Konačni prijedlog Zakona o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica

Konačni prijedlog Zakona o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. travnja 2022. godine, nastavno na podneseni Prijedlog Zakona o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica od 17. studenoga 2021. godine. U prijedlogu se navodi kako slijedi:

„U skladu s obvezom kontinuiranog usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije, donošenje ovoga Prijedloga zakona predlaže se prvenstveno radi prenošenja Direktive (EU) 2019/2162 u pravni sustav Republike Hrvatske.

Ovim Prijedlogom zakona donosi se pravni okvir za izdavanje pokrivenih obveznica i javni nadzor pokrivenih obveznica u Republici Hrvatskoj. Izdavatelji pokrivenih obveznica isključivo su kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

Prijedlogom zakona uređuje se zaštita ulagatelja u pokrivene obveznice na način da oni imaju tražbinu prema samom izdavatelju, ali su ujedno osigurani imovinom koja ulazi u skup za pokriće. Imovinu koja čini skup za pokriće predstavljaju određene kvalificirane tražbine koje izdavatelji imaju prema trećim osobama. Za očekivati je da će te tražbine prije svega biti tražbine iz kredita osiguranih stambenim nekretninama koje kreditne institucije odobravaju građanstvu.

Imovina koja predstavlja skup za pokriće pravno se odjeljuje od ostale imovine izdavatelja. Ta imovina ne može biti dio likvidacijske mase izdavatelja niti može biti predmetom namirenja drugih vjerovnika izdavatelja. Ona služi isključivo za namirenje tražbina ulagatelja u pokrivene obveznice te drugih ugovornih strana iz ugovora o izvedenicama koje izdavatelj sklapa za zaštitu od rizika, a vezano uz pokrivene obveznice.

Prijedlog zakona predviđa kvalitetu imovine koja može biti u skupu za pokriće, kao i određene razine zaštite te imovine. Imovina koja čini skup za pokriće može se tijekom vremena mijenjati, na primjer tako da umjesto neprihodujućih kredita u imovinu skupa za pokriće ulaze novi krediti. Stoga, ovim se Prijedlogom zakona skupu za pokriće pruža viša razina zaštite.

Prije svega, imovina prihvatljiva kao pokriće za pokrivene obveznice odvaja se od ostale imovine u skupu za pokriće upisom u registar skupa za pokriće što vrši izdavatelj. Nadalje, odobrenje za upis u registar i brisanje iz registra provodi nadzornik skupa za pokriće.

Naposljetku, izvadak iz registra skupa za pokriće dostavlja se Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (u daljnjem tekstu: Agencija) i Hrvatskoj narodnoj banci prilikom izdavanja pokrivenih obveznica i prilikom svake izmjene imovine u skupu za pokriće.

Osim kvalitete imovine, Prijedlog zakona detaljno propisuje i obvezu održavanja skupa za pokriće na način da sve obveze iz pokrivenih obveznica moraju biti pokrivene tražbinama koje proizlaze iz imovine uključene u skup za pokriće. Uz to, predviđa se i minimalna veća razina kolateralizacije od 5 %, kao i obveza održavanja zaštitnog sloja za likvidnost kako bi skup za pokriće uvijek imao likvidna sredstva za isplatu predviđenih odljeva za sljedećih 180 dana.

Obzirom na važnost nadzornika skupa za pokriće, Prijedlog zakona detaljno propisuje uvjete za njegovo imenovanje, postupak imenovanja, kao i njegova prava i ovlasti. Njegove ovlasti ne uključuju samo odobravanje upisa i brisanja, već nadzornik skupa za pokriće mora kontinuirano provjeravati udovoljava li skup za pokriće ostalim uvjetima koje predviđa Prijedlog zakona. Ujedno, nadzornik skupa za pokriće dužan je o usklađenosti skupa za pokriće izvještavati Hrvatsku narodnu banku i Agenciju.

Izdavatelj ima mogućnost izdavanja pokrivenih obveznica kao pokrivenih obveznica sa strogim rokom dospijeća ili kao pokrivenih obveznica s produljenjem roka dospijeća u slučaju postupka prisilne likvidacije ili sanacije izdavatelja.

Jedan od osnovnih razloga zašto su pokrivene obveznice siguran instrument predstavlja poseban javni nadzor njihova izdanja. Stoga, Prijedlog zakona detaljno propisuje javni nadzor nad pokrivenim obveznicama.

Nadležno tijelo za nadzor nad primjenom odredbi Prijedloga zakona je Agencija. Prijedlog zakona propisuje da Hrvatska narodna banka daje prethodnu suglasnost, a Agencija odobrenje za izdavanje programa pokrivenih obveznica. Dakle, kreditna institucija koja namjerava izdati pokrivene obveznice dužna je podnijeti Hrvatskoj narodnoj banci zahtjev za izdavanje prethodne suglasnosti za odobrenje poslovnog plana kojim se uređuje i određuje izdavanje pokrivenih obveznica. Nakon dobivanja prethodne suglasnosti, kreditna institucija dužna je Agenciji podnijeti zahtjev za odobrenje programa pokrivenih obveznica.

Kako bi se uspostavio funkcionalan sustav nadzora, Prijedlog zakona obvezuje izdavatelja pokrivenih obveznica dostavljati redovno i na zahtjev informacije Agenciji, a Agenciji daje i ovlast provođenja nadzora nad izdavateljem i nadzornikom skupa za pokriće, odnosno posebnim upraviteljem. Izdavatelj je dužan, osim Agenciji, dostavljati informacije Hrvatskoj narodnoj banci u slučaju sanacije, odnosno Hrvatskoj agenciji za osiguranje depozita u slučaju prisilne likvidacije. Prijedlog zakona detaljno propisuje postupak provođenja nadzora od strane Agencije, način obavljanja nadzora, ovlaštene osobe, odredbe o neposrednom nadzoru i njegovu završetku, prigovor protiv zaključka i nadzorne mjere koje je Agencija ovlaštena propisati.

Naposljetku, Prijedlog zakona uređuje postupak i pravne posljedice otvaranja prisilne likvidacije nad izdavateljem pokrivenih obveznica.

Kako bi se zaštitile tražbine ulagatelja u pokrivene obveznice u slučaju prisilne likvidacije izdavatelja, imenuje se posebni upravitelj skupa za pokriće. On je dužan pokušati prenijeti obveze iz pokrivenih obveznica i skup za pokriće drugoj kreditnoj instituciji sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Ako pak to ne uspije, sud će produljiti rok za okončanje postupka prisilne likvidacije. Posebni upravitelj može uz suglasnost Hrvatske agencije za osiguranje depozita u cijelosti ili djelomično prodati imovinu koja se nalazi u skupu za pokriće ako je očito da skup za pokriće neće biti dostatan za namirenje tražbina.

Konačno, Prijedlog zakona predviđa upravne sankcije koje Agencija može odrediti izdavatelju i drugim subjektima nadzora, a to su novčana kazna, periodični penali i upozorenje.“

Priredila:

Ana Turić, mag.iur.