Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o protuminskom djelovanju

Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o protuminskom djelovanju, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. svibnja 2023. godine.

U Prijedlogu izmjena Zakona ističe se slijedeće: „Zakon o protuminskom djelovanju (Nar. nov. br. 110/15., 118/18., 98/19. i 114/22.) (u daljnjem tekstu: Zakon) u primjeni je od 2015. godine. Republika Hrvatska je 1998. godine ratificirala Konvenciju o zabrani uporabe, stvaranja zaliha, proizvodnje i prijenosa protupješačkih mina i o njihovu uništenju (Ottawska konvencija) te je sukladno članku 5. Konvencije do 1. ožujka 2009. bila u obvezi završiti poslove razminiranja.

Budući da obveza u roku nije ispunjena, 2008. godine Republika Hrvatska podnosi prvi zahtjev za produljenje roka razminiranja za deset godina, koji je odobrio Odbor Ujedinjenih naroda za implementaciju članka 5. Ottawske konvencije.

Navedenim odobrenjem produžen je rok završetka poslova razminiranja do 1. ožujka 2019. S obzirom da je na teritoriju Republike Hrvatske preostalo još cca 149 km² minski sumnjivog područja, sukladno 2. zahtjevu za produžetkom roka izvršenja obveza preuzetih Ottawskom konvencijom, odnosno članku 5. Konvencije od nadležnih tijela Konvencije odobreno je produljenje roka razminiranja Republike Hrvatske do 1. ožujka 2026.

Analizom važećeg Zakona te provedbenih propisa donesenih na temelju njega, uočene su određene poteškoće u realizaciji poslova razminiranja te problemi koje je nužno otkloniti kako bi se postigao osnovni cilj zadan Ottawskom konvencijom.

Dakle, postoji potreba za ubrzanjem procesa razminiranja s naglaskom na predaju sigurnijih površina krajnjim korisnicima. Iz primjene važećeg Zakona vidljivo je kako je dolazilo do problema u njegovoj provedbi.

Naime, evidentne promjene u društvenim odnosima, zahtjevi struke te promjene nastale ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju, prestajanjem postojanja Hrvatskog centra za razminiranje kao pravne osobe te njegovim integriranjem u Ministarstvo unutarnjih poslova (posljednjim izmjenama su napravljene samo nužne promjene za minimalnu primjenu Zakona) kao i donošenjem drugih propisa usklađenih s pravnom stečevinom Europske unije, dovelo je do potrebe izmjena i dopuna Zakona.

Tijekom primjene važećeg Zakona uočeni su sljedeći problemi i nedostaci:

• nedovoljno precizno ili čak neodgovarajuće su definirani pojmovi koji se koriste u Zakonu
  
  
• propisana provedba dopunskog općeg izvida koji se prema aktivnostima koje uključuje preklapa s tehničkim izvidom koji daje isti rezultat kao i dopunski opći izvid te se dopunski opći izvid pokazao u praksi nepotrebnim, a njegovim ukidanjem smanjili bi se troškovi poslovanja koji se podmiruju iz državnog proračuna
  
  
• jedinicama područne (regionalne) samouprave, na čijem području postoji minski sumnjivo područje (u daljnjem tekstu: MSP) dano je ovlaštenje da mogu od tijela državne vlasti i pravnih i fizičkih osoba na svojem području prikupljati podatke o zagađenosti i predlagati Ministarstvu unutarnjih poslova (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) uvrštenje takvih područja u Plan protuminskog djelovanja, a nije propisan rok do kada to mogu predložiti, što predstavlja problem prilikom izrade Plana osnovna tehnička dokumentacija koja se vodi prilikom obavljanja poslova razminiranja nije odgovarajuća, odnosno nedostaju dokumenti koji su bitni za provjeru kvalitete obavljenih poslova
  
  
• opći izvid – analiza MSP-a nije odgovarajuće definiran, prvenstveno time što je propisano da ga obavljaju samo pirotehničari Ministarstva, a realno ga mogu i trebaju moći obavljati i osposobljeni službenici Ministarstva koji nemaju iskaznicu protuminskog djelovanja za pirotehničara
  
  
• obavljanje tehničkog izvida u cjelini nije zadovoljavajuće definirano da odgovara stvarnim potrebama i ne omogućava u potpunosti Ministarstvu kvalitetno ulaženje u MSP i isključivanje područja iz MSP-a ili izradu idejnih planova razminiranja
  
• kod poslova razminiranja nije definirano do koje dubine su ovlaštene pravne osobe i/ili obrtnici dužni postići potpunu očišćenost
  
  
•  propisani način kontrole kvalitete u tijeku obavljanja poslova razminiranja i završne kontrole kvalitete nakon obavljenih poslova razminiranja nije polučio kvalitativne, operativne, učinkovite i financijski opravdane rezultate. Realizacija i ovjera poslova u tijeku razminiranja prema situacijama nije se temeljila na zapisniku stručnog nadzora kojeg ovjerava pirotehnički nadzornik nego na dnevniku nadzornika za kontrolu kvalitete. Povjerenstvo za završnu kontrolu, koje sada provodi poslove završne kontrole kvalitete nakon obavljenih poslova razminiranja, usložilo je i usporilo obavljanje završne kontrole kvalitete (organizacijski, izvještajno i financijski), a nije doprinijelo povećanju kvalitete same završne kontrole kvalitete
  
  
• propisano je da oznake minske opasnosti postavljaju, uklanjaju i kontroliraju pirotehničari Ministarstva čime je ista aktivnost onemogućena i drugim službenicima Ministarstva koji su za to osposobljeni, jer se aktivnost postavljanja, uklanjanja i kontrole obilježenosti obavlja izvan MSP-a. Imajući u vidu navedeno stanje, pristupilo se izradi prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o protuminskom djelovanju, koji bi kvalitetnije i sveobuhvatnije unaprijedio i ubrzao provođenje poslova razminiranja i kontrole kvalitete te otklonio postojeće praznine i nedorečenosti pojedinih odredbi važećeg Zakona i mogućnost njihovog različitog tumačenja i primjene.

Cilj izmjena i dopuna Zakona je primjena novih aktivnosti u načinu obavljanja poslova općeg i tehničkog izvida, razminiranja i kontrole kvalitete kojima će se osigurati učinkovitije, kvalitetnije, sigurnije i ekonomičnije uklanjanje opasnosti od mina-minskih polja i zone niskog rizika u minski sumnjivom području do 2026. godine, bez nepotrebnih administrativnih barijera i neracionalnog trošenja proračunskih sredstava.Kako bi se unaprijedila primjena Zakona predlaže se sljedeće:

• pojmovi koji se koriste u Zakonu preciznije se i točnije definiraju i u većoj mjeri usklađuju s međunarodnim standardima- u potpunosti se ukida dopunski opći izvid koji se pokazao nepotrebnim i neracionalnim
  
  
• utvrđuje se rok do kada jedinice područne (regionalne) samouprave moraju Ministarstvu dostaviti svoje prijedloge za prioritetno razminiranje, kako bi se prijedlog Plana protuminskog djelovanja mogao na vrijeme uputiti Vladi Republike Hrvatske na donošenje- propisuje se osnovna tehnička dokumentacija koja omogućava bolju provjeru kvalitete obavljenih poslova
  
  
• opći izvid - analiza MSP-a se kvalitetnije uređuje, prvenstveno na način da ga mogu obavljati i drugi osposobljeni službenici Ministarstva, a ne samo pirotehničari ( npr.viši savjetnici za projektiranje i nadzornici za praćenje projekata), što omogućuje kvalitetnije i racionalnije obavljanje općeg izvida- tehnički izvid se uređuje na način da se preciznije i točnije može potvrditi postojanje minsko-eksplozivnih zapreka, da se može utvrditi točan raspored i pravac protezanja te vrste minsko-eksplozivnih zapreka, da se može preciznije utvrditi vrsta i broj mina, da se mogu prikupiti točniji podaci o terenskim karakteristikama i da se sa sigurnošću može isključiti iz MSP-a ono područje na kojemu se provođenjem tehničkog izvida utvrdi nezagađenost- da se prilikom obavljanja poslova razminiranja točno zna do koje dubine se razminira, a što bi se navelo u svakom Idejnom planu
  
  
• preciznije je definirano tko obavlja uništavanje MES-a i NUS-a na radilištima razminiranja, a tko na radilištima tehničkog izvida- kontrola kvalitete se uređuje na učinkovitiji način koji ovlaštenim službenicima Ministarstva omogućuje kvalitetniju kontrolu svih kapaciteta na radilištima razminiranja, te im omogućuje da djeluju i preventivno, a ne samo naknadno, čime se doprinosi i kvaliteti obavljenih poslova razminiranja, ali i većoj sigurnosti pirotehničara koji obavljaju poslove razminiranja.

Također se i završna kontrola kvalitete uredila na učinkovitiji način, jer ju više ne obavlja Povjerenstvo, u kojem su bila dva pirotehnička nadzornika za kontrolu kvalitete i jedan inspektor Ministarstva, uz obveznu nazočnost nadzornika za kontrolu kvalitete (četiri službenika) budući da se tijekom primjene Zakona pokazalo da se završna kontrola ne obavlja ništa kvalitetnije kad ju obavlja Povjerenstvo, a zbog velikog broja službenika Ministarstva koji su angažirani na njoj često se kasnilo sa završnim kontrolama kvalitete, dok članoviPovjerenstava nisu mogli obavljati ni svoje druge redovne zadaće- omogućuje se da oznake minske opasnosti postavljaju i kontroliraju svi osposobljeni službenici Ministarstva, a ne samo pirotehničari.

Ovim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona se, uz planirano osiguranje financijskih sredstava, nastoji postići dinamika poslova razminiranja koja bi osigurala ravnomjernu i kontinuiranu zaposlenost tijekom kalendarske godine pirotehničara zaposlenih u ovlaštenim pravnim osobama i obrtnicima te sigurniji način obavljanja poslova razminiranja s ciljem predaje razminiranih površina krajnjim korisnicima.Izmjenama i dopunama Zakona osigurat će se nastavak neometanog obavljanja djelatnosti iz područja protuminskog djelovanja na kvalitetniji, sigurniji i racionalniji način.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. svibnja 2023. godine.

U Prijedlogu se razlažu postojeće stanje te pojašnjavaju izmjene i dopune spomenutog zakona: „Zakon o alternativnim investicijskim fondovima (Nar. nov. br. 21/18., 126/19. I 110/21., u daljnjem tekstu: važeći Zakon), zajedno s pripadajućim podzakonskim aktima, u potpunosti je usklađen s trenutno važećom pravnom stečevinom Europske unije u području alternativnih investicijskih fondova.

Novine i dorade koje se predlažu ovim Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o alternativnim investicijskim fondovima (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona), u odnosu na važeći Zakon, prvenstveno se odnose na daljnje usklađivanje hrvatskog regulatornog okvira za tržište kapitala s pravnom stečevinom Europske unije, i to u dijelu prenošenja Direktive (EU) 2019/1160 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o izmjeni direktiva 2009/65/EZ i 2011/61/EU u pogledu prekogranične distribucije subjekata za zajednička ulaganja (Tekst značajan za EGP) (SL 188, 12. 7. 2019.) (u daljnjem tekstu: CBFD Direktiva).

Prijedlogom zakona predlaže se poboljšanje usklađenja važećeg Zakona s CBFD Direktivom u smislu jasnijeg prenošenja dijela odredbi CBFD Direktive koje se odnose na povlačenje obavijesti o dogovorenim uvjetima marketinga udjela ili dionica pojedinih ili svih alternativnih investicijskih fondova (AIF-a) u državama članicama koje nisu matična država članica upravitelja alternativnih investicijskih fondova (UAIF-a).

Slijedom istoga, detaljnije i jasnije propisuju se uvjeti koje UAIF iz druge države članice mora ispuniti ako namjerava prestati s trgovanjem udjelima AIF-a (svih ili dijela) u Republici Hrvatskoj, kao što je obveza davanja opće ponude za otkup ili isplatu svih udjela AIF-a (na koji se odnosi povlačenje obavijesti) koje drže ulagatelji u Republici Hrvatskoj i to bez odbitka ili naplate naknada za otkup ili isplatu udjela te javna dostupnost objave o namjeri povlačenja obavijesti o trgovanju udjelima AIF-a i ponude za otkup ili isplatu udjela AIF-a.Navedeno normativno uređenje pridonijet će boljoj pravnoj sigurnosti poslovanja UAIF-a iz druge države članice u Republici Hrvatskoj, uz zadržavanje visoke razine zaštite interesa domaćih ulagatelja.

Obzirom da je od 1. siječnja 2023. u Republici Hrvatskoj službena valuta eura, Prijedlogom zakona predlaže se i usklađivanje novčanih iznosa iskazanih u kunama u važećem Zakonu u iznose u eurima, u skladu sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22. i 88/22. – ispravak).

Dodatno se usklađuju novčani iznosi u kunama koji se odnose na temeljni kapital UAIF-a i dodatni iznos kapitala UAIF-a s iznosima u eurima, kako je propisano člankom 9. stavcima 1., 2. i 3. Direktive 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2011. o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova i o izmjeni direktiva 2003/41/EZ i 2009/65/EZ te uredbi (EZ) br. 1060/2009 i (EU) br. 1095/2010 (Tekst značajan za EGP) (SL L 174, 1. 7. 2011.).S obzirom da se radi o pragovima, a u skladu s načelima ekonomičnosti i učinkovitosti određeni iznosi preračunati su iz kune u euro i izraženi u deseticama.

Dio predloženih izmjena i dopuna u Prijedlogu zakona odnosi se na unaprjeđenje i doradu teksta važećeg Zakona u cilju jasnijeg i preciznijeg izričaja te poboljšanja pravne sigurnosti propisa, te ispravljanje uočenih pogreški i neispravnih pozivanja.Također, dopunjuju su prekršajne odredbe za pojedine lakše povrede odredbi važećeg Zakona, čije je propisivanje propušteno u prethodnim izmjenama i dopunama važećeg Zakona.“ 

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o provedbi uredbe (EU) 2020/1503 o europskim pružateljima usluga skupnog financiranja

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2020/1503 o europskim pružateljima usluga skupnog financiranja, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. Svibnja 2023. godine.

U prijedlogu izmjena i dopuna Zakona objašnjavaju se postojeće stanje i potreba donošenja izmjena i dopuna: „

Zakonom o provedbi Uredbe (EU) 2020/1503 o europskim pružateljima usluga skupnog financiranja (Nar. nov. broj 144/21., u daljnjem tekstu: važeći Zakon) u Republici Hrvatskoj osigurane su pretpostavke za provedbu Uredbe (EU) 2020/1503 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. listopada 2020. o europskim pružateljima usluga skupnog financiranja za poduzeća i izmjeni Uredbe (EU) 2017/1129 i Direktive (EU) 2019/1937 (Tekst značajan za EGP) (SL L 347, 20. 10. 2020.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2020/1503) koja uređuje zakonodavni okvir o europskim pružateljima usluga skupnog financiranja za poduzeća.

Ovim Prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2020/1503 o europskim pružateljima usluga skupnog financiranja (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu: Agencija) dodjeljuju se dodatne ovlasti potrebne za izvršavanje zadaća na temelju Uredbe (EU) 2020/1503 u odnosu na pružatelje usluga skupnog financiranja za poduzeća kako je propisano Uredbom (EU) 2020/1503, i to u dijelu:

• propisivanja ovlasti Agencije za izricanje posebnih nadzornih mjera u odnosu na fizičke osobe (članove upravljačkog tijela ili druge osobe na rukovodećim funkcijama u pružatelju usluga skupnog financiranja) za koje je utvrđeno da su odgovorne za teže kršenje odredbi Uredbe (EU) 2020/1503, u skladu s člankom 39. stavkom 2. Točkom (c) Uredbe (EU) 2020/1503, te obvezu Agencije da takve mjere uzme u obzir u slučaju da se te osobe namjeravaju imenovati u upravljačka tijela ili druge rukovodeće funkcije u drugom pružatelju usluga skupnog financiranja te
  
  
• propisivanja ovlasti Agencije da donese pravilnik kojim će se detaljnije propisati konkretni nacionalni okvir za promidžbeni sadržaj o uslugama skupnog financiranja, a u skladu s člankom 27. Uredbe (EU) 2020/1503.

Također, dodatno se usklađuje iznos najviše novčane kazne za prekršaje za fizičke osobe s člankom 39. stavkom 2. točkom (f) Uredbe (EU) 2020/1503, koji propisuje najviši iznos novčane kazne za fizičku osobu u iznosu od najmanje 500.000,00 eura, za države članice čija je nacionalna valuta euro.U važećem Zakonu najviši iznos novčane kazne za prekršaje odgovorne osobe u pravnoj osobi, odnosno fizičke osobe, propisan je u iznosu od 1.000.000,00 kuna (132.722,81 eura).

Ovo znatno povećanje najvišeg mogućeg iznosa novčane kazne za prekršaje fizičke osobe un pružatelju usluga skupnog financiranja za poduzeća proizlazi uslijed obveze Republike Hrvatske za dodatnim usklađenjem i poboljšanjem pretpostavki za provedbu Uredbe (EU) 2020/1503.Obzirom da je od 1. siječnja 2023. u Republici Hrvatskoj službena valuta euro, Prijedlogom zakona predlaže se i usklađivanje novčanih iznosa iskazanih u kunama u važećem Zakonu, koji se odnose na ostale prekršajne sankcije, u iznose u eurima, u skladu sa Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine“, br. 57/22. I 88/22. – ispravak).“ 

Priredila: Ivana Šimunović, univ.mag. iur

Fotografija: Novi informator