Glavni cilj Akta o digitalnim uslugama, koji se primjenjuje na svim internetskim platformama od 17. veljače, jest spriječiti nezakonite i štetne aktivnosti na internetu i širenje dezinformacija, a primjenjivati će se na sve pružatelje digitalnih usluga kojima se potrošači povezuju s robom, uslugama ili sadržajem.

Prijedlog novog zakona predstavio je državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Bernard Gršić, istaknuvši i da je u implementaciji te odredbe Vlada u veljači imenovala Hrvatsku regulatornu agenciju za mrežne djelatnosti (HAKOM) koordinatorom za digitalne usluge, a novim zakonom određuju se i ostala nadležna tijela za provedbu Uredbe EU. 

''Ovim zakonodavnim okvirom omogućit će se veća kontrola na internetu jer će korisnici imati bolje informacije zašto im se određeni sadržaj preporučuje, a značajno će se poboljšati i uklanjanje nezakonitog sadržaja što je brže moguće'', kazao je Gršić. 

Istaknuto je i da je Aktom o digitalnim uslugama za pružatelje digitalnih usluga uveden niz novih obveza usklađenih na razini EU-a te pažljivo stupnjevanih u skladu s veličinom i dosegom pružatelja usluga koje obuhvaćaju i pravila za uklanjanje nezakonitog sadržaja, robe ili usluga na internetu.

Svaka država članica EU mora imenovati koordinatora digitalnih usluga koje će biti odgovorno za nadzor nad posredničkim servisima s poslovnim nastanom u svojoj državi, Kada je riječ o vrlo velikim platformama, Europska komisija će imati ovlasti za izravan nadzor, a u najozbiljnijim slučajevima mogu se odrediti novčane kazne u iznosu do 6 posto ukupnog globalnog prometa pružatelja usluga.

Ahmetović o poslovanju HRT-a: Novac se nije trošio sukladno zakonu o javnoj nabavi

Odbor za medije većinom glasova prihvatio je i izvješće Nadzornog odbora (NO) HRT-a o poslovanju i radu nacionalne radiotelevizije u 2022. koje je kritizirala oporba. 

Mirela Ahmetović (SDP) osvrnula se na dio izvješća koje se odnosi na reviziju poslovanja tvrtke Ro.Ba.Go u suvlasništvu Roberta Šveba s HRT-om prije nego što je imenovan za glavnog ravnatelja kao i poslovanje s tvrtkom Croatel.

''Revizija je utvrdila da se novac nije trošio sukladno zakonom o javnoj nabavi. NO HRT je dužan nadzirati poslovanje HRT-a i usklađenost sa zakonima što ovdje nije učinjeno", kazala je Ahmetović. 

Smatra da je poslovno protivno zakonima, a zanima je zašto Nadzorni odbor nije iskoristio svoju nadležnost i pokrenuo razrješenje glavnog ravnatelja.

Pozvala se i na izvješće o reviziji poslovanja HRT-a s Croatelom za posao vrijedan oko milijun eura za koji, kako je istaknula, nije proveden odgovarajući postupak javne nabave. "'Što više treba NO-u da ispuni svoju dužnost i temeljem Zakona o HRT-u pokrene smjenu ravnatelja. Vi ne radite svoj posao", kazala je Ahmetović.

Zamjenik predsjednika NO HRT-a Damir Rudeš odgovorio joj je da nije ''jednostavno kvalificirati određenu pravnu situaciju isključivo na taj način - "plus ili minus", no da je i za navodno sporno poslovanje tvrtki Ro.Ba.Go i Alcatel dugo trajalo utvrđivanje činjenica. 

Uršula Raukar-Gamulin (Možemo!) je, pak, ukazala i na ugovor HRT-a s Vladom, ističući da je Vladi bila dostavljena tablica s iskazanim gubitkom što, kako ističe, prema Zakonu o HRT ne može biti te da je dokument izglasan i prihvaćen na NO-u HRT-u do Vlade bio promijenjen.''Imamo ugovor s Vladom koji je nelegalan'', zaključila je Raukar-Gamulin.

Rudeš je kazao da će NO dati detaljno obrazloženje okolnosti sklapanja tog ugovora. 

Odbor za medije prihvatio je i izvješće o radu Programskog vijeća HRT-a za 2023. i prijedlog zakona o državnoj informacijskoj strukturi.

(HINA, 25. 9. 2024.)

Fotografija: Pixabay