Prijedlog Zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija

Prijedlog Zakona o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija podnijela je Vlada Republike Hrvatske 5. studenoga 2020. godine po redovnom postupku. U prijedlogu je između ostalog navedeno:

“Stečajni postupak nad kreditnom institucijom provodi se prema važećem Stečajnom zakonu (Narodne novine, br. 71/15 i 104/17). Navedeni zakon opći je zakon u smislu stečajnog postupka propalog društva što uzrokuje određene probleme kada se radi o bankarskom sektoru s obzirom na kompleksnost imovine kreditnih institucija i veliki utjecaj koji na imovinu ima trajanje postupka. Sposobnost efikasnog rješavanja stečajnih postupaka omogućava efektivno funkcioniranje gospodarstva, stoga je cilj Prijedloga zakona otkloniti slabosti postojeće stečajne regulative u kontekstu kreditnih institucija radi njihove specifičnosti u odnosu na druga društva i postići veću učinkovitost samoga procesa. Prijedlog zakona usklađen je s pravnom stečevinom Europske unije u području reorganizacijskih mjera i likvidacije kreditnih institucija. Njime se u pravni poredak Republike Hrvatske prenose:

- Direktiva 2001/24/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. travnja 2001. o restrukturiranju i likvidaciji kreditnih institucija (SL L 125, 5. 5. 2001.)

- Direktiva 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija i investicijskih društava te o izmjeni Direktive Vijeća 82/891/EEZ i direktiva 2001/24/EZ, 2002/47/EZ, 2004/25/EZ, 2005/56/EZ, 2007/36/EZ, 2011/35/EU, 2012/30/EU i 2013/36/EU te uredbi (EU) br. 1093/2010 i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 173, 12.6.2014.) kako je posljednji put izmijenjena Direktivom (EU) 2019/2162 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenoga 2019. o izdavanju pokrivenih obveznica i javnom nadzoru pokrivenih obveznica i izmjeni direktiva 2009/65/EZ i 2014/59/EU (SL L 328, 18.12.2019.) i

- Direktiva (EU) 2017/2399 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2017. o izmjeni Direktive 2014/59/EU u pogledu rangiranja neosiguranih dužničkih instrumenata u insolvencijskoj hijerarhiji (SL L 345, 27.12.2017.).

Trajanje postupka prisilne likvidacije kreditne institucije, specifičnosti imovine kreditne institucije koja zahtijeva specifičan pristup u smislu mogućih načina unovčenja te imovine kako bi se postigla što hitnija i veća namira vjerovnika osnovna su pitanja koja se uređuju ovim Prijedlogom zakona.

Donošenjem Prijedloga zakona nastoji se postići sljedeće:

- očuvanje najvećeg mogućeg dijela zdrave imovine kreditne institucije koja je propala

- omogućiti nastavak poslovnih aktivnosti što većeg broja poslovnih subjekata odnosno vjerovnika propale kreditne institucije u što je moguće kraćem roku

- skratiti vrijeme trajanja stečajnog postupka i u što većoj mjeri namirenje vjerovnika propale kreditne institucije

- smanjiti troškove stečajnog postupka.”

Prijedlog Zakona o sustavu osiguranja depozita

Prijedlog Zakona o sustavu osiguranja depozita podnijela je Vlada Republike Hrvatske 5. studenoga 2020. godine po redovnom postupku. Pitanja koja se uređuju predloženim zakonom i posljedice takvog uređenja obrazložene su na sljedeći način:

“Zakonom o osiguranju depozita (Narodne novine, broj 82/15; u daljnjem tekstu: važeći Zakon) uređuju se pravila i postupci koji se odnose na osnivanje, funkcioniranje, upravljanje i financiranje sustava osiguranja depozita u Republici Hrvatskoj. Ključna zadaća sustava osiguranja depozita jest zaštita deponenata od posljedica nastupa osiguranog slučaja.

Važeći Zakon usklađen je s pravnom stečevinom Europske unije u području osiguranja depozita. Njime je u pravni poredak Republike Hrvatske prenesena Direktiva 2014/49/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o sustavima osiguranja depozita (Tekst značajan za EGP) (SL L EU 173,12. 6. 2014.) (u daljnjem tekstu: Direktiva 2014/49/EU).

Direktiva 2014/49/EU predstavlja ključni element za ostvarenje unutarnjeg tržišta u području kreditnih institucija kako sa stajališta slobode poslovnog nastana tako i sa stajališta slobode pružanja financijskih usluga, povećavajući istodobno stabilnost bankovnog sustava i zaštitu deponenata. Rezultat donošenja Direktive 2014/49/EU je poboljšani položaj deponenata radi značajno poboljšanog pristupa sustavima osiguranja depozita, zahvaljujući proširenom i pojašnjenom opsegu pokrića, kraćim rokovima isplate, boljim informacijama i snažnijim zahtjevima financiranja, što je rezultiralo povećanjem povjerenja potrošača u financijsku stabilnost diljem unutarnjeg tržišta.

Cilj Prijedloga zakona je, što je više moguće, predvidjeti i urediti situacije kada kreditna institucija propada, a koje mogu dovesti do pravne nesigurnosti vezano uz zaštitu deponenata. Radi zaštite financijske stabilnosti sustava, Prijedlog zakona propisuje aktiviranje sustava osiguranja depozita prilikom otvaranja postupka prisilne likvidacije nad kreditnom institucijom odnosno u slučaju nastupa osiguranog slučaja.

Kako bi se osigurala djelotvornija upotreba sredstava iz sustava za osiguranje depozita, Prijedlogom zakona propisuje se da se Fond osiguranja depozita sastoji od dva djela: Osnovnog fonda osiguranja depozita i Dodatnog fonda osiguranja depozita. Svrha Osnovnog fonda osiguranja depozita koji u svakom trenutku raspolaže s iznosom sredstava od 1% osiguranih depozita je isplata osiguranih depozita, dok je svrha Dodatnog fonda osiguranja depozita nadopunjavan]e Osnovnog fonda osiguranja depozita ako raspoloživa sredstva Osnovnog fonda osiguranja depozita padnu ispod 1% osiguranih depozita, potpora u prikupljanju ex-post premija, korištenje njegovih sredstava u svrhu poduzimanja mjera za smanjenje rizika nastupa osiguranog slučaja, te podrška financiranju sanacije kreditnih institucija i podrška financiranju prisilne likvidacije kreditnih institucija.

Prijedlogom zakona također se usklađuje izvor financiranja prema pravnoj stečevini Europske unije na način da se izričito navodi kako se sustav osiguranja depozita ne može financirati na teret poreznih obveznika, već isključivo na teret kreditnih institucija.

Prijedlog zakona definira ulogu Hrvatske agencije za osiguranje depozita (u daljnjem tekstu: Agencija) kao specijalizirane, neprofitne, financijske institucije čiji je cilj zaštita depozita svih osiguranih deponenata, očuvanje povjerenja građana i ostalih sudionika u stabilnost financijskog sustava Republike Hrvatske te kontrolirani izlazak s tržišta kreditne institucije koja nije u mogućnosti ispunjavati potrebne regulatorne zahtjeve, uz ograničavanje prelijevanja negativnih efekata propasti kreditne institucije na ostale sudionike i tržište u cjelini.

Donošenjem Prijedloga zakona, ovlast za sanaciju kreditnih institucija preuzima Hrvatska narodna banka, stoga je neophodna prilagodba ovlasti Agencije u tom dijelu. Jedna od ovlasti Agencije je i pravo sudjelovanja u postupku prisilne likvidacije kreditnih institucija sukladno posebnom propisu koji je u postupku donošenja.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaju važiti sve odredbe Zakona o osiguranju depozita (Narodne novine, broj 82/15) i Zakona o Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (Narodne novine, br. 44/94, 79/98, 19/99, 35/00, 60/04, 12/12 i 15/13).”

Odabrale i pripremile:
Lea Jagar,
Ana Turić, mag.iur.