodni hortikulturno uređen teren je 30% površine građevne čestice,

- obvezni građevni pravac je 5,0 m od regulacijske linije,

- najmanja udaljenost građevine od ruba susjedne građevne čestice je 5 metara,

- potreban broj parkirališno-garažnih mjesta određuje se prema normativu 1,5 PGM/1 stan ili 15 PGM/1000 m² BRP, s tim da se uzima onaj kriterij koji osigurava veći broj PGM; parkirališno-garažna mjesta treba obavezno izvesti na građevnoj čestici; za druge namjene prema posebnim normativima određenim u GUP-u Sesveta,

- potrebni broj PGM na pojedinoj građevnoj čestici bit će utvrđen za svaku česticu posebno u sklopu izdavanja lokacijske dozvole,

- na parkirališno-garažnim površinama min. 5% od sveukupnog broja, a na manjim (do 20 PGM) barem 1 PGM mora biti namijenjeno za parkiranje vozila osoba s invaliditetom,

- gradnja je moguća samo uz javni prostor, ulicu najmanje širine 8,5 m,

- prigodom rekonstrukcije, dogradnje i nadogradnje postojećih građevina površina građevne čestice može biti manja od 600 m²; postojeća udaljenost od susjedne građevne čestice koja nije manja od 3,0 m može se zadržati; drugi uvjeti prema detaljnim pravilima iz ove točke,

- prigodom zamjene postojećih građevina površina građevne čestice može biti manja od 600 m²; postojeći BRP i k_i veći od određenih ovom točkom mogu se zadržati, ali bez povećavanja;

- postojeća udaljenost od susjedne građevne čestice koja nije manja od 3,0 m može se zadržati; drugi uvjeti prema detaljnim pravilima iz ove točke.

4.2. Mješovita - pretežito poslovna namjena - M2

Članak 15.

Zone mješovite - pretežito poslovne namjene namijenjene su izgradnji poslovnih i stambeno-poslovnih i iznimno stambenih građevina, s tim da prevladava poslovna namjena (uredi, trgovine, ugostiteljstvo i sadržaji koji ne ometaju stanovanje kao osnovnu namjenu grada), a pretpostavljena je na prostoru substandardne izgradnje koji se predviđa za potpunu transformaciju postojeće strukture (uključivo i formiranje fasade glavnih gradskih ulica i glavne sabirnice).

Unutar zone M2 poželjno je i lociranje javnih i društvenih sadržaja u funkciji naselja.

Gradnja i uređivanje prostora javne namjene na području se pretpostavlja na zasebnim česticama i interpolirano u okvire mješovite izgradnje, a vrste i uvjeti smještaja određeni su čl. 8. i 9. ove odluke.

Na površinama mješovite, pretežito poslovne namjene, mogu se graditi i uređivati prostori i za:

- stanovanje,

- prateće sadržaje,

- javnu i društvenu namjenu.

Na površinama mješovite - pretežito poslovne namjene, ne mogu se graditi novi trgovački centri, obrti, proizvodne građevine, skladišta i drugi sadržaji koji zahtijevaju intenzivan promet ili na drugi način ometaju stanovanje.

4.2.1. Zona mješovite - pretežito poslovne namjene - M2-1

Za gradnju svih građevina koje se mogu graditi u zoni mješovite - pretežito poslovne namjene - M2-1 određuje se:

- gradnja niskih poslovno-stambenih ili poslovnih građevina te rekonstrukcija i zamjena postojećih građevina,

- prizemlja građevina isključivo poslovne namjene,

- gradnja samostojećih građevina,

- najveća visina građevina je podrum, tri etaže i potkrovlje (Po+P+2+Ptk),

- prizemlje građevine može biti iznad kote uređenog terena najviše 30 cm,

- najmanja površina građevne čestice je 600 m²,

- najmanja širina građevne čestice na regulacijskoj liniji je 20,0 m,

- najveća izgrađenost građevne čestice je 50%,

- najveći koeficijent iskoristivosti (BRP nadzemno/površina katastarske čestice ili katastarskih čestica unutar zahvata u prostoru) je 1,0,

- najveći BRP na građevnoj čestici je 800 m²,

- građevni pravac je udaljen od regulacijske linije uz Zagrebačku ulicu i planiranu produženu Branimirovu ulicu najmanje 10,0 m, a uz Ulicu kaktusa i Mikuševu najmanje 5,0 m,

- najmanja udaljenost građevine od međe susjedne građevne čestice je 5,0 m,

- najveća dužina uličnog pročelja građevine je 20,0 m,

- prirodni teren mora biti najmanje 30% površine građevne čestice,

- kolni pristup parceli mora biti realiziran iz Mikuševe ulice,

- potreban broj parkirališno-garažnih mjesta određuje se prema normativu 1,5 PGM/1 stan ili 15 PGM/1000 m² BRP-a, s tim da se uzima onaj kriterij koji osigurava veći broj PGM; parkirališno-garažna mjesta treba obavezno izvesti na građevnoj čestici; za druge namjene prema posebnim normativima određenim u GUP-u Sesveta,

- potrebni broj PGM na pojedinoj građevnoj čestici bit će utvrđen za svaku česticu posebno u sklopu izdavanja lokacijske dozvole,

- na parkirališno-garažnim površinama min. 5% od sveukupnog broja, a na manjim (do 20 PGM) barem 1 PGM mora biti namijenjeno za parkiranje vozila osoba s invaliditetom, parkirališno-garažna mjesta obavezno izvesti na građevnoj čestici, s pristupom iz Mikuševe ulice,

- potkrovlje oblikovano ravnim krovom, krovom blagog nagiba do 10^o može imati površinu do 75% površine karakteristične etaže, uvučeno pretežito s ulične strane.

4.3. Način gradnje pomoćnih građevina

Članak 16.

Na građevnim česticama niskih višestambenih građevina ne mogu se graditi pomoćne građevine.

5. UVJETI UREĐENJA, GRADNJE, REKONSTRUKCIJE I OPREMANJA PROMETNE, TELEKOMUNIKACIJSKE I KOMUNALNE MREŽE S PRIPADAJUĆIM OBJEKTIMA I POVRŠINAMA

Članak 17.

Trase i površine građevina i uređaja prometne i komunalne infrastrukturne mreže prikazane su u kartografskim prikazima 3.1. - 3.7.

Detaljni raspored vodova komunalne infrastrukture unutar koridora cestovnih prometnica određenih Planom bit će utvrđen lokacijskom dozvolom.

Lokacijskom dozvolom može se odrediti gradnja uređaja ili postrojenja sustava prometne ili komunalne infrastrukture i na površinama koje nisu označene u kartografskim prikazima ako se time ne narušavaju uvjeti korištenja površina.

Prometni i infrastrukturni koridori su sve površine i prateće građevine unutar Planom utvrđenih koridora ili građevnih čestica potrebnih za gradnju ili funkcioniranje prometne i komunalne infrastrukture s pratećim građevinama.

U osnovnoj razini cestovnih koridora predviđeno je urediti prometne površine te površine zaštitnog razdjelnog zelenila, ukoliko je predviđeno.

U prvom i drugom podzemnom sloju prometnih koridora predviđeno je polaganje uređaja u funkciji sustava telekomunikacijskog prometa, cjevovoda vodoopskrbe, javne odvodnje otpadne i oborinske vode, plinoopskrbe te elektroenergetskih kabela i kabela javne rasvjete.

Pri projektiranju i izvođenju pojedinih građevina, objekata i uređaja prometne i komunalne infrastrukture obavezno je pridržavati se važeće zakonske regulative. U postupku izdavanja lokacijskih dozvola potrebno je pribaviti potrebne uvjete svih korisnika infrastrukturnih koridora.

Priključenje građevina na javnoprometne površine, odnosno postrojenja i/ili uređaje sustava prometne ili komunalne infrastrukture, bit će određeni posebnim uvjetima građenja.

5.1. Uvjeti gradnje prometne mreže

Članak 18.

Planom se određuje gradnja i uređenje osnovne ulične i prometne mreže na način da se osigura usklađen razvoj javnog, pješačkog i biciklističkog prometa te osiguraju uvjeti za formiranje nove mreže javnih urbanih prostora.

Planski koridori prometnica osnovne ulične mreže (na kartografskom prikazu, 3.1. Prometna i ulična mreža i 3.2 Presjeci prometnica) definirani su osima i planiranim profilima prometnica.

Planski prometni koridori određeni su regulacijskim linijama planiranih prometnica.

Sve javne prometne površine na koje postoji neposredan pristup s građevnih čestica ili su uvjet za formiranje građevne čestice, moraju se projektirati, graditi i uređivati na način da se omogućuje vođenje komunalne i druge infrastrukture, prolaz vatrogasnim vozilima te moraju biti vezane na sustav javnih ulica.

Prilaz s građevne čestice na javnu prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava odvijanje prometa na javnoj prometnoj površini.

Sve prometne površine moraju se graditi i opremati sukladno posebnim propisima određenim prometno - tehničkim uvjetima koji se odnose na formiranje raskrižja, prilaza raskrižju, autobusnih ugibališta, posebnih traka za javni prijevoz, signalizaciju i dr.

Sve prometne površine trebaju biti izvedene u skladu s posebnim propisima, bez arhitektonskih barijera tako da na njima nema zapreka za kretanje niti jedne kategorije stanovništva.

5.1.1. Ulična prometna mreža

Članak 19.

Trase i koridori prometnog sustava prikazani su u kartografskim prikazima 3.1. Prometna i ulična mreža i 3.2. Presjeci prometnica u mjerilu 1:100.

Ulični koridori namijenjeni su za odvijanje uličnog motornog prometa te za promet pješaka i biciklista.

Površine u osnovnoj razini koridora prometnica treba dimenzionirati tako da se omogući sigurno odvijanje prometa svih vrsta i u svim vremenskim uvjetima.

Planom je predviđena izgradnja i rekonstrukcija cestovne mreže prometnica unutar područja obuhvata.

Minimalna širina planiranih uličnih koridora je 10,0 m osim dijela Mikuševe i Ulice 6, koji mogu biti i uži, a prema kartografskim prikazima broj 3.1. Prometna i ulična mreža i 3.2. Presjeci prometnica u mjerilu 1:100.

Preko uličnih koridora ostvaruje se kolni, biciklistički i pješački pristup do svih građevnih čestica te se osiguravaju pojasi unutar kojih se polažu vodovi sustava prometne i komunalne infrastrukture.

Poprečni nagibi pješačkih hodnika trebaju biti u padu od regulacijskih linija prema glavnoj osi koridora. Poprečni nagibi kolnika mogu biti jednostrešni (od jednog do drugog ruba kolnika) ili dvostrešni (od osi kolnika prema vanjskim rubovima).

Predviđena je izgradnja asfaltiranih kolnika namijenjenih dvosmjernom kretanju vozila.

Minimalna širina novoplaniranih kolnika iznosi 6,0 m i uključuje dva prometna traka širine po 3,0 m svaki.

U svrhu osiguranja preglednosti, u zonama križanja nije dopuštena sadnja visokih nasada zelenila i grmlja niti postavljanje ograda, reklama, naprava ili drugih predmeta koji smanjuju punu preglednost u svim privozima ili svojim sadržajem mogu ugrožavati sigurnost odvijanja prometa.

Postavljanje prometne, druge signalizacije i opreme treba biti u skladu s prometnim projektom.

Sve javne prometne površine moraju omogućiti pristup i opeativni rad vatrogasnih vozila te moraju biti odgovarajuće dimenzionirane na osovinski pritisak od min. 100 kN.

Detaljna rješenja planirane ulične mreže bit će određena lokacijskom dozvolom.

5.1.2. Javna parkirališta i garaže

Članak 20.

U obuhvatu Plana nisu planirana javna parkirališta i garaže.

5.1.3. Pješačke površine

Članak 21.

Za nesmetano i sigurno kretanje pješaka predviđeno je urediti pješačke hodnike i pješačke putove.

Za kretanje pješaka u svim je cestovnim koridorima planirano uređenje pješačkih hodnika. Hodnici su predviđeni uz obje regulacijske linije u širini u pravilu 2,0 m.

Sve pješačke površine treba izvesti na način da se zapriječi mogućnost stvaranja arhitektonskih i urbanističkih barijera, a u skladu s propisima.

Na križanjima ulica, u sklopu pješačkih prijelaza obilježenih horizontalnom i vertikalnom signalizacijom, predviđeno je za potrebe kretanja osoba s invaliditetom, osoba s djecom u kolicima i sl., izvesti upuštene pješačke hodnike. Hodnici u kontaktnom dijelu s kolnikom moraju biti izvedeni u približno istoj razini (nadvišenje do 3 cm). Nagibi kao i površinska obrada skošenih dijelova hodnika trebaju biti prilagođeni za sigurno kretanje u svim vremenskim uvjetima.

Visina rubnjaka na svim mjestima gdje pješačke hodnike odvajaju od kolnika iznosi 15 cm. Na mjestima vatrogasnih pristupa visina je do 8 cm.

5.1.4. Biciklistički promet

Članak 22.

Odvijanje biciklističkog prometa predviđeno je na površinama kolnika unutar svih postojećih i planiranih uličnih koridora.

5.1.5. Javni gradski i prigradski prijevoz putnika

Članak 23.

Organiziranje javnog gradskog i prigradskog prijevoza putnika unutar područja obuhvata nije predviđeno. Linije su organizirane unutar koridora postojećih i planiranih ulica u kontaktnom prostoru, u koridorima Zagrebačke ulice, Ulice kneza Branimira i "Ulice kneza Branimira - produžene".

5.1.6. Telekomunikacijska mreža

Članak 24.

Uvjeti gradnje, rekonstrukcije i opremanja prostora uređajima distributivne telekomunikacijske kanalizacije (DTK) prikazani su u kartografskom prikazu 3.3. Telekomunikacijski sustav.

Trase uređaja za prijenos sustava telekomunikacija su orijentacijske, a detaljno će biti određene u postupku izdavanja lokacijskih dozvola.

Na području obuhvata bit će omogućen priključak na telekomunikacijsku mrežu za sve građevne čestice.

Planom su osigurani uvjeti za izgradnju nove distribucijske telekomunikacijske kanalizacije (DTK) kao i za premještanje postojećih kabela položenih u koridoru Mikuševe.

U koridorima distributivne telekomunikacijske kanalizacije treba osigurati i prostor za polaganje vodova kabelske televizije.

Planom je predviđeno postavljanje javnih telefonskih govornica. Javne telefonske govornice, osim unutar čestica ili građevina, predviđeno je postavljati i na javnim površinama na način da se osigura njihova cjelodnevna dostupnost. Lokacije javnih govornica treba uskladiti s mjestima sadržaja veće atrakcije, odnosno koncentracije ljudi.

5.2. Uvjeti gradnje komunalne infrastrukturne mreže

Članak 25.

Trase komunalne infrastrukturne mreže i lokacije uređaja komunalne infrastrukture su orijentacijske, a detaljno će biti određene u postupku izdavanja lokacijskih dozvola.

Izgradnja i polaganje vodova komunalne infrastrukture predviđena je unutar koridora javnih prometnih površina u za tu svrhu osiguranim pojasima za svaku vrstu, a u skladu s načelnim rasporedom određenim u poprečnim presjecima.

Prilikom izgradnje prometnica potrebno je položiti sve planirane vodove komunalne infrastrukture. Polaganje vodova komunalne infrastrukture treba biti u skladu s posebnim uvjetima građenja određenih u postupku izdavanja lokacijskih dozvola od strane nadležnih javnih komunalnih trgovačkih društava.

5.2.1. Vodoopskrba

Članak 26.

Postojeći i planirani vodoopskrbni cjevovodi prikazani su u kartografskom prikazu 3.4. Sustav vodoopskrbe.

Cjevovode treba polagati u prvom podzemnom sloju ponajprije ispod pješačkih hodnika, biciklističkih staza ili razdjelnih pojasa zelenila. Gdje to nije moguće, cjevovodi se mogu polagati ispod površina kolnika.

Vodoopskrbnu mrežu treba formirati prstenasto radi osiguranja dvostrane mogućnosti opskrbe vodom za piće kao i stalnog tlaka unutar sustava.

Potrebne količine vode za gašenje požara treba osigurati u skladu s odredbama posebnih propisa.

Unutar mreže vodoopskrbnih cjevovoda treba osim potrebnih količina sanitarne i protupožarne vode izvesti vanjsku nadzemnu hidrantsku mrežu. Hidrante u pravilu treba projektirati kao nadzemne i postavljati izvan prometnih površina. Najveća dopuštena udaljenost između pojedinih hidranata je 80,0 m.

Novi cjevovodi u svrhu provođenja mjera protupožarne zaštite ne mogu imati profil manji od 100 mm. Ako je polaganje cjevovoda vodoopskrbe predviđeno s obje strane ulice, sekundarni cjevovod može biti i manjih dimenzija od 100 mm.

5.2.2. Odvodnja otpadne i oborinske vode

Članak 27.

Postojeći i planirani cjevovodi u funkciji sustava javne odvodnje otpadne i oborinske vode prikazani su u kartografskom prikazu 3.5. Sustav odvodnje.

Izgradnja novoplaniranog kolektora mješovite odvodnje na potezu od planirane Ulice 1 do postojećeg kolektora Sesvete preduvjet je bilo kakve stambene i druge izgradnje.

Sustav javne odvodnje planiran je kao mješoviti i služi istovremeno za prihvat oborinskih i otpadnih voda. Cjelokupni sustav javne odvodnje sa svim priključcima (slivnici, priključci i dr.) treba izvoditi vodonepropusno.

Sve planirane cjevovode u funkciji javne odvodnje predviđeno je polagati u koridorima javnih prometnih površina u drugom podzemnom sloju.

Visinskim položajem i uzdužnim padovima cjevovoda treba u najvećoj mogućoj mjeri omogućiti gravitacijsku odvodnju te minimalizirati moguću pojavu uspora u mreži.

Poklopce revizijskih okana u kolnim površinama ulica treba postavljati u sredini prometnog traka. Ukoliko to iz određenih razloga nije moguće, onda ih treba postavljati u sredini kolnika.

Sabirna okna kućnih, gospodarskih i dr. priključaka treba postavljati unutar čestice neposredno uz rub regulacijske linije prometnice.

U sustav javne odvodnje dopušteno je upuštati samo propisno pročišćene vode.

Oborinske vode sa svih prometnih površina prikupljat će se slivnicima koji trebaju biti projektirani i izvedeni kao tipski. Stjenke slivnika od gotovih cijevi moraju biti s oblogom betona MB-20 oko cijevi. Debljina podloge mora biti 0,15 m. Dubina taložnice u slivniku mora biti najmanje 1,50 m. Priključak slivnika na odvodni cjevovod mora biti izveden u vodonepropusnoj izvedbi. Slivnici ne smiju biti međusobno spojeni, a nije dopušteno ni uvođenje odvoda jednog slivnika u drugi. Pad priključka slivnika može iznositi najviše 30%. Ukoliko je pad priključka veći od 15%, treba ga izvesti s betonskom podlogom i oblogom.

5.2.3. Distributivna plinoopskrbna mreža

Članak 28.

Postojeći i planirani cjevovodi plinoopskrbe prikazani su orjentacijski u kartografskom prikazu 3.6. Sustav plinoopskrbe.

Planom je predviđena plinofikacija prirodnim plinom. Postojeći i planski cjevovodi na cijelom su području obuhvata dio niskotlačne plinoopskrbne mreže (radni tlak 1 bar).

Cjevovode je planirano polagati unutar koridora javnih prometnih površina u prvom podzemnom sloju. U osnovnoj razini koridora pojas za polaganje niskotlačnih plinovoda predviđen je ispod površina kolnika. Širina pojasa je min. 1,0 m. Minimalna visina nadsloja kod polaganja cjevovoda je 1,0 m.

U situacijskom smislu cjevovodi za opskrbu prirodnim plinom obavezno se polažu u skladu s uvjetima za provođenje mjera zaštite od požara i uz pridržavanje obaveznih udaljenosti od različitih objekata i drugih vrsta komunalne infrastrukture pri paralelnom vođenju odnosno na mjestima križanja s drugim vodovima. Planom su određeni sljedeći obvezujući uvjeti za polaganje niskotlačnih plinovoda:

- min. 0,5 m po vertikali kod križanja s drugim vrstama komunalne infrastrukture s tim da se pri križanju s vrelovodima i parovodima, ukoliko je svijetli razmak manji od 0,7 m, dodatno primjeni zaštitna čelična cijev na jednoj instalaciji,

- min. 1,0 m po horizontali pri paralelnom polaganju,

- min. 1,0 m od stupova javne rasvjeta visine do 6,0 m,

- min. 1,5 m od stupova javne rasvjete visine preko 6,0 m,

- min. 1,0 m od okana drugih vrsta komunalne infrastrukture,

- min. 1,5 m od visokog raslinja,

- min. 0,5 m od grmolikog raslinja,

- min. 5,0 m od transformatorskih postrojenja, potencijalnih mjesta istjecanja tekućih ugljikovodika, otapala i drugih agresivnih tekućina i

- min. 2,0 m od izgrađenih građevina.

5.2.4. Elektroenergetska mreža

Članak 29.

Elektroenergetska postrojenja i uređaji prikazani su u kartografskom prikazu 3.7. Elektroenergetski sustav.

Postojeći dvostruki dalekovod naponske razine 2x110 kV zadržava se u kontaknom prostoru na današnjoj poziciji. Širina koridora dalekovoda je 20,0 m.

Unutar područja obuhvata predviđeno je polaganje srednjonaponske (naponska razina 20 kV) i niskonaponske (naponska razina 0,4 kV) mreže kabela te polaganje kabela i postavljanje stupova javne rasvjete. Pri polaganju treba se pridržavati propisa i smjernica kojima su određeni odnosi prema drugim građevinama odnosno vrstama prometne i komunalne infrastrukture.

Elektroenergetske kabele neovisno o naponskoj razini treba postavljati isključivo izvan površina kolnika. U tu svrhu osigurani su pojasevi ispod površina pješačkih hodnika.

Sve kabele treba postavljati u prvom podzemnom sloju 0,8 m ispod kote terena. Na mjestima poprečnih prijelaza kolnih površina kabele treba dodatno polagati u zaštitne cijevi.

Za gradnju novih transformatorskih postrojenja potrebno je formirati građevne čestice minimalne površine 5,0 m x 7,0 m. Čestice obavezno treba pozicionirati uz javne prometne površine te tako omogućiti neposredan pristup vozilima u svrhu izgradnje i/ili održavanja postrojenja.

U skladu s prognoziranim vršnim opterećenjem predviđena su ukupno tri postrojenja za transformaciju naponske razine 20/0,4 kV instalirane snage 1000 kV svaki.

5.2.5. Javna rasvjeta

Članak 30.

Rasvijetljenost prometnih površina treba uskladiti s klasifikacijom rasvijetljenosti u Preporukama za rasvjetu cesta s motornim i pješačkim prometom.

Planom je predviđena izgradnja nove elektroenergetske mreže javne rasvjete na postojećim i novim prometnicama.

Javna rasvjeta prometnica bit će izvedena na zasebnim stupovima i s vlastitim kabelima, a na temelju projekata javne rasvjete u kojima će biti definiran razmještaj stupova u prostoru, njihov tip i visina, kao i tip armature i svjetiljke.

Stupove nosače rasvjetnih tijela treba unutar prometnih koridora postavljati tako da se osigura puna rasvijetljenost svih prometnih površina u svim vremenskim uvjetima. U pravilu stup

6. UVJETI UREĐENJA JAVNIH I ZAŠTITNIH ZELENIH POVRŠINA

Članak 31.

Javne zelene površine u obuhvatu Plana uređuju se na površinama prikazanim na kartografskom prikazu 2. KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA, a to su:

- javne zelene površine - javni park (Z1),

- zaštitne zelene površine (Z).

6.1. Javne zelene površine

Članak 32.

Javne zelene površine ovim planom definirane su kao javni parkovi (Z1), tj. parkovne površine cjelovitog hortikulturnog uređenja - parkovi susjedstva.

Gradnja građevina i opreme parka uvjetovana je realizacijom planirane parkovne površine u cjelini, a određena je uvjetima uređenja javnih zelenih površina ove odluke.

Javne zelene površine uređuju se stazama i šetnicama, dječijim igralištima, odmorištima i zaklonima te drugim elementima parkovne i urbane opreme.

Dijelovi površina određenih za drugu osnovnu namjenu, tj. unutar zona mješovite - pretežito stambene - M1 i mješovite - pretežito poslovne namjene M2, mogu se uređivati i kao parkovne i zelene površine prema uvjetima za uređenje javnih zelenih površina.

Zelene površine potrebno je visokom i niskom vegetacijom formirati kao ambijentalne grupe za boravak i odmor stanovnika, odnosno hortikulturno uređene parkovne površine.

Prilikom uređivanja i oblikovanja zelenih površina treba zadržati postojeću kvalitetnu visoku vegetaciju.

Javni park - Z1

Članak 33.

Javni park je javni neizgrađeni prostor oblikovan planski raspoređenom vegetacijom i sadržajima temeljno ekoloških i estetskih obilježja, namijenjen šetnji i odmoru građana.

Funkcionalno oblikovanje parka određuju prirodne karakteristike prostora, kontaktne namjene i potreba za formiranjem ekoloških, estetskih i rekreativnih površina.

Planom su određene površine oznake Z1 koje treba krajobrazno urediti, zasaditi ukrasnim biljem i autohtonim vrstama stabala te opremiti odgovarajućom opremom: klupama, javnom rasvjetom, koševima za otpatke, skulpturama i sl.

U zoni javnog parka prema izgradnji istočno od obuhvata Plana, u parkovnim su površinama planirana dječja igrališta.

Unutar parkovno uređenih površina nije dopuštena gradnja trafostanica, komunalnih građevina, paviljona s ugostiteljskim sadržajima, kioscima i slično.

Iznimno, na javnim zelenim površinama dopuštena je gradnja sjenica površine do 25 m² i podzemnog skloništa na lokaciji označenoj na grafičkom prilogu 7. MREŽA SKLONIŠTA I ZONE URUŠAVANJA.

6.2. Zaštitne zelene površine - Z

Članak 34.

Zaštitne zelene površine oblikovane su kao pojas zelenila uz brzu gradsku prometnicu, planiranu produženu Branimirovu ulicu, radi potrebe zaštite okoliša (zaštita od buke, zaštita zraka i druge zaštitne zone).

S obzirom na značenje hortikulturnog sklopa uz značajne prometne pravce odnosno u strukturi unutar obuhvata Plana, oblikovanje zaštitnog zelenila potrebno je definirati cjelovitim hortikulturnim rješenjem sadnjom visokog zelenila.

7. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA I GRAĐEVINA I AMBIJENTALNIH VRIJEDNOSTI

Članak 35.

U obuhvatu Plana nema posebno vrijednih ambijentalnih vrijednosti te zaštićenih prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina.

8. POSTUPANJE S OTPADOM

Članak 36.

Na području obuhvata Plana s otpadom se postupa u skladu sa cjelovitim sustavom gospodarenja otpadom.

Unutar područja obuhvata Plana pretpostavlja se nastanak samo komunalnog otpada koji treba uključiti u sustav izdvojenog skupljanja korisnog otpada.

Komunalni otpad potrebno je prikupljati u tipizirane posude za otpad ili veće metalne spremnike s poklopcem.

Korisni dio komunalnog otpada treba sakupljati u posebne spremnike (stari papir, staklo, istrošene baterije, PET, MET i sl.).

Spremnike za papir i staklo potrebno je postaviti tako da se osigura nesmetani kolni i pješački promet.

Za postavljanje posuda/spremnika potrebno je osigurati odgovarajući prostor tako da se ne ometa kolni i pješački promet te koji će biti ograđen tamponom zelenila, ogradom ili sl.

Kruti otpad može se odlagati samo na za to određena mjesta.

Posude/spremnike za skupljanje komunalnog otpada kao i za prikupljanje korisnog otpada treba smjestiti na parcelu građevine za svaku građevinu pojedinačno ili skupno ovisno o projektu i posebnim uvjetima komunalnog poduzeća.

Cjeloviti sustav gospodarenja otpadom predviđen je kao sustav podložan promjenama i unapređivanjima na temelju istraživanja i prijedloga trgovačkog društva, odnosno gradskoga tijela nadležnog za gospodarenje otpadom.

Generalnim urbanističkim planom omogućuje se:

- postavljanje posuda (spremnika) na javnim površinama (500 stanovnika po spremniku za jednu vrstu otpada) za prikupljanje pojedinih potencijalno iskoristivih vrsta otpada (papir, staklo, PET, metalni ambalažni otpad i sl.),

- formiranje prostora ograđenog zelenilom za smještaj grupacije spremnika za odvojeno prikupljanje otpada (tzv. zeleni otoci),

- prikupljanje biootpada u posude (spremnike) u domaćinstvima, na građevnoj čestici odnosno u građevini.

9. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNOG UTJECAJA NA OKOLIŠ

Članak 37.

Na području Sesveta ne predviđa se razvoj djelatnosti koje ugrožavaju zdravlje ljudi i štetno djeluju na okoliš.

Programima mjera za unapređenje stanja u prostoru i programima zaštite okoliša utvrđivat će se realizacija mjera zaštite i sanacije okoliša, te mjera sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš utvrđenih ovim planom te drugih mjera kao i subjekti odgovorni za njihovo provođenje.

Mjere sanacije, očuvanja i unapređenja okoliša i njegovih ugroženih dijelova provodit će se u skladu s važećim zakonima, odlukama i propisima koji su relevantni za ovu problematiku.

Unutar područja obuhvata Plana, ne mogu se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili upotrebom, neposredno ili potencijalno, ugrožavale život i rad ljudi, odnosno vrijednosti iznad dopuštenih granica utvrđenih posebnim propisima zaštite čovjekova okoliša u naselju. Također, ne može se uređivati ili koristiti zemljište na način koji bi mogao izazvati posljedice u tom smislu.

Planom su utvrđene mjere koje se na području obuhvata trebaju ostvariti sa svrhom sanacije, zaštite i unapređenja stanja okoliša:

- provedba mjera zaštite zraka,

- provedba mjera zaštite tla,

- provedba mjera zaštite voda,

- provedba mjera zaštite od buke,

- provedba mjera zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti,

- provedba mjera zaštite od požara i eksplozije.

9.1. Mjere zaštite zraka

Članak 38.

Zaštita zraka provodi se sukladno odredbama posebnih propisa, uz obvezno provođenje mjera za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja zraka. Nije dopušteno prekoračenje preporučene vrijednosti kakvoće zraka propisane odredbama posebnih propisa, niti ispuštanje u zrak onečišćujuće tvari u količini i koncentraciji višoj od propisane odredbama posebnih propisa.

Unutar obuhvata Plana ne mogu se smještati namjene koje svojim postojanjem i radom otežavaju i ugrožavaju okoliš i stambenu namjenu kao osnovnu funkciju u naselju.

Oblikovanjem sustava prometnica, orijentacijom na javni prijevoz i bezolovna goriva osigurat će se rasterećenje urbanih naseljenih područja od intenzivnog prometa i negativnog utjecaja onečišćavanja zraka prometom. Poticanjem gradnje i korištenja biciklističke mreže i pješačkih putova dodatno će se umanjiti negativni utjecaj sustava mobilnosti na kakvoću zraka u urbanom području.

Zaštita zraka osigurat će se i proširivanjem toplinske i plinske mreže te sustavnom kontrolom rada malih kotlovnica.

Plinofikacijom, te štednjom i racionalizacijom energije, energetski učinkovitom gradnjom i uporabom obnovljivih izvora energije, te prostornim razmještajem, kvalitetnim tehnologijama i kontinuiranom kontrolom gospodarskih djelatnosti osigurava se očuvanje i unapređenje kakvoće zraka.

9.2. Mjere zaštite tla

Članak 39.

Racionalnim korištenjem prostora namijenjenog gradnji, uz ograničavanje izgrađenosti parcela i planiranjem javnih parkova, sačuvat će se tlo neizgrađenim, a time ukupna kvaliteta gradskog naseljenog prostora.

Tlo se onečišćuje neadekvatnom odvodnjom i neprimjerenim odlaganjem otpada, pa posebnu pažnju treba posvetiti modernizaciji i proširivanju mreže odvodnje otpadnih voda, te kontrolirati cjeloviti sustav zbrinjavanja otpada; fizičke i pravne osobe dužne su s otpadom postupati u skladu s pozitivnim propisima.

Zoniranjem područja gradnje, propisivanjem urbanih pravila, te mjerama očuvanja krajobraznih vrijednosti racionalizirat će se korištenje zemljišta i sačuvati prirodne karakteristike tla negradivih područja.

9.3. Mjere zaštite voda

Članak 40.

Zaštita voda provodi se sukladno odredbama posebnih propisa.

Na području obuhvata Plana ne postoje otvoreni vodotoci ni registrirani zagađivači vode.

Mjerama provedbe treba osigurati cjelovitu izgradnju sustava otpadnih voda i sustava lokalne zaštite tla i podzemnih voda od strane potencijalnih zagađivača. Potrebno je provoditi mjere zbrinjavanja otpada i proširivati i modernizirati mrežu odvodnje otpadnih voda i gradnjom oborinske odvodnje na prometnicama.

Očuvanje i unapređenje kvalitete vode osigurava se:

- planiranjem i gradnjom građevina za odvodnju otpadnih voda,

- zabranom, odnosno ograničavanjem ispuštanja opasnih tvari propisanih odredbama posebnih propisa,

- kontroliranim odlaganjem otpada,

- zaštitom podzemnih voda odgovarajućim režimima zaštite, razvojem komunalne infrastrukture (vodovod, kanalizacija i gospodarenje otpadom), te praćenjem primjene propisanih mjera zaštite u proizvodnim djelatnostima, prometu i korištenju otrova 1. skupine (kloriranih ugljikohidrata i spojeva koji sadrže nitrate).

9.4. Mjere zaštite od buke

Članak 41.

Na području obuhvata Plana, mjere zaštite od buke potrebno je provoditi sukladno odredbama posebnih propisa.

Mjere zaštite od prekomjerne buke provodit će se:

- zabranom rada objekata i postrojenja koja su izvor buke ili utvrđivanjem posebnih mjera i uvjeta za njihov rad,

- regulacijom prometa u svrhu zabrane ili ograničenja protoka vozila ili isključenjem iz prometa određenih vrsta vozila,

- izradom karte imisija buke koja je prikaz postojećih i/ili predviđenih razina buke na svim mjestima unutar promatranog područja,

- utvrđivanjem uvjeta pod kojima se sa stajališta zaštite od buke može locirati neki objekt,

- sadnjom visokog zelenila uz planiranu "Ulicu kneza Branimira - produženu".

9.5. Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti

Članak 42.

Mreža skloništa ravnomjerno je razmještena s obzirom na gustoću naseljenosti i stupanj ugroženosti, a prikazana je na kartografskom prikazu 7. MREŽA SKLONIŠTA I ZONE URUŠAVANJA zajedno sa izračunom potrebnog broja sklonišnih mjesta i potrebnog broja skloništa za proračunske zone (A, B, C, D, E i F) na koje je podijeljena zona obuhvata Plana. Planom zaštite i spašavanja moguće je ustanoviti potrebu i odrediti i druge lokacije za izgradnju skloništa.

Potreban broj sklonišnih mjesta na području Plana iznosi 986, a ona su ravnomjerno raspoređena u skloništa kapaciteta 200 ili 300 sklonišnih mjesta na udaljenostima u radijusu od 150,0 m.

Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti planiraju se polazištima i ciljevima Plana, pri čemu je organizacija i namjena prostora planirana integralno s planiranjem zaštite, što se posebno ističe u sljedećim elementima:

- načinom gradnje, gustoćom izgrađenosti i gustoćom stanovanja ovisno o planiranoj strukturi pojedinih strukturalno i funkcionalno različitih dijelova ovog plana,

- mjerama za zaštitu i sklanjanje stanovništva uz obveznu gradnju skloništa prema posebnim propisima i normativima koji uređuju ovo područje,

- mjerama za zaštitu od požara, uz obavezno osiguravanje svih elemenata koji su nužni za učinkovitu zaštitu od požara prema posebnim propisima i normativima koji uređuju ovo područje.

Na području obuhvata Plana predviđena je provedba mjera zaštite pučanstva od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti u skladu s odredbama posebnih propisa.

Prema Planu zona ugroženosti GUP-a Sesveta, područje Novog Brestja spada u grupu 1. stupnja ugroženosti naseljenih mjesta u kojima se osigurava zaštita stanovništva i drugih materijalnih dobara gradnjom skloništa.

Skloništa i druge građevine za zaštitu stanovništva treba graditi s kolnim pristupom i obavezno kao dvonamjenske sadržaje s mirnodopskom namjenom.

Dijelom su predviđena kao podrumski prostori građevina s javnom i društvenom namjenom te stambeno-poslovnih građevina ili na česticama javnih zelenih površina gdje im mirnodopska namjena može biti npr. fitness centar, izložbeni prostor te druga kompatibilna namjena i sadržaj.

Sukladno odredbama posebnih propisa određuje se da:

- minimalni predviđeni međusobni razmak zgrada ne smije biti manji od visine sljemena krovišta veće zgrade, ali ne manji od H1/2 + H2/2 + 5 m; ovo pravilo vrijedi za udaljenost objekata na duljim stranama zgrada,

- međusobni razmak zgrada izračunat prema navedenoj formuli može biti i manji pod uvjetom da je tehničkom dokumentacijom (glavnim projektom) dokazano da je konstrukcija zgrade otporna na rušenje od elementarnih nepogoda i da u slučaju ratnih razaranja rušenje objekta neće u većem opsegu ugroziti živote ljudi i izazvati oštećenja na drugim zgradama.

Za cijelo naselje će se izvesti prometna i komunalna infrastruktura. Predviđenim širinama koridora ulica kao i visinama objekata osigurana je prohodnost ulica u svim uvjetima te je bitno smanjena povredivost prostora.

Sva su skloništa otpornosti od 100 kPa. Broj sklonišnih mjesta u skloništima odredit će se:

- za stambene blokove i kućna skloništa prema veličini grupe građevina ili pojedinih građevina, uz uvjet da se za svakih 50 m² BRP osigura sklonišni prostor za najmanje 1 osobu,

- za skloništa pravnih osoba za dvije trećine broja zaposlenih, a pri radu u više smjena za dvije trećine zaposlenih u brojnijoj smjeni,

- za javna skloništa prema procijenjenom broju stanovnika za koje nije osigurano kućno sklonište ili sklonište bloka, a koji se mogu zateći na javnome mjestu u polumjeru gravitacije javnog skloništa od 150,0 m.

Planom se određuje obveza izgradnje skloništa koja se odnosi na sve pravne osobe kao i na višestambenu izgradnju.

9.6. Mjere zaštite od požara

Članak 43.

Tijekom izrade ovog plana ugrađene su mjere zaštite od požara. S obzirom na karakter ovog plana, tek kada se budu aktom o uređenju prostora utvrdile točne lokacije građevina, njihovi stvarni kapaciteti i organizacija proračunskih zona, moći će se u potpunosti primjeniti odredbe posebnih propisa.

Pristupni putovi za vatrogasna vozila su kolne, kolno-pješačke i pješačke površine u naselju. Uvjeti pristupa za vatrogasna vozila su:

- pristupi minimalne širine 3,0 m s prolazima visine 4,0 m i rampama nagiba do 10%,

- površine za operativni rad vozila minimalnih dimenzija 5,5x11,0 m,

- površine za operativni rad i pristup vozila moraju imati nosivost od 100 kN osovinskog pritiska.

S obzirom na to da se radi o urbanističkom planu uređenja, a ne o detaljnom planu uređenja, točan položaj površina za intervenciju vatrogasnog vozila bit će moguće odrediti tek kada se budu znale točne lokacije građevina i njihova tipologija. Planom su osigurani pristupi pojedinim zonama obuhvata (načelnim proračunskim jedinicama).

U cijelom će se naselju u zgradama izvesti unutarnja hidrantska mreža u skladu s propisima. Vanjsku hidrantsku mrežu će se izvesti hidrantima na udaljenosti najviše do 80,0 m. Svaku građevinu treba podijeliti na požarne sektore. U potpuno ukopanim garažama potrebno je izvesti sprinkler sistem za gašenje požara.

Potrebno je osigurati potrebne količine vode za gašenje požara u skladu s odredbama posebnih propisa.

Za gašenje požara koristit će se planirani nadzemni hidranti s cjevovodima promjera 150 mm koji će omogućiti odgovarajući protok vode za protupožarne potrebe. Planiranu hidrantsku mrežu treba izvesti prema odredbama posebnih propisa.

9.7. Mjere zaštite od eksplozija

Članak 44.

Pri projektiranju i izgradnji niskotlačnog plinovoda i priključaka moraju se poštivati minimalne sigurnosne udaljenosti (svijetli razmak postojećih i planiranih instalacija i građevina).

Za priključke građevina na plinovode vrijedi isto što i za pripadajuće plinovode s tim da je pri paralelnom vođenju uz zgrade minimalna udaljenost 2,0 m. Iznimno, ako se radi o križanju plinovoda i priključaka građevina s ostalim instalacijama dopušteno je da udaljenost po vertikali (svijetli razmak) bude minimalno 0,15 m, ali uz primjenu zaštite jedne od instalacija (plastična ili čelična cijev, barijera od opeka ili betonskih cijevi ili polucijevi) i uz suglasnost vlasnika druge instalacije.

Plinoopskrbni cjevovodi načelno trebaju biti ukopani minimalno 1,0 m ispod nivelete kolnika prometnice. Krajevi zaštitne cijevi ili zaštitne barijere moraju biti na udaljenosti od instalacija, okana ili objekata određenih kod minimalne sigurnosne udaljenosti.

10. MJERE PROVEDBE PLANA

10.1. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA NAMJENA KOJIH JE PROTIVNA PLANIRANOJ NAMJENI

Članak 45.

Na području obuhvata ovog plana nije planirano zadržavanje građevina čija je namjena protivna planiranoj. Do privođenja planiranoj namjeni građevine koje su protivne planiranoj namjeni i propisanim uvjetima gradnje i uređenja mogu se rekonstruirati u postojećim gabaritima, ukoliko je to neophodno za poboljšanje života i rada.

Građevine što su sagrađene u skladu s odredbama posebnih propisa, a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj ovim planom, mogu se, do privođenja planiranoj namjeni rekonstruirati, dograditi i nadograditi uz sljedeće uvjete:

1. stambene, odnosno stambeno-poslovne građevine:

- sanacija i zamjena dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova građevine i krovišta u postojećim gabaritima,

- dogradnja, odnosno nadogradnja stambenih prostora i spremišta za ogrijev, tako da s postojećim ne prelazi više od 75 m² BRP-a svih etaža, s tim da se ne povećava broj stanova,

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu,

- postavljanje novog krovišta, bez nadozida, kod građevina s dotrajalim ravnim krovom, ili s nadozidom, ako se radi o povećanju stambenog prostora iz točke 1. alineje 2. ovog stavka,

- sanacija postojećih ograda i gradnja potpornih zidova, radi sanacije terena.

2. građevine drugih namjena (gospodarske građevine, javne, komunalne i prometne te prateće građevine i sl.):

- sanacija dotrajalih konstruktivnih dijelova građevine i krovišta,

- dogradnja sanitarija, garderoba, manjih spremišta i slično, površine do 10 m² izgrađenosti za građevine do 100 m² BRP-a i do 5% ukupnog BRP-a za veće građevine,

- prenamjena i funkcionalna preinaka građevine,

- dogradnja i zamjena dotrajalih instalacija,

- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, niskonaponsku i telekomunikacijsku mrežu,

- dogradnja i zamjena građevina i uređaja komunalne infrastrukture i rekonstrukcija javnoprometnih površina.

III. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 46.

Plan je izrađen u šest izvornika koji se čuvaju u dokumentaciji prostora.

Članak 47.

Ova odluka stupa na snagu osmog dana nakon objave u Službenom glasniku Grada Zagreba.

KLASA: 350-07/06-01/63

URBROJ: 251-01-04-06-4

Zagreb, 26. listopada 2006.

Predsjednica

Gradske skupštine

Mr.sc. Tatjana Holjevac, v.r.