Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama

Konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. travnja 2022. godine, nastavno na Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama od 11. studenoga 2022. godine. U prijedlogu se navodi kako slijedi:

„Važećim Zakonom o sigurnosti prometa na cestama (u daljnjem tekstu: Zakon) nije propisana posebna kategorija za vozila kao što su električni romobil, električni monocikl, segway i si. Povećana prisutnost navedenih prijevoznih sredstava u cestovnom prometu nameće potrebu zakonskog reguliranja uvjeta sudjelovanja u prometu na cestama i uvođenje novih pojmova kao što su zona prometa u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni, osobna prijevozna sredstva, pomoćna pješačka sredstva, jahač i automatizirano vozilo.

Zbog definiranja novih kategorija vozila, električni romobili, električni monocikli, segway i sl., prilagođavaju se i odredbe Zakona koje se odnose na njihovo sigurno sudjelovanje u prometu, a također se odredbe usklađuju s odredbama sličnih do sada predviđenih kategorija vozila (bicikli).

Regulira se zabrana parkiranja na prostorima punionica električnih vozila za vozila koja se ne pune električnom energijom. Regulira se sudjelovanje jahača u prometu na cestama. Definira se koridor za prolazak vozila hitnih službi prilikom nastanka incidentne situacije, kako bi se stekla obveza kod vozača, kao i sama vozačka kultura o ujednačenom načinu postupanja vozača.

Uvodi se novi pojam koji označava potpuno automatizirano vozilo (potpuno automatizirano vozilo bez upravljača), kako bi se u praksi mogla prepoznati razlika u odnosu na vozila koja imaju ugrađene sustave za pomoć vozaču (djelomično automatizirano vozilo), te se propisuje sankcija za vozače koji koriste djelomično automatizirano vozilo i pritom ne sjede na vozačkom sjedalu za vrijeme vožnje te nisu u mogućnosti reagirati u nepredviđenim slučajevima.

Omogućava se vozačima B kategorije upravljanje motornim triciklima na području Republike Hrvatske.

Izmjenama i dopunama Zakona želi se smanjiti administrativno i financijsko opterećenje vozača, liječnika te policijskih uprava i postaja. Omogućuje se vozačima koji imaju privremenu nesposobnost za sigurno upravljanje vozilima zbog trenutnog zdravstvenog stanja, na rok ne duži od šest mjeseci, da ne moraju obavljati ponovni liječnički pregled, čime se vozače manje financijski opterećuje i oslobađa od dodatnog obavljanja zdravstvenih pregleda. Za vrijeme trajanja nesposobnosti za sigurno upravljanje vozilima zbog trenutnog zdravstvenog stanja vozača, isti ne smije vozilom sudjelovati kao vozač u prometu na cesti. Olakšava se rad liječnika na način da uz upozorenje vozaču koji ima privremenu nesposobnost za sigurno upravljanje vozilima zbog trenutnog zdravstvenog stanja, na određeni rok, o tome obavijeste policijsku upravu ili postaju prema mjestu prebivališta, boravišta, uobičajenog prebivališta, školovanja, odnosno privremenog ili stalnog boravka vozača na način da obavijest upisuju u Centralni zdravstveni informacijski sustav Republike Hrvatske i time smanje administrativne postupke slanja pisanih obavijesti Ministarstvu unutarnjih poslova.

Ukidaju se registarske pločice s crvenim i zelenim brojkama i slovima jer za istima ne postoji potreba. Usklađuju se i ujednačavaju sankcije koje se propisuju sukladno ovom Zakonu za ponavljanje prekršaja (recidivizam) prema svim vozačima jednako, bez obzira na državu izdavanja vozačke dozvole.“

Prijedlog Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2021/23 o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana

Prijedlog Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2021/23 o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. travnja 2022. godine. U prijedlogu se ukratko obrazlaže cilj donošenja spomenutog zakona:

„Prijedlog Zakona o provedbi Uredbe (EU) 2021/23 o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) osigurava provedbu Uredbe (EU) 2021/23 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2020. o okviru za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana i o izmjeni uredaba (EU) br. 1095/2010, (EU) br. 648/2012, (EU) br. 600/2014, (EU) br. 806/2014 i (EU) 2015/2365 te direktiva 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2007/36/EZ, 2014/59/EU i (EU) 2017/1132 (Tekst značajan za EGP) (SL L 22, 22. 1. 2021.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2021/23).

Središnje druge ugovorne strane imaju ključnu ulogu u osiguravanju stabilnosti financijskih tržišta s obzirom na to da preuzimaju rizik druge ugovorne strane tako što posreduju između prodavatelja i kupca te pružaju jamstva da se transakcija može dovršiti. Uredba (EU) 2021/23 predstavlja bitan element kojim se osigurava uredno funkcioniranje tog ključnog dijela infrastrukture tržišta kapitala. Uredba (EU) 2021/23 nacionalnim tijelima daje odgovarajuće alate za upravljanje krizama i rješavanje situacija u kojima središnje druge ugovorne strane uslijed značajnih poremećaja na tržištu mogu zapasti u poteškoće, što za posljedicu može imati nemogućnost ispunjavanja njihove osnovne funkcije. Pravila se temelje na istim načelima kao i okvir za oporavak i sanaciju koji se primjenjuje na banke, prilagođeno specifičnostima poslovanja središnje druge ugovorne strane u odnosu na banke.

Novim pravilima smanjuje se vjerojatnost propasti središnje druge ugovorne strane uvođenjem učinkovitih poticaja za pravilno upravljanje rizikom. Također, u slučaju da se pojave financijske poteškoće, ovim se propisom stvaraju pretpostavke za očuvanje ključnih funkcija središnjih drugih ugovornih strana, a samim time i za očuvanje financijske stabilnosti. Time se ujedno doprinosi sprječavanju nastanka okolnosti u kojima bi bilo nužno da porezni obveznici snose troškove sanacije središnje druge ugovorne strane.

Ovim Prijedlogom zakona se:

- pojašnjava kako je Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (dalje: Agencija) nadležno tijelo kod oporavka središnjih drugih ugovornih strana sa sjedištem u Republici Hrvatskoj

- imenuje Agenciju sanacijskim tijelom središnjih drugih ugovornih strana sa sjedištem u Republici Hrvatskoj

- kao nadležno ministarstvo kod središnjih drugih ugovornih strana sa sjedištem u Republici Hrvatskoj imenuje Ministarstvo financija

- omogućava i pojašnjava nacionalna provedba odredbi Uredbe (EU) 2021/23, posebno u dijelu primjene Stečajnog zakona, detalja primjene određenih sanacijskih instrumenata, ovlasti i odgovornosti Agencije i Ministarstva financija, posebno u dijelu korištenja državnih instrumenata za financijsku stabilizaciju

- propisuju različite postupovne odredbe, uključujući nadzorne mjere, sudske postupke odnosno tužbe na izrečene mjere Agencije.“

Prijedlog Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi

Vlada Republike Hrvatske podnijela je predsjedniku Hrvatskog sabora Prijedlog Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi, aktom od 27. travnja 2022. godine. U prijedlogu se taksativno navode područja koja će uređivati novi zakon:

Predloženim zakonom uređuje se sljedeće:

- određuje se značenje pojedinih pojmova u zakonu

- definira se obuhvat javnih potreba u kulturi za koje se sredstva osiguravaju u državnom proračunu i proračunu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

- uređuje se javni poziv za predlaganje javnih potreba u kulturi

- uređuje se financiranje ustanova u kulturi te se propisuje obveza osiguranja sredstva za rad ustanova od strane osnivača

- propisuje se upravljanje nekretninama u vlasništvu Republike Hrvatske i jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te davanje u zakup javnim natječajem fizičkim i pravnim osobama koje djeluju u području kulture za potrebe kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, produkcije, distribucije, participacije i edukacije, sudjelovanja u kulturi, za čuvanje građe koja ima status kulturnog dobra te kada obavljaju djelatnost koja je od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku prema posebnom propisu

- uređuje se osnivanje i uloga kulturnih vijeća u kreiranju i ostvarivanju kulturnih politika

- uređuje se osnivanje kulturnih vijeća pri ministarstvu nadležnom za kulturu, sastav kulturnih vijeća, postupak izbora i mandat članova kulturnih vijeća, razrješenje prije isteka mandata

- uređuje se osnivanje kulturnih vijeća u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te se propisuje da se kulturna vijeća osnivaju za područje županije, Grada Zagreba te grada koji ima više od 10.000 stanovnika

- uređuje se rad kulturnih vijeća, javnost rada, sukob interesa i obveza izuzeća iz raspravljanja i odlučivanja članova vijeća kada su oni ili s njima povezane osobe u mogućem sukobu interesa

- određuje se sastav i djelokrug rada Nacionalnog vijeća za kulturu

- uređuje se sklapanje ugovora o financiranju te višegodišnje financiranje projekata

- uređuje se nadzor nad namjenskim trošenjem sredstava odobrenih ugovorom o financiranju

- uređuje se raskid ugovora o financiranju

- uređuje se upravljanje ustanovama u kulturi koje se osnivaju za trajno obavljanje djelatnosti u kulturi te organiziranje aktivnosti i manifestacija u realizaciji javnih potreba u kulturi

- uređuje se ustroj i upravljanje ustanovama u kulturi te se propisuje da su tijela ustanove u kulturi ravnatelj, upravno vijeće i stručno vijeće

- uređuje se nadzor nad zakonitošću rada i općih akata ustanove u kulturi.“

Priredila:

Ana Turić, mag. iur.