Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5. siječnja 2023. U prijedlogu se navodi kako slijedi:

„…ovim se Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o fiskalnoj odgovornosti (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) završno usklađuju odredbe u skladu s pravnom stečevinom Europske unije te s odredbama Zakona o proračunu, a s obzirom na protek vremena i uočene praznine trenutnog zakonodavnog okvira, dodatno se uređuju odredbe vezane za rad Povjerenstva, kao i odredbe vezane za obvezu davanja Izjave o fiskalnoj odgovornosti.

Pitanja koja se trebaju urediti zakonom: U svrhu završnog usklađivanja s odredbama Direktive Vijeća 2011/85/EU o zahtjevima za proračunske okvire država članica, Službeni list EU L 306/41, 23.11.2011., kao i s odredbama Uredbe (EU) br. 473/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 21. svibnja 2013. o zajedničkim odredbama za praćenje i procjenu nacrta proračunskih planova i osiguranju smanjenja prekomjernog deficita država članica u europodručju, Službeni list EU L 140/11, 27.05.2013. te sa Zakonom o proračunu („Narodne novine“, broj 144/21.), potrebno je izmijeniti odnosno proširiti zadaće Povjerenstva za fiskalnu politiku. Tako će one uključivati razmatranje i usporedbu makroekonomskih i proračunskih projekcija s ostvarenim vrijednostima u razdoblju od četiri uzastopne godine koje će se provoditi najmanje jednom u dvije godine kao i potvrđivanje makroekonomskih projekcija na kojima se temelji program stabilnosti i nacrt proračunskog plana u skladu sa Zakonom o proračunu.

Također je potrebno uskladiti izričaj Zakona o fiskalnoj odgovornosti s odredbama Zakona o proračunu koje su ujedno usklađene i s terminologijom europske statističke metodologije ESA 2010, a dodatno se s ciljem povećanja učinkovitosti i ekonomičnosti rada razrađuju i pojedine odredbe koje se odnose na rad Povjerenstva za fiskalnu politiku, kao i odredbe vezane za obveznike davanja i kontrole izjava o fiskalnoj odgovornosti.

Posljedice koje će donošenjem zakona proisteći: Donošenjem Zakona osigurat će se zakonski uvjeti za provedbu Uredbe u pravnom poretku Republike Hrvatske te će se dodatno urediti zakonodavni okvir vezan za rad Povjerenstva za fiskalnu politiku te za predaju i kontrolu Izjava o fiskalnoj odgovornosti. Nadalje, ovim Zakonom omogućuje se kvalitetno i pravovaljano funkcioniranje Republike Hrvatske u europodručju u smislu temelja za izradu nepristranih makroekonomskih projekcija podložnih procjeni i potvrđivanju nezavisnog tijela. One su ujedno i sastavni dio programa stabilnosti te nacrta proračunskog plana koje je svaka država članica europodručja dužna izrađivati tijekom godine u svrhu koordinacije ekonomske politike na razini europodručja. Ocjene i preporuke Europske komisije temeljem navedenih dokumenata potom je ključno ugraditi u nacionalne proračunske procedure i politike. Ovim Zakonom također se detaljnije definiraju zadaci Povjerenstva za fiskalnu politiku u svrhu praćenja fiskalne održivosti kao i zadaće Vlade u svrhu definiranja i provedbe potrebnih korekcija. Primjenom odredbi ovoga Prijedloga zakona tako se dodatno ojačavaju preduvjeti za osiguranje srednjoročne i dugoročne održivosti javnih financija.“

Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o obveznim odnosima

Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o obveznim odnosima, podnijela je dr. sc. Katarina Peović, aktom od 5. siječnja 2023. godine. U prijedlogu se navodi sljedeće:

„U 2020. godini, zbog svjetske pandemije izazvane COVID-19 virusom, došlo je do nove velike ekonomske krize zbog koje je već na desetke tisuća ljudi u Republici Hrvatskoj dobilo otkaze, a time i gubitak prihoda. Nakon toga slijedila je nezapamćena inflacija. Ova nova ekonomska kriza je veća od one prije dvanaest godina pa je vidljivo da je zakonodavac, na prijedlog Vlade R.H., u periodu od 18.4.2020. g. pa do 18.10.2020.g  zaustavio sve ovršne postupke te je donio i odredbu u zakonu da za vrijeme te odgode zatezna kamata prestaje teći.

Dakle, i sama Vlada R.H. je svjesna da je pitanje uračunavanja kamate prilikom ispunjenja obveze previše otegotna za dužnika pa je zbog toga i predložila da kamata prestane teći za vrijeme tih šest mjeseci.

Međutim, ta financijska kriza nije prestala, a njezine posljedice će se osjećati godinama poslije pa bi se predloženim izmjenama izašlo u susret dužnicima i olakšalo bi im se vraćanje dugova, a da se pri tom ne oštete vjerovnici obzirom oni i dalje imaju pravo, temeljem članka 30. ZOO, na potpunu naknadu štete (preko iznosa kamate) ako na sudu dokažu da im je nastala šteta zbog zakašnjenja dužnika u ispunjenju.

Posljedice donošenja ovog zakona su takve da se dužnicima omogućava da prvo vrate dug glavnice, da nakon što podmire trošak i glavnicu počnu plaćati zateznu kamatu, a koja kamata može biti najviše u visini glavnice. Svakom djelomičnom uplatom glavnice se i smanjuje kamata obzirom je i osnovica na koju se ta kamata računa svakom uplatom manja.

Također, posljedično donošenje ovog zakona će pomoći ubrzati vraćanje dugova, a vjerovnici su, temeljem članka 30. ZOO, i dalje u potpunosti zaštićeni jer imaju i dalje pravo na zateznu kamatu no do visine glavnice, a imaju pravo i na potpunu naknadu štete preko iznosa te kamate time da štetu moraju dokazati pred sudom.“

Pripremila: Lidija Doko, mag. iur.

Fotografija: Novi informator