Zakon o Pravosudnoj akademiji

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom uređuje ustrojstvo, tijela upravljanja, djelatnost, sredstva za rad Pravosudne akademije (u daljnjem tekstu: Akademija), kao i način, vrste i trajanje stručnog usavršavanja pravosudnih dužnosnika, kandidata za pravosudne dužnosnike, službenika iz područja pravosuđa i drugih sudionika u postupcima pred pravosudnim tijelima.

(2) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

Članak 2.

(1) Osnivač Akademije je Republika Hrvatska, a prava i dužnosti osnivača obavlja Vlada Republike Hrvatske putem ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.

(2) Akademija ima status javne ustanove i upisuje se u sudski registar.

(3) Sjedište Akademije je u Zagrebu.

Članak 3.

(1) Prostor, opremu i sredstva za rad Akademije osigurava osnivač.

(2) Akademija odgovara za obveze cijelom svojom imovinom.

(3) Akademija ne može bez prethodne suglasnosti Vlade Republike Hrvatske steći, opteretiti ili otuđiti nekretninu i drugu imovinu ili sklopiti drugi pravni posao ako vrijednost ugovora ili drugog pravnog posla prelazi iznos određen statutom.

(4) Prava i obveze Akademije i osnivača koja nisu uređena ovim Zakonom uredit će se statutom.

II. DJELATNOST AKADEMIJE

Članak 4.

(1) Djelatnosti Akademije su:

– organiziranje i provođenje kontinuiranog stručnog usavršavanja pravosudnih dužnosnika

– organiziranje i provođenje početnog usavršavanja kandidata za pravosudne dužnosnike

– organiziranje i provođenje stručnog usavršavanja vježbenika i savjetnika u pravosudnim tijelima te drugih službenika iz područja pravosuđa

– obavljanje drugih poslova utvrđenih zakonom.

(2) Akademija može organizirati i provoditi i stručno usavršavanje drugih sudionika u postupcima pred pravosudnim tijelima.

Članak 5.

(1) Pri provođenju svojih djelatnosti Akademija može surađivati s pravosudnim i drugim tijelima, ustanovama, sveučilištima, udrugama, komorama, institucijama, zakladama i drugim pravnim osobama, kao i sudjelovati u provedbi projekata, u Republici Hrvatskoj i u inozemstvu.

(2) Odnosi između Akademije i tijela iz stavka 1. ovoga članka mogu se urediti ugovorom.

III. USTROJSTVO I TIJELA AKADEMIJE

Članak 6.

Unutarnje ustrojstvo Akademije uređuje se statutom.

Članak 7.

Tijela Akademije su:

– Upravno vijeće

– ravnatelj

– Programsko vijeće.

Članak 8.

(1) Akademijom upravlja Upravno vijeće, a čini ga pet stalnih članova i dva člana koja se imenuju na vrijeme od četiri godine.

(2) Stalni članovi Upravnog vijeća su:

– predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske

– Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske

– predsjednik Državnog sudbenog vijeća

– predsjednik Državnoodvjetničkog vijeća

– ministar nadležan za poslove pravosuđa

(3) Dva člana Upravnog vijeća koja se imenuju na vrijeme od četiri godine su:

– predstavnik sveučilišnih nastavnika pravnih znanosti

– predstavnik zaposlenika Akademije.

(4) Članovi Upravnog vijeća iz stavka 2. ovoga članka u slučaju svoje odsutnosti ili spriječenosti mogu u pisanom obliku ovlastiti drugog suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, člana Državnog sudbenog vijeća, člana Državnoodvjetničkog vijeća odnosno dužnosnika u ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa da sudjeluju u radu Upravnog vijeća s pravom glasa.

Članak 9.

(1) Člana Upravnog vijeća iz reda sveučilišnih nastavnika pravnih znanosti imenuju i razrješavaju dekani pravnih fakulteta.

(2) Člana Upravnog vijeća iz reda zaposlenika Akademije imenuje i opoziva radničko vijeće Akademije.

Članak 10.

Predsjednik Upravnog vijeća je predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a njegov zamjenik Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.

Članak 11.

(1) Članovi i osobe iz članka 8. stavka 4. ovoga Zakona koje sudjeluju u radu Upravnog vijeća umjesto članova nemaju pravo na naknadu za svoj rad.

(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka imaju pravo na naknadu troškova nastalih pri obavljanju poslova za Akademiju.

Članak 12.

Upravno vijeće:

– donosi statut uz suglasnost Vlade Republike Hrvatske

– donosi godišnji program rada Akademije

– utvrđuje prijedlog godišnjega proračuna za rad Akademije

– usvaja godišnje izvješće o radu Akademije

– donosi pravila i druge opće akte sukladno ovom Zakonu

– imenuje i razrješava ravnatelja Akademije, članove Programskog vijeća te članove, tajnika Povjerenstva za polaganje završnog ispita i njihove zamjenike

– donosi programe stručnog usavršavanja

– određuje početak nastavne godine u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike

– donosi poslovnik o svojem radu

– obavlja druge poslove utvrđene statutom i zakonom.

Članak 13.

Članovi Upravnog vijeća ne mogu biti članovi Programskog vijeća ni njegovih stručnih tijela.

Članak 14.

(1) Akademijom rukovodi ravnatelj.

(2) Ravnatelj predstavlja i zastupa Akademiju, organizira i vodi rad i poslovanje Akademije, poduzima sve pravne radnje u ime i za račun Akademije, predlaže Upravnom vijeću i provodi godišnji program rada, predlaže Upravnom vijeću godišnji proračun za rad Akademije, podnosi Upravnom vijeću godišnje izvješće i izvješće o financijskom poslovanju, izvršava odluke Upravnog vijeća te obavlja druge poslove određene statutom i zakonom.

(3) Ravnatelj surađuje s tijelima Europske unije, Vijeća Europe te drugim organizacijama i tijelima.

(4) Kada je potrebno, ravnatelj osigurava usklađenost programskih aktivnosti Akademije s prioritetima postavljenim u nacionalnim strategijama.

(5) Za sklapanje pravnih poslova o stjecanju, opterećenju i otuđenju nekretnina, čija vrijednost prelazi iznos predviđen statutom, ravnatelju je potrebna prethodna suglasnost Upravnog vijeća.

Članak 15.

(1) Ravnatelj ima pomoćnike koji rukovode radom ustrojstvenih jedinica Akademije.

(2) Ravnatelja imenuje Upravno vijeće Akademije, na temelju javnog natječaja, na vrijeme od četiri godine.

(3) Ravnatelj imenuje pomoćnike, na temelju javnog natječaja, na vrijeme od četiri godine.

(4) Upravno vijeće odlukom određuje koji će od pomoćnika zamjenjivati ravnatelja u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti.

(5) Uvjeti za imenovanje ravnatelja i pomoćnika ravnatelja propisuju se statutom.

Članak 16.

(1) Programsko vijeće je stručno tijelo Akademije, a čini ga 13 članova imenovanih na vrijeme od četiri godine u sastavu:

– dva suca Vrhovnog suda Republike Hrvatske

– dva zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske

– jedan sudac Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske

– jedan sudac Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske

– jedan sudac Visokog upravnog suda Republike Hrvatske

– jedan sudac županijskog suda

– jedan zamjenik županijskog državnog odvjetnika

– jedan sudac općinskog suda

– jedan zamjenik općinskog državnog odvjetnika

– predstavnik sveučilišnih nastavnika pravnih znanosti s pravnih fakulteta

– predstavnik ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.

(2) Čelnici pravosudnih tijela ne mogu biti članovi Programskog vijeća.

Članak 17.

Članove Programskog vijeća iz reda sudaca predlaže Opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske, članove iz reda zamjenika državnih odvjetnika predlaže Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, predstavnika sveučilišnih nastavnika pravnih znanosti predlažu dekani pravnih fakulteta, a predstavnika ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa predlaže ministar nadležan za poslove pravosuđa.

Članak 18.

(1) Programsko vijeće:

– predlaže Upravnom vijeću programe stručnog usavršavanja

– određuje predavače

– odobrava materijale za provedbu programa stručnog usavršavanja

– utvrđuje prijedlog programa izobrazbe mentora i predavača

– provodi vrednovanje rada predavača na Akademiji

– provodi vrednovanje programa usavršavanja

– sudjeluje u izradi pravila i drugih općih akata sukladno ovom Zakonu

– donosi poslovnik o svojem radu

– obavlja druge poslove utvrđene statutom i zakonom.

(2) Programsko vijeće može osnivati stalna i povremena stručna tijela.

Članak 19.

Članovi Programskoga vijeća imaju pravo na naknadu za rad i naknadu materijalnih troškova nastalih pri obavljanju poslova za Akademiju, u visini koju odlukom određuje Upravno vijeće.

IV. DRŽAVNA ŠKOLA ZA PRAVOSUDNE DUŽNOSNIKE

Članak 20.

(1) Državna škola za pravosudne dužnosnike (u daljnjem tekstu: Škola) organizira se kao ustrojstvena jedinica u sastavu Akademije.

(2) U Školi se stječu vještine i znanja za samostalno, odgovorno, neovisno i nepristrano obnašanje dužnosti suca općinskog, trgovačkog i upravnog suda odnosno zamjenika općinskog državnog odvjetnika.

(3) Škola organizira i provodi polaganje posebnog ispita za osobe koje nisu savjetnici u pravosudnim tijelima i koje nisu pohađale Školu, a koje namjeravaju sudjelovati u postupcima imenovanja sudaca općinskog, trgovačkog i upravnog suda odnosno zamjenika općinskog državnog odvjetnika (u daljnjem tekstu: završni ispit).

Članak 21.

(1) Osobe primljene u državnu službu na neodređeno vrijeme i raspoređene na radno mjesto savjetnika u pravosudnim tijelima imaju pravo pohađati stručno usavršavanje iz članka 20. stavka 2. ovoga Zakona.

(2) Javni poziv osobama iz stavka 1. ovoga članka Akademija upućuje putem svoje mrežne stranice.

Članak 22.

(1) Stručno usavršavanje iz članka 21. ovoga Zakona traje jednu godinu.

(2) Stručno usavršavanje ponajprije se provodi unaprjeđivanjem vještina i praktičnih znanja za rad u pravosudnim tijelima, a sastoji se od stručnih radionica koje se provode u Školi te praktičnog dijela koji se provodi u pravosudnim tijelima te, prema potrebi, i u drugim državnim tijelima.

(3) Stručno usavršavanje obvezno obuhvaća teme iz područja građanskog, kaznenog i upravnog prava te etike i deontologije profesije pravosudnih dužnosnika.

Članak 22.a

(1) Tijekom pohađanja stručnih radionica u Školi polaznik mora prisustvovati i aktivno sudjelovati na radionicama te pristupiti provjeri usvojenih sadržaja i sposobnosti njihove primjene na problemske situacije iz osnovne razine područja iz članka 22. stavka 3. ovoga Zakona.

(2) Ocjenom pohađanja stručnih radionica iz stavka 1. ovoga članka boduje se:

‒ redovitost prisustvovanja radionicama

‒ kvaliteta aktivnosti sudjelovanja na radionicama

‒ postignuti rezultati tijekom provjera usvajanja sadržaja i sposobnosti njihove primjene na problemske situacije.

(3) Tijekom stručnog usavršavanja polaznik Škole izrađuje najmanje četiri obrazložene sudske odnosno državnoodvjetničke odluke u svakom mjesecu stručnog usavršavanja.

(4) Izrađene odluke iz stavka 3. ovoga članka ocjenjuju se uzimajući u obzir sljedeće kriterije:

‒ prepoznavanje bitnih elemenata za donošenje odluke

‒ jasno i određeno navođenje pravnog pitanja

‒ analiza činjeničnog stanja

‒ analiza pravne situacije

‒ jasno, sažeto i logično obrazloženje činjeničnog i pravnog stanja

‒ formalna potpunost odluke.

(5) Polaznike ocjenjuju predavači koje određuje Programsko vijeće.

Članak 23.

(1) Za vrijeme praktičnog stručnog usavršavanja polaznici imaju mentore, koji prate njihov rad i pripremaju ih za samostalno, odgovorno, neovisno i nepristrano obnašanje pravosudne dužnosti.

(2) Ocjene mentora temelje se na kontinuiranom praćenju rada polaznika tijekom stručnog usavršavanja, uključujući i rad na sudskim odnosno državnoodvjetničkim predmetima, a uzimajući u obzir broj i vrstu izrađenih nacrta odluka te radnu opterećenost savjetnika.

(3) Ocjenjivanje iz stavka 2. ovoga članka provodi se tromjesečno, a konačna ocjena je prosječna ocjena.

(4) Za mentore iz stavka 1. ovoga članka mogu se odrediti pravosudni dužnosnici koji su završili edukaciju za mentore pri Akademiji.

(5) Pravila o načinu rada mentora donosi Upravno vijeće na prijedlog Programskoga vijeća.

Članak 23.a

(1) Nakon završetka programa stručnog usavršavanja za svakog polaznika utvrđuje se završna ocjena na temelju kontinuiranog praćenja rada te pohađanja programa odnosno ocjena iz provjera tijekom stručnog usavršavanja te ocjena mentora.

(2) Završnom ocjenom iz stavka 1. ovoga članka može se ostvariti najviše 200 bodova, i to 100 bodova na temelju pohađanja programa i ocjena iz provjera tijekom stručnog usavršavanja u Školi, a 100 bodova na temelju ocjena mentora iz članka 23. stavka 1. ovoga Zakona.

(3) Školu su završili polaznici koji na temelju pohađanja programa i ocjena iz provjera tijekom stručnog usavršavanja u Školi ostvare najmanje 75 bodova te koji na temelju ocjena mentora ostvare najmanje 75 bodova.

(4) Polaznici koji ne ostvare potreban broj bodova iz stavka 3. ovoga članka obvezni su pohađati dodatni program stručnog usavršavanja u trajanju od šest mjeseci, nakon kojeg se ponovno ocjenjuju.

(5) Za kandidate koji ni nakon dodatnog programa stručnog usavršavanja u Školi ne ostvare potreban broj bodova iz stavka 3. ovoga članka utvrđuje se da nisu završili Školu.

(6) Protiv odluke o završnoj ocjeni može se pokrenuti upravni spor.

(7) Pravila o programu i načinu pohađanja stručnog usavršavanja te metodologiju ocjenjivanja i utvrđivanja završne ocjene donosi Upravno vijeće na prijedlog Programskog vijeća.

Članak 24.

(1) Osobe koje nisu savjetnici u pravosudnim tijelima i koje nisu pohađale Školu, a koje su nakon položenog pravosudnog ispita najmanje četiri godine radile na pravnim poslovima i koje žele sudjelovati u postupcima imenovanja sudaca općinskog, trgovačkog i upravnog suda odnosno zamjenika općinskog državnog odvjetnika mogu pristupiti polaganju završnog ispita u Školi.

(2) Odluku kojom se utvrđuje ispunjavanje uvjeta iz stavka 1. ovoga članka donosi ravnatelj, a protiv koje odluke se može pokrenuti upravni spor.

Članak 25.

(1) Završni ispit sastoji se od pisanog i usmenog dijela.

(2) Završni ispit sastoji se od provjere stečenih praktičnih znanja i vještina za obnašanje pravosudnih dužnosti kroz praktične primjere i problemske situacije.

(3) Svi kandidati polažu isti završni ispit.

(4) Na završnom ispitu kandidat može ostvariti najviše 300 bodova, od čega 200 bodova na pisanom dijelu ispita i 100 bodova na usmenom dijelu ispita, a položili su ga kandidati koji ostvare najmanje 225 bodova.

(5) Smatra se da su Školu završile osobe koje su položile završni ispit.

Članak 26.

(1) Protiv odluke o ocjeni na završnom ispitu može se pokrenuti upravni spor.

(2) Pravila o sadržaju, vremenu i načinu polaganja završnog ispita donosi Upravno vijeće.

Članak 27.

Osobe koje prvi put ne polože završni ispit imaju pravo još jedanput pristupiti završnom ispitu.

Članak 28.

(1) Završnu ocjenu iz članka 23.a stavka 2. ovoga Zakona utvrđuje i završni ispit iz članka 24. stavka 1. ovoga Zakona provodi Povjerenstvo za utvrđivanje završne ocjene i polaganje završnog ispita u Državnoj školi za pravosudne dužnosnike (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo Državne škole).

(2) Povjerenstvo Državne škole ima pet članova, i to dva člana iz reda sudaca Vrhovnog suda Republike Hrvatske, jednog člana iz reda sudaca visokih sudova te dva člana iz reda zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske, a svaki član Povjerenstva Državne škole ima svog zamjenika.

(3) Članove i zamjenike članova Povjerenstva Državne škole iz reda sudaca predlaže Proširena opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske, a članove i zamjenike članova iz reda zamjenika Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske predlaže Kolegij Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.

(4) Povjerenstvo Državne škole ima tajnika i zamjenika tajnika koji za potrebe Povjerenstva obavljaju stručne i administrativne poslove, a koje iz reda zaposlenika Akademije određuje ravnatelj Akademije.

(5) Članovi Povjerenstva Državne škole i njihovi zamjenici imenuju se na vrijeme od četiri godine, i to najviše dva puta uzastopce.

Članak 29.

(1) Članovi Upravnog vijeća, osobe koje ih zamjenjuju te članovi Programskog vijeća ne mogu biti članovi Povjerenstva Državne škole ni njihovi zamjenici.

(2) Članovi Povjerenstva Državne škole i njihovi zamjenici imaju pravo na naknadu za rad sukladno odluci Upravnog vijeća.

Članak 30.

(1) Osobi koja završi Školu Akademija izdaje potvrdu o završenoj Školi, koja sadržava završnu ocjenu odnosno ostvareni broj bodova na završnom ispitu.

(2) Potvrda iz stavka 1. ovoga članka izdaje se na obrascu koji se utvrđuje pravilima o sadržaju, vremenu i načinu polaganja završnog ispita iz članka 26. ovoga Zakona.

Članak 31.

(1) Troškove pohađanja stručnog usavršavanja u Školi snosi Akademija.

(2) Polaznici Škole koji bez opravdanog razloga napuste Školu ili je ne završe ni nakon dodatnog programa usavršavanja dužni su Akademiji vratiti sredstva koja su utrošena u njihovo stručno usavršavanje.

(3) Nakon imenovanja na dužnost suca ili zamjenika državnoga odvjetnika polaznici Škole dužni su dužnost u sudu ili državnom odvjetništvu obnašati najmanje tri godine, a ako bez opravdanog razloga prestanu obnašati dužnost prije isteka vremena od tri godine, Akademiji su dužni vratiti sredstva koja su utrošena u njihovo stručno usavršavanje.

(4) O okolnostima iz stavka 3. ovoga članka Akademiju su dužni izvijestiti Državno sudbeno vijeće i Državnoodvjetničko vijeće.

(5) Troškove polaganja završnog ispita snose kandidati.

(6) Odluku o visini troškova pohađanja stručnog usavršavanja i polaganja završnog ispita donosi Upravno vijeće.

V. STRUČNO USAVRŠAVANJE

Članak 32.

(1) Teme za stručno usavršavanje Akademiji mogu kontinuirano predlagati korisnici programa putem mrežne stranice Akademije.

(2) Teme za stručno usavršavanje Akademiji mogu predlagati pravosudna tijela, Državno sudbeno vijeće i Državnoodvjetničko vijeće, ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa te druga zainteresirana tijela.

(3) Prilikom izrade programa stručnog usavršavanja Programsko vijeće uzima u obzir potrebe pravosudnog sustava u cjelini, pojedinih pravnih područja te individualne potrebe pravosudnih dužnosnika, vodeći računa o ravnomjernoj zastupljenosti svih pravnih područja.

(4) Program i stručno usavršavanje pravosudnih dužnosnika strukturirani su tako da je u pravilu pravna materija unutar godišnjeg programa stručnog usavršavanja zastupljena sa 40 %, interdisciplinarne teme s 30 % te jačanje socijalnih i praktičnih vještina s 30 %.

(5) Programsko vijeće utvrđuje nacrt programa stručnog usavršavanja za sljedeću godinu sukladno smjernicama koje donosi Upravno vijeće.

Članak 33.

(1) Upravno vijeće donosi programe stručnog usavršavanja najkasnije do 31. listopada te ih Akademija objavljuje na svojoj mrežnoj stranici.

(2) Utvrđeni programi stručnog usavršavanja mogu se tijekom godine mijenjati i dopunjavati.

Članak 34.

(1) Programsko vijeće odobrava materijale za provedbu programa stručnog usavršavanja te određuje predavače na temelju javnog poziva.

(2) Predavači na Akademiji određuju se iz reda pravosudnih dužnosnika, sveučilišnih nastavnika te drugih stručnjaka, koji raspolažu stručnim znanjima i iskustvom u odnosu na pojedinu temu odnosno program usavršavanja, imaju odgovarajuće komunikacijske vještine te sposobnost prijenosa znanja i iskustva.

(3) Ako to zahtijevaju interesi stručnog usavršavanja ili ostvarenja drugih obveza, u aktivnosti stručnog usavršavanja Programsko vijeće može uključiti pravosudne dužnosnike, sveučilišne nastavnike i ostale stručnjake koji se nisu javili na javni poziv, pod uvjetom da su istaknuti stručnjaci u odnosu na pojedinu temu ili imaju odgovarajuće iskustvo u obradi pojedine teme.

(4) Predavači moraju proći prethodnu edukaciju za prijenos znanja i iskustava.

(5) Prava i obveze predavača uređuju se posebnim ugovorom.

(6) Pravila o načinu odabira i odobravanju materijala te načinu odabira predavača donosi Upravno vijeće.

Članak 35.

Autori materijala za provedbu programa stručnog usavršavanja i predavači, osim ako su članovi Upravnog vijeća i Programskog vijeća, imaju pravo na naknadu za rad sukladno odluci Upravnog vijeća.

Članak 36.

(1) Za svaku stručnu radionicu Akademija određuje sudionike između prijavljenih korisnika odnosno prijava pravosudnih tijela sukladno pravilima koje donosi Upravno vijeće.

(2) Pri izvedbi programa stručnog usavršavanja Akademija može koristiti elektroničke medije te edukacijske, informacijske i komunikacijske tehnologije.

(3) Sudionicima stručnog usavršavanja na Akademiji izdaje se potvrda o sudjelovanju.

Članak 37.

(1) Polaznici stručnih radionica ocjenjuju obrazovne materijale, predavače i provođenje obrazovnih aktivnosti sukladno utvrđenim standardima.

(2) Radi povećanja kvalitete obrazovnih aktivnosti jednom godišnje, prije određivanja predavača, na mrežnoj stranici Akademije objavit će se lista predavača po granama prava, a prema ostvarenim ocjenama iz stavka 1. ovog članka.

(3) Ocjene koje predavači dobiju prilikom vrednovanja iz stavka 1. ovog članka uzet će se u obzir prilikom budućeg određivanja predavača.

VI. SREDSTVA ZA RAD AKADEMIJE

Članak 38.

(1) Sredstva za rad Akademije osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske.

(2) Akademija može stjecati sredstva izdavanjem publikacija, organiziranjem edukacijskih djelatnosti te iz drugih izvora u skladu sa zakonom.

VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 39.

Dekani pravnih fakulteta i radničko vijeće Akademije dužni su imenovati članove Upravnog vijeća iz članka 8. stavka 3. ovoga Zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 40.

Ravnatelj Akademije imenovan sukladno odredbama Zakona o Pravosudnoj akademiji (»Narodne novine«, br. 153/09., 127/10. i 82/15.) i čiji mandat je u tijeku nastavlja obavljati dužnost do isteka mandata.

Članak 41.

(1) Upravno vijeće donijet će statut u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Pravila iz članka 23. stavka 3., članka 27. stavka 6. i članka 34. stavka 5., odluke iz članka 19., članka 26. stavka 2., članka 30. stavka 2. i članka 35., program iz članka 22. stavka 3. te smjernice iz članka 32. stavka 5. ovoga Zakona Upravno vijeće donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Pravila iz članka 37. stavka 2. ovoga Zakona Programsko vijeće donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 42.

(1) Upravno vijeće imenovat će članove Programskoga vijeća sukladno odredbama ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Imenovanjem članova Programskoga vijeća u roku iz stavka 1. ovoga članka prestaje mandat članova Programskog vijeća imenovanih prema odredbama Zakona o Pravosudnoj akademiji (»Narodne novine«, br. 153/09., 127/10. i 82/15.).

Članak 43.

(1) Upravno vijeće imenovat će članove i tajnika Povjerenstva za polaganje završnog ispita te njihove zamjenike najkasnije u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(2) Imenovanjem članova i tajnika Povjerenstva za polaganje završnog ispita u roku iz stavka 1. ovoga članka prestaje mandat članova i tajnika Povjerenstva za polaganje završnog ispita imenovanih prema odredbama Zakona o Pravosudnoj akademiji (»Narodne novine«, br. 153/09., 127/10. i 82/15.).

(3) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje mandat članova Povjerenstva za provedbu natječaja za upis u Državnu školu za pravosudne dužnosnike imenovanih prema odredbama Zakona o Pravosudnoj akademiji (»Narodne novine«, br. 153/09., 127/10. i 82/15.).

Članak 44.

(1) Osobe koje su na dan stupanja na snagu ovoga Zakona raspoređene na radna mjesta savjetnika u pravosudnim tijelima, a koje nemaju položen završni ispit u Školi sukladno Zakonu o Pravosudnoj akademiji (»Narodne novine«, br. 153/09., 127/10. i 82/15.) nisu dužne pohađati Školu.

(2) Osobe iz stavka 1. ovog članka mogu pohađati Školu ili pristupiti polaganju završnog ispita sukladno odredbama ovoga Zakona.

(3) Troškove prvog polaganja završnog ispita za osobe iz stavka 2. ovoga članka snosi Akademija.

Članak 45.

Programi stručnog usavršavanja i druge aktivnosti u tijeku provest će se i dovršiti sukladno Zakonu o Pravosudnoj akademiji (»Narodne novine«, br. 153/09., 127/10. i 82/15.).

Članak 46.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o Pravosudnoj akademiji (»Narodne novine«, br. 153/09., 127/10. i 82/15.).

Članak 47.

Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. srpnja 2019.