"Ograničenja moraju biti nužna, utemeljena na zakonu, nediskriminatorna, vremenski ograničena i striktno radi ostvarenja cilja, u ovom slučaju zaštite javnog zdravlja“, ustvrdila je Šimonović Einwalter, predstavljajući izvješće o utjecaju covida-19 na ljudska prava i jednakost.

Pandemijske godine bile su po njezinim riječima posebice teške za korisnike domova za starije osobe jer im je onemogućen kontakt s vanjskim svijetom.

"Usporedbe radi, zatvorenici su mogli komunicirati, i još uvijek mogu, s članovima svojih obitelji putem video poziva, a isto nije bilo omogućeno u domovima za starije ili bolnicama", rekla je.

Razdoblje epidemije otkrilo je niz problema, poput gubitka povjerenja u institucije i znanost te širenja lažnih vijesti.

"Dezinformacije se šire brže od informacija kao što se govor mržnje širi brže od pozitivnog govora", primijetila je Šimonović Einwalter, poručivši da zbog prirode interneta i algoritama društvenih mreža pažanju treba usmjeriti na razvoj obrazovanja, ali i medijsku pismenost.

Važna je i komunikacija s građanima jer, kako je naglasila građani moraju na vrijeme znati koje će mjere i kada stupiti na snagu, kako će se provoditi i kada su dozvoljeni izuzeci.

Bubaš: Neke odrasle osobe akademske izobrazbe podrivale utjecaj znanosti

Državna tajnica u Ministarstvu zdravstva Marija Bubaš skrenula je pozornost na činjenicu da na javno mnijenje ne utječu više samo stručnjaci već i brojni 'influenceri'.

Zabrinjavajuće je, međutim da su i neke odrasle osobe, akademske izobrazbe, podrivale utjecaj znanosti i znanstvenih spoznaja te stručnih institucija kojima smo trebali vjerovati.

Bubaš se slaže da je ljudima bilo lakše disati i raditi bez zaštitnih maski, ali napominje da su one bile neophodne kako se bolest ne bi širila na ranjive skupine.

Dio odgovornosti za pad povjerenja građana u institucije leži na Stožeru civilne zaštite, ustvrdila je SDP-ova zastupnica Andreja Marić, dodavši da se početno "veliko povjerenje" u rad Stožera i Ministarstva "počelo gubiti kad se krenulo s vrludanjima i dvostrukim kriterijima".

Smatra da je trebalo je biti više uvažavanja dijela stručnjaka i oporbe“, poručila je Marić.

Članovi odbora jednoglasno su usvojili izvješće pučke pravobraniteljice "Utjecaj epidemije covida-19 na ljudska prava i jednakost - preporuke za jačanje otpornosti na buduće krize" koje obuhvaća dvije pandemijske godine 2020. i 2021. i sadrži 72 preporuke upućene donositeljima odluka u kriznim situacijama.

Izvješća analiziraju pitanja, kao što su pristup zdravstvenim uslugama, organizacija cijepljenja i utjecaj epidemioloških mjera na različita prava poput prava na rad, javna okupljanja i slobodu kretanja.

Odbor je prihvatio izvješće o radu pučke pravobraniteljice za 2021. te izvješće o radu pravobraniteljice za djecu, također za 2021.godinu.

(HINA, 26. 4. 2023.)

Fotografija: Pixabay