Također, predlaže se da korisnicima obiteljske mirovine u razdobljima zaposlenja ne pripada pravo na najnižu mirovinu.

Stupanjem na snagu Zakona omogućit će se korisnicima obiteljske mirovine rad do polovice punog radnog vremena, bez da im se obustavi isplata mirovine te će im se na taj način omogućiti da u slučaju značajnog gubitka prihoda kućanstva nakon smrti hranitelja obitelji uz mirovinu osiguraju dodatni financijski prihod u starosti radi poboljšanja svoje socijalne sigurnosti i smanjenja rizika siromaštva.

Time će se također postići njihova veća socijalna uključenost u zajednicu i osigurati dodatna radna snaga na tržištu rada. Potrebna sredstva za provedbu tog zakona osigurana su u ovogodišnjem državnom proračunu i projekcijama za 2022. i 2023.

Dodatnim proširenjem kruga umirovljenika koji mogu raditi do polovice punog radnog vremena i primati puni iznos mirovine i na korisnike obiteljske mirovine povećat će se rashodi državnog proračuna na Mirovine na temelju osiguranja - obiteljske mirovine u procijenjenom iznosu od 1.470.000 kuna u 2021., 46.200.000 kuna u 2022. i 68.880.000 kuna u 2023.

Također, povećat će se prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje s obzirom na to da će dio postojećih korisnika obiteljskih mirovina iskoristiti mogućnost rada i primanja mirovine i to u procijenjenom iznosu od 2.860.000 kuna u 2021., 33.600.000 kuna u 2022. i 43.460.000 kuna u 2023.

(HINA, 7. 7. 2021.)