Lokalne će jedinice raspisivati natječaje za zakup ili prodaju, a u postupak kontrole cijelog postupka uključeno je Državno odvjetništvo.

Agencija za poljoprivredno zemljište se ukida, s obzirom da raspolaganje njima prelazi u nadležnost općina i gradova.

Vraća se pravilo domicilnosti – zemlja se raspodjeljuje poljoprivrednicima s lokalnog područja, čime se potiče ostanak poljoprivrednika na tim područjima.

U fokusu je, poručuju iz vlade, jačanje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG), što znači da zakon daje prednost pri raspodjeli poljoprivrednog zemljišta OPG-ovima te mikro i malim poduzećima.

Prema zakonu, državno će se zemljište moći dati u zakup na 25 godina, što se može produžiti na još toliko, ako je korisnik bio dobar gospodar tim zemljištem. Na taj način rješava se raspolaganje za nekoliko generacija poljoprivrednika koji se bave poljoprivredom.

Prioritet pri dodjeli imat će stočari kojima nedostaje vlastite zemlje, dosadašnji zakupci koji su uredno ispunili gospodarski program i poštivali ugovore te mladi poljoprivrednici.

Predloženim zakonom trebao bi se riješiti i problem zapuštenog privatnog zemljišta čiji su vlasnici nepoznati ili nepoznatog boravišta, a ono se može dati u zakup do 10 godina, novac od njegovog zakupa se stavlja na poseban račun, za slučaj da se vlasnik javi.

Cilj zakona je smanjiti administrativne zapreke kako bi se olakšalo raspolaganje poljoprivrednim zemljištem, omogućiti ostanak ljudi, posebice mladih u ruralnim područjima, okrupniti zemljište i staviti u funkciju zapušteno poljoprivredno zemljište i državno poljoprivredno zemljište koje nije u funkciji poljoprivredne proizvodnje.

Osnovna pitanja koja se uređuju tim prijedlogom zakona između ostalog se odnose na održavanje i zaštitu poljoprivrednog zemljišta, korištenje poljoprivrednog zemljišta, promjenu namjene i naknadu za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta, raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države i Zemljišni fond.


(HINA, 30. 01. 2018.)