Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj, s Konačnim prijedlogom zakona

Vlada Republike Hrvatske podnijela je Hrvatskom saboru Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj, s Konačnim prijedlogom zakona, aktom od 18. veljače 2021. godine uz prijedlog da se spomenuti zakon donese po hitnom postupku. Potreba izmjene zakona obrazlaže se kako slijedi:

“Obvezno zdravstveno osiguranje i zdravstvena zaštita stranaca u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca u Republici Hrvatskoj („Narodne novine44, br. 80/13. i 15/18., u daljnjem tekstu: Zakon). Zakon sadrži odredbe vezane uz obvezno zdravstveno osiguranje stranaca s odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: stranac na stalnom boravku) i stranaca koji imaju odobren privremeni boravak u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: stranac na privremenom boravku) te zdravstvenoj zaštiti stranaca koji se nisu obvezni zdravstveno osigurati u Republici Hrvatskoj, kao i odredbe kojima se sredstva za zdravstvenu zaštitu stranaca osiguravaju u državnom proračunu Republike Hrvatske.

Zakonom je preuzeta Direktiva 2011/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 9. ožujka 2011. o primjeni prava pacijenata u prekograničnoj zdravstvenoj zaštiti (SL L 88,4.4.2011.), te je propisano da je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje nacionalna kontaktna točka za pružanje informacija strancima koji su zdravstveno osigurani u drugim državama članicama Europske unije o korištenju zdravstvene zaštite kod ugovornih subjekata Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, kao i kod privatnih prevoditelja zdravstvene zaštite koji nisu u ugovornom odnosu s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje.

Prema odredbama važećeg Zakona, na obvezno zdravstveno osiguranje obvezni su se osigurati stranci s odobrenim stalnim boravkom u Republici Hrvatskoj, državljani države članice Europskoga gospodarskog prostora i Švicarske konfederacije, koji imaju odobren privremeni boravak u Republici Hrvatskoj, pod uvjetom da nisu obvezno zdravstveno osigurani u jednoj od država članica i državljani države koja nije država članica Europskoga gospodarskog prostora i Švicarske konfederacije na privremenom boravku u Republici Hrvatskoj, ako propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju, odnosno posebnim zakonom nije drukčije određeno.

Predmetnim zakonskim prijedlogom vrši se pojmovno usklađivanje sa Zakonom o strancima („Narodne novine”, broj 133/20.), posebno u dijelu novog pojma „stranac na stalnom boravku ili dugotrajnom boravištu u Republici Hrvatskoj”.

Nadalje, zbog potrebe usklađivanja nacionalnog zakonodavstva u području zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaštite stranaca s navedenim zakonskim propisom ovim se zakonskim prijedlogom uređuje način ostvarivanja prava na zdravstvenu zaštitu državljana treće zemlje - digitalnog nomada.

Donošenjem ovoga zakona omogućit će se ostvarivanje prava na zdravstvenu zaštitu digitalnom nomadu - državljaninu treće zemlje koji je zaposlen ili obavlja poslove putem komunikacijske tehnologije za tvrtku ili vlastitu tvrtku koja nije registrirana u Republici Hrvatskoj i ne obavlja poslove ili pruža usluge poslodavcima na području Republike Hrvatske, a kojem je odobren privremeni boravak u Republici Hrvatskoj.”

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o uzgoju domaćih životinja

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o uzgoju domaćih životinja Vlada Republike Hrvatske podnijela je Hrvatskom saboru aktom od 19. studenoga 2020. godine. U prijedlogu se analizira postojeće stanje, navode se osnovna pitanja koja će se urediti predloženim zakonom kao i posljedice koje će iz takvog uređenja proisteći:

“Zakonom o uzgoju domaćih životinja (Narodne novine, broj 115/18; u daljnjem tekstu: Zakon) uređuje se uzgoj domaćih životinja, priznavanje uzgojnih udruženja i organizacija, odobrenje uzgojnih programa, nadležnost za provedbu uzgojnog programa, specifične tehničke aktivnosti vezane s upravljanjem uzgojnim programom, proširenje geografskog područja provedbe uzgojnog programa, upravljanje genetskim resursima domaćih životinja, stjecanje statusa izvornosti pasmine domaćih životinja, priznavanje nove pasmine domaćih životinja, očuvanje izvornih pasmina domaćih životinja, uzgoj i reprodukcija domaćih životinja, zootehnički certifikati, provedba umjetnog osjemenjivanja i osposobljavanje uzgajivača za provedbu umjetnog osjemenjivanja, vođenje potrebnih evidencija i registra o proizvodnji i prometu zametnih proizvoda, uzgoj sive pčele, katastar pčelinjih paša, način držanja pčela i korištenje pčelinje paše, uzgoj peradi, prikupljanje podataka o uzgojnoj vrijednosti konja, nadležno tijelo, nadzor i kontrola te druga pitanja važna za uzgoj domaćih životinja.

Analizom sadašnjeg normativneg okvira ocijenjena je potreba daljnjeg unaprjeđenja nacionalnog zakonodavstva u području pčelarstva gdje je propisano da se u Republici Hrvatskoj uzgaja siva pčela, međutim nije propisana mogućnost da se uvjeti uzgoja sive pčele, koja je naša izvorna pasmina, dodatno urede pravilnikom.

Odredbe Zakona propisuju da Registar uzgajivača matica vodi Ministarstvo poljoprivrede (u daljnjem tekstu: Ministarstvo), dok je u prethodnom razdoblju, prije stupanja na snagu ovoga Zakona, bilo propisano da priznato uzgojno udruženje vodi upisnik (Registar) uzgajivača matica. Budući da je Zakonom propisano da uvjete upisa u Registar određuje priznato uzgojno udruženje koje iste provjerava na terenu, u skladu s time, ovim zakonskim izmjenama predlaže se da i Registar uzgajivača matica vodi priznato uzgojno udruženje.

 Odredbe Zakona koje propisuju pravila vođenja Katastra pčelinje paše brišu se radi otežane primjene u praksi. Operativno vođenje poslova vezanih za provedbu pašnog reda nije propisano u važećem Zakonu, te se ovim zakonskim izmjenama osigurava pravna osnova za vođenje poslova vezanih za provedbu pašnog reda.

Osnovni cilj izmjena i dopune Zakona jest osigurati pravnu osnovu za definiranje uvjeta uzgoja i zaštite izvorne sive pčele, omogućiti priznatom uzgojnom udruženju vođenje Registra uzgajivača matica te regulirati operativnu provedbu poslova pašnog reda.

Predložene izmjene i dopuna Zakona regulirat će uvjete uzgoja i zaštite sive pčele putem koje će se vršiti zaštita i očuvanje genetike sive pčele na području Republike Hrvatske. Priznato uzgojno udruženje za koje se predlaže da vodi Registar uzgajivača matica pravovremeno će ažurirati podatke u Registru budući daje priznato za provedbu uzgojnog programa i definiranje uvjeta za upis uzgajivača u Registar. Osigurat će se pravna osnova za provedbu operativnog dijela poslova pašnog reda.”

Odabrala i pripremila:
Ana Turić, mag.iur.