Prijedlog Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 2019/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o stavljanju na tržište i uporabi prekursora eksploziva te izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 98/2013

Prijedlog Zakona o provedbi Uredbe (EU) br. 2019/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o stavljanju na tržište i uporabi prekursora eksploziva te izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 98/2013 Vlada Republike Hrvatske podnijela je po redovnom postupku 12. studenoga 2020. godine Hrvatskom saboru. Prijedlog zakona obrazlaže se na sljedeći način:

„Uredba (EU) 2019/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o stavljanju na tržište i uporabi prekursora eksploziva te izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 98/2013 (u daljnjem tekstu: Uredba) stupila je na snagu 31. srpnja 2019., a primjenjuje se od 1. veljače 2021.

Uredbom se uspostavljaju usklađena pravila o stavljanju na raspolaganje, uvođenju, posjedovanju i uporabi tvari i smjesa koje bi se mogle zlouporabiti za nezakonitu proizvodnju eksploziva, s ciljem ograničavanja dostupnosti pojedinačnim korisnicima tih tvari i smjesa i s ciljem osiguravanja odgovarajućeg prijavljivanja sumnjivih transakcija u lancu opskrbe.

Navedeno je osmišljeno radi osnaživanja razine javne sigurnosti i sustava za kontrolu prekursora koji se mogu upotrijebiti za proizvodnju eksploziva kućne izrade, te dodatnog poboljšanja i usklađivanja sustava za sprječavanje nezakonite proizvodnje eksploziva, obzirom na sve veću prijetnju terorizma i drugih teških kaznenih djela javnoj sigurnosti. Time bi se ujedno osiguralo slobodno kretanje prekursora eksploziva na unutarnjem tržištu, promicalo tržišno natjecanje gospodarskih subjekata te poticale inovacije, primjerice, olakšavanjem razvoja sigurnijih kemikalija kojima bi se zamijenili prekursori eksploziva.

Uredbom se ograničava pojedinačnim korisnicima pristup prekursorima eksploziva uspostavljanjem sustava dozvola, obzirom da se tim korisnicima ne bi smjelo dopustiti nabavu, unos, posjed ili upotrebu određenih prekursora eksploziva u koncentracijama koje premašuju određene granične vrijednosti izražene u masenom udjelu ukoliko za to nemaju dozvolu, no ipak, trebalo bi im se dopustiti nabavu, unos, posjed ili upotrebu nekih prekursora eksploziva u legitimne svrhe.

Ujedno, Uredbom se ukida izdavanje dozvola za kalijev klorat, kalijev perklorat, natrijev klorat i natrijev perklorat, obzirom da za neke ograničene prekursore eksploziva u koncentracijama koje premašuju granične vrijednosti predviđene Uredbom ne postoji legitimna uporaba od strane pojedinačnih korisnika.

Uredbom se nalaže državama članicama uspostava nacionalnih kontakt točaka za prijavu sumnjivih transakcija, nestanaka i krađa prekursora eksploziva, uspostava nadležnih tijela za inspekciju i kontrolu pravilne primjene prekursora eksploziva, te propisivanje sankcija u slučaju kršenja njenih odredaba.

Zakonom o provedbi Uredbe (EU) 2019/1148 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o stavljanju na tržište i uporabi prekursora eksploziva te izmjeni Uredbe (EZ) br. 1907/2006 i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 98/2013 uređuju se sljedeća pitanja:

- utvrđuju se obveze gospodarskih subjekata i internetskog tržišta,
- određuju se nadležna tijela, njihove obveze i postupci za provedbu Uredbe i Zakona,
- određuje se nacionalna kontakt točka i način vođenja evidencije o prijavljenim sumnjivim transakcijama,
- određuje se način provođenja inspekcijskog nadzora nad provedbom odredaba Uredbe i Zakona,
- propisuju se prekršajne odredbe za postupanja suprotna odredbama Uredbe i Zakona.“

Prijedlog Zakona o izmjeni Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori

Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista je 1. listopada 2020. godine predsjedniku Hrvatskog sabora podnio Prijedlog Zakona o izmjeni Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori. U prijedlogu se kratko objašnjava ocjena postojećeg stanja, osnovna pitanja koja se trebaju urediti zakonom te posljedice koje će iz takvog uređenja proisteći:

„Zakonom o Hrvatskoj gospodarskoj komori uređuje se, između ostalog i obveza plaćanja članarine, u skladu s odlukama Skupštine Hrvatske gospodarske komore.

Predloženim izmjenama predlaže se da članarina u Hrvatskoj gospodarskoj komori više ne bude obvezna već samo dobrovoljna.

Cilj predmetne izmjene je da se poduzetnicima olakša poslovanje na način da više ne plaćaju članarinu Hrvatskoj gospodarskoj komori kao jedan od niza parafiskalnih nameta.”

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dentalnoj medicini

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dentalnoj medicini Vlada Republike Hrvatske podnijela je Hrvatskom saboru po redovnom postupku, aktom od 14. listopada 2020. godine. Prijedlog zakona obrazlaže se na sljedeći način:

„Važećim Zakonom o dentalnoj medicini (Narodne novine, br. 121/03,117/08 i 120/09), utvrđuje se ustrojstvo te uvjeti za obavljanje djelatnosti dentalne medicine. U pružanju dentalne skrbi pacijenata sudjeluju zdravstveni radnici - doktori dentalne medicine, dentalni tehničari i dentalni asistenti koji su ujedno i članovi Hrvatske komore dentalne medicine.

Cilj predloženog zakona je regulirati zanimanje dentalnog higijeničara te im omogućiti pristup tržištu rada, a čime će se doprinijeti zaštiti oralnog zdravlja i povećanju kvalitete zdravstvenih usluga u dentalnoj zdravstvenoj zaštiti.

Struka dentalnih higijeničara prepoznata je kao nužna i neophodna u dentalnim ordinacijama velikog dijela zemalja Europske unije, slijedom čega je i Hrvatska komora dentalne medicine bila inicijator pokretanja postupka utvrđivanja curriculuma te standarda kvalifikacija za zanimanje dentalni higijeničar.

Od 2016. godine upisane su prve generacije dentalnih higijeničara, od kojih su tri završile svoje školovanje pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku, kao sveučilišni preddiplomski izvanredni studij dentalne higijene, nakon čega se stječe akademski naziv prvostupnika dentalne higijene. Preddiplomski studij dentalne higijene završila je jedna generacija pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, sada na Fakultetu dentalne medicine. Radi velikog interesa za navedeni profil stručnjaka, postoji opravdani interes i ostalih fakulteta.

Uvjeti za rad dentalnih higijeničara nisu uređeni niti jednim propisom. Također, dentalni higijeničari nisu niti članovi Hrvatske komore dentalne medicine. Stoga je nužno izmjenama i dopunama važećeg Zakona o dentalnoj medicini, obuhvatiti novi profil zdravstvenih radnika, odnosno dentalnih higijeničara.

Predloženim zakonom propisuje se rad dentalnih higijeničara kao izvantimskih zdravstvenih suradnika. Također, propisuje se dozvola za rad, kao i uvjeti za njezino izdavanje. Slijedom navedenoga, očekuje se kvalitetnija dentalna skrb, s obzirom da je dentalni higijeničar, u odnosu na dentalnog asistenta, samostalniji u obavljanju svojih poslova. Njegova djelatnost obuhvaća pripremu pacijenta za pregled kod doktora dentalne medicine, upoznavanje pacijenta s preventivom oralnog zdravlja (način čišćenja zubi, uporaba zubnog konca, dentalnih četkica itd.), čišćenje mekih i tvrdih naslaga, izbjeljivanje zubi te sve ostale pomoćne radnje i poslove prema uputama i nalogu doktora dentalne medicine.

Također, s obzirom da će se predloženim zakonom, regulirati zanimanje dentalnog higijeničara, isti će imati i učinak na otvaranje novih radnih mjesta. Učinak je razmjeran broju osoba koje završe školovanje za dentalnog higijeničara te se potencijalno uključuju na tržište rada.“


Odabrala i pripremila:
Ana Turić, mag.iur.