Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. rujna 2022. godine. U prijedlogu se navodi:

„Predloženim zakonom pojmovno određenje stoke usklađuje se s definicijom životinja iz važećeg Zakona o veterinarstvu („Narodne novine“, br. 82/13., 148/13.,115/18. i 52/21.), a ovo iz razloga što Zakon o stočarstvu („Narodne novine“, br. 70/97., 36/98., 151/03., 132/06. i 14/14.), na koji upućuje važeća definicija, više nije na snazi.

Predloženim zakonom jasnije se uređuje javni karakter Upisnika OPG-ova te šire propisuje svrha obrade i osnova za javnu objavu pojedinih podataka iz Upisnika OPG-ova.

Prijava promjena proizvodnih resursa u Upisniku OPG-ova uređena je kao neupravni postupak, a čime bi se položaj OPG-ova u prijavi promjene proizvodnih resursa izjednačio s ostalim organizacijskim oblicima poljoprivrednika prema odredbama Zakona o poljoprivredi („Narodne novine“, br. 118/18., 42/20. i 127/20. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 52/21.).

Predloženim zakonom usklađuju se uvjeti obavljanja prodaje proizvoda OPG-ova na daljinu putem interneta s uvjetima Zakona o elektroničkoj trgovini („Narodne novine“, br. 173/03., 67/08., 36/09., 130/11., 30/14. i 32/19.). Predmetna normativna regulacija nužna je i od posebne važnosti za adekvatnu zaštitu potrošača.

Također, jasnije se uređuju opći uvjeti obavljanja djelatnosti OPG-a na način da se kao jedan od uvjeta, a u slučaju prebivališta na teritoriju druge države članice Europske unije ili potpisnice Sporazuma o europskom gospodarskom prostoru te Švicarske Konfederacije, izrijekom propisuje uvjet boravišta na teritoriju Republike Hrvatske.

Stambeni objekti u kojima se obavlja pojedina gospodarska djelatnost poljoprivrede izrijekom su navedeni kao proizvodni resursi OPG-a radi učinkovitijeg postupanja nadležne inspekcije u poduzimanju upravnih mjera i poduzimanju ovlasti iz domene prekršajnog prava.

U dijelu uređenja odabira i izuzeća od organizacijskog oblika OPG-a potrebno je nomotehnički doraditi zakonski tekst u svrhu jasnoće izričaja te propisati kontrolni mehanizam za ispitivanje uvjeta organizacijskog obilježja OPG-a za one poljoprivrednike koji dobrovoljno odaberu organizacijski oblik OPG-a i pripadajući status jer se namjeravaju u idućoj kalendarskoj godini baviti gospodarskom djelatnosti poljoprivrede u ekonomskoj veličini gospodarstva većoj od kunske protuvrijednosti izražene u stranoj valuti od 3000 eura. U tom smislu jasnije se propisuju uvjeti za dobrovoljno stjecanje statusa OPG-a (podnošenje zahtjeva), kao i rok za provjeru ispitivanja uvjeta organizacijskog oblika OPG-a koji po službenoj dužnosti obavlja Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

Također, potrebno je propisati ograničenja uporabe pojedinih sastojaka u nazivu OPGa, zatim nove odredbe o jeziku i razlikovanju naziva OPG-a te o osobnim imenima, imenima država i međunarodnih organizacija u nazivu OPG-a.

Nadalje, u dijelu uređenja sjedišta OPG-a jasnije se uređuju pretpostavke osnivanja dva ili više OPG-a na istoj adresi sjedišta.

Predloženim zakonom izrijekom je propisano da članovi obiteljskog kućanstva mogu pružati pomoć u radu na OPG-u i prodajom poljoprivrednih proizvoda OPG-a, u skladu s dosadašnjom praksom kako bi se otklonile nedoumice i nejasnoće oko navedenog pitanja.

Predloženim zakonom se jasnije normativno strukturiraju uvjeti za prestanak i promjenu statusa OPG-a, posebice u dijelu prestanka OPG-a po sili zakona.

Predloženim zakonom dorađene su odredbe o poduzimanju upravnih mjera od strane nadležne inspekcije (opomene i zabrane), a odgovarajuće su unaprijeđene i prekršajne odredbe.

Također, predloženo je blaže kažnjavanje za prekršaj neisticanja naziva OPG-a, a strože za prekršaj obavljanja poljoprivredne djelatnosti glede proizvodnih resursa koji nisu upisani u Upisnik OPG-ova.“

Prijedlog Zakona o dopuni Zakona o zdravstvenoj zaštiti, s Konačnim prijedlogom zakona

Vlada Republike Hrvatske podnijela je predsjedniku Hrvatskoga sabora Prijedlog Zakona o dopuni Zakona o zdravstvenoj zaštiti, s Konačnim prijedlogom zakona, aktom od 14. rujna 2022. godine po hitnom postupku u skladu s Poslovnikom. U prijedlogu se navodi:

„Zakonom o zdravstvenoj zaštiti („Narodne novine“, broj 100/18.) uređuje se društvena skrb za zdravlje stanovništva, načela i mjere zdravstvene zaštite, prava i obveze osoba u korištenju zdravstvene zaštite, razine zdravstvene djelatnosti, sadržaj i organizacijski oblici obavljanja zdravstvene djelatnosti te nadzor nad obavljanjem zdravstvene djelatnosti.

Zakonom o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata („Narodne novine”, br. 93/14. i 26/15.), uređeno je da u postupku utvrđivanja reprezentativnosti sindikata reprezentativnim sindikatom smatra se sindikat koji na razini za koju se utvrđuje reprezentativnost ima najmanje 20% radnika članova od ukupnog broja sindikalno organiziranih radnika zaposlenih na razini na kojoj se utvrđuje reprezentativnost.

Sindikalno organizirani liječnici nisu u mogućnosti ostvariti reprezentativnost za sudjelovanje u pregovorima za kolektivni ugovor u području zdravstvene djelatnosti koju izravno obavljaju jer ne mogu ispuniti uvjete reprezentativnosti sukladno Zakonu o reprezentativnosti udruga poslodavaca i sindikata.

Budući da Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja („Narodne novine“, br. 29/18., 35/19., 78/19., 92/19. i 56/20.), vrijedi do 31. prosinca 2022., a sukladno članku 20. Kolektivnog ugovora pregovori za novi kolektivni ugovor moraju započeti 60 dana prije isteka važećeg Kolektivnog ugovora, nužno je donošenje ovoga zakona, po hitnom postupku, kako bi se osiguralo da liječnici, kao temeljni i mjerodavni nositelj zdravstvene djelatnosti, ostvare reprezentativnost za sudjelovanje u pregovorima za novi kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja. Predloženim zakonom dopunjuje se Zakon o zdravstvenoj zaštiti, odnosno uvode se odredbe o reprezentativnosti na način da se uređuje da se u pregovorima o sklapanju kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji se primjenjuje na liječnike, reprezentativnim sindikatom smatra i liječnički sindikat koji ima najmanje dvadeset posto liječnika članova sindikata od ukupnog broja zaposlenih liječnika na koje se kolektivni ugovor primjenjuje.“

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o socijalnoj skrbi, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. rujna 2022. godine uz prijedlog da se spomenuti zakon sukladno Poslovniku Hrvatskoga sabora donese po hitnom postupku. Cilj izmjene navedenog zakona Vlada obrazlaže kako slijedi:

„Predloženim zakonom osigurava se ostvarivanje zaštite najosjetljivije skupine korisnika sustava socijalne skrbi, koji su bili korisnici prava u trenutku stupanja na snagu Zakona i kojima je to pravo priznato temeljem članka 312. Zakona, na način da im se, iznimno kao dan priznavanja prava uzima datum stupanja na snagu Zakona, to jest 17. veljače 2022. te se omogućava ujednačeni početak priznavanja prava i isplate naknade.

Na jednak način omogućava se ujednačen početak priznavanja prava na naknadu za osobne potrebe, odnosno od dana stupanja na snagu Zakona.

Također, kako bi se ubuduće ujednačio početak priznavanja prava na status roditelja njegovatelja ili njegovatelja, ovim prijedlogom zakona predlaže se od njegova stupanja na snagu dan priznavanja prava vezati uz dan podnošenja urednog zahtjeva, odnosno pokretanja postupka po službenoj dužnosti, na isti način kako je uređeno i za neka druga prava koja se priznaju u novčanom iznosu, primjerice pravo na zajamčenu minimalnu naknadu.“

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi

Vlada Republike Hrvatske podnijela je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivredi, aktom od 14. rujna 2022. godine. U prijedlogu se navode osnovna pitanja koja će se urediti predloženim zakonom:

„Kako bi se osigurala prilagodba hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj potrebno je izmijeniti definiciju samoopskrbnog poljoprivrednog gospodarstva te propisati iznose u eurima za iznos potpore izuzet od ovrhe, iznos duga stranke za koji je dozvoljeno plaćanje na rate, iznos temeljem kojega se određuje rok povrata duga te iznose prekršajnih odredbi.

U području provedbe Zajedničke poljoprivredne politike nužno je osigurati provedbu Uredbe (EU) br. 2021/2115, Uredbe (EU) br. 2021/2116 i Uredbe (EU) br. 2021/2117. U programskom razdoblju od 2023. do 2027. godine mjere poljoprivredne politike dodjeljivat će se temeljem strateških planova država članica pa je potrebno propisati donošenje Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. kao temeljnog akta kojim će se definirati strateški plan Republike Hrvatske za provedbu mjera poljoprivredne politike u razdoblju od 2023. do 2027. godine i koji će se financirati u okviru Europskog fonda za jamstva u poljoprivredi i Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

U području organoleptičkih analiza djevičanskih maslinovih ulja u cilju veće transparentnosti postupka provjere organoleptičkih svojstava djevičanskih maslinovih ulja potrebno je trenutno važeće odredbe detaljnije i jasnije propisati. Potrebno je omogućiti da organoleptičku analizu maslinovih ulja, pored službenih panela, provode i profesionalni paneli.

Ovlašteni paneli upisivat će se u Upisnik ovlaštenih panela kojeg vodi Ministarstvo poljoprivrede, dostavljat će izvješća o radu i popis ocjenjivača obučenih za provođenje senzorske analize maslinovog ulja. Temeljem dostavljenih popisa ocjenjivača Ministarstvo poljoprivrede će izraditi Nacionalnu listu senzorskih ocjenjivača maslinovog ulja i objaviti ju na svojim mrežnim stranicama.

Pri upisu u Upisnik proizvođačkih organizacija, svakoj proizvođačkoj organizaciji, udruženju proizvođačkih organizacija i sektorskoj organizaciji dodjeljuje se identifikacijski broj čime se unutar već postojećih odredbi o Upisniku proizvođačkih organizacija stvara pravna osnova kojom se osigurava sljedivost.

Proizvođačkim organizacijama, udruženjima proizvođačkih organizacija i sektorskim organizacijama potrebno je omogućiti proširenje pravila kao i financiranje njihovih operativnih programa iz operativnih fondova. U programskom razdoblju od 2023. do 2027. godine odluke o odobravanju operativnih programa proizvođačkih organizacija, njihovim izmjenama ili dopunama te o odobravanju operativnih fondova donosit će Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

U dijelu koji se odnosi na izmjenu specifikacije za registrirane oznake kvalitete ZOI, ZOZP i ZTS registrirane na razini Europske unije potrebno je uskladiti postupak izmjene specifikacije proizvoda registriranog naziva s odredbom članka 2. točke 19. Uredbe (EU) br. 2021/2117 koja mijenja članak 53. Uredbe (EU) br. 1151/2012.

U području provedbe ekološke proizvodnje nužno je osigurati provedbu Uredbe (EU) br. 2018/848 i Uredbe (EU) br. 2017/625. Skupinama subjekata sastavljenima od članova koji su poljoprivrednici ili subjekti koji uzgajaju alge ili životinje iz akvakulture te koji osim toga mogu sudjelovati u preradi, pripremi ili stavljanju na tržište hrane ili hrane za životinje potrebno je omogućiti priznavanje i upisivanje u Evidenciju skupina subjekata u ekološkoj proizvodnji. U dijelu koji se odnosi na izuzeća od pravila ekološke proizvodnje potrebno je omogućiti izuzeće od obveze upisa u Upisnik subjekata pravnim i fizičkim osobama koje izravno prodaju ekološke proizvode krajnjem potrošaču ili korisniku, pod uvjetom da oni ne proizvode, ne pripremaju i ne skladište proizvode koji nisu vezani uz mjesto prodaje odnosno da ne uvoze takve proizvode iz trećih zemalja i da takve aktivnosti nisu podugovorile s trećom strankom. O ovim izuzećima Ministarstvo poljoprivrede će voditi Evidenciju izuzeća za trgovce/distributere ekoloških proizvoda koja će biti javno dostupna na mrežnim stranicama Ministarstva poljoprivrede.

U dijelu koji se odnosi na savjetovanje korisnika potrebno je usluge savjetovanja uskladiti s odredbama Uredbe (EU) br. 2115/2021. Uz trenutno važeće usluge savjetovanja, korisnicima je potrebno osigurati stručnu i tehničku pomoć kod organiziranja poljoprivrednih proizvođača i provođenje stručnog nadzora drvenastih kultura kratkih ophodnji.

U dijelu koji se odnosi na evidentiranje podataka i izvješćivanje o žitaricama, riži, certificiranom sjemenu te uljaricama i proizvodima od uljarica, potrebno je propisati obvezu upisa u Upisnik posjednika zaliha žitarica, uljarica i proizvoda od uljarica za potrebe izvješćivanja i dostave podataka Europskoj komisiji.

U dijelu koji se odnosi na Evidenciju pčelara i pčelinjaka potrebno je jasnije propisati obvezu upisa fizičkih i pravnih osoba koji su odgovorne za pčele i pčelinje proizvode te pčelinjaka u skladu sa propisima Europske unije kojima se uređuje područje zdravlja životinja.

U dijelu koji se odnosi na kontrolu tržišnih standarada potrebno je omogućiti izdavanje certifikata OECD Sheme za primjenu međunarodnih standarda za voće i povrće. Izdavanje ovog certifikata doprinijet će bržoj i lakšoj trgovini svježeg voća i povrća s trećim zemljama.“

Priredila:

Ana Turić, mag.iur.

Fotografija: Unsplash