Prijedlog Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata

Vlada Republike Hrvatske podnijela je predsjedniku Hrvatskog sabora Prijedlog Zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, aktom od 17. prosinca 2020. godine po redovnom postupku. Prijedlog se obrazlaže kako slijedi:

“Prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata trenutačno su regulirana Zakonom o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata koji je donesen 1992. godine i otada je mijenjan 12 puta. Unatoč brojnim izmjenama, ovim propisom i dalje nisu obuhvaćeni svi civilni stradalnici iz Domovinskog rata, a prava nisu prilagođena potrebama ove populacije. Tako imamo situaciju da i nakon 25 godina od završetka Domovinskog rata ne postoji adekvatni pravni okvir za civilne stradalnike iz Domovinskog rata.

Kako bi se završio proces cjelovite regulacije prava svih stradalnika iz Domovinskog rata, a nastavno na proces započet donošenjem Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, potrebno je donijeti jedinstveni zakon kojim će najednom mjestu biti regulirana prava civilnih stradalnika iz Domovinskog rata.

Osnovna pitanja koja će se urediti predloženim zakonom su:

- pojam civilnog stradalnika iz Domovinskog rata definirati tako da prava mogu ostvariti i stradalnici koji to nisu mogli po važećem Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata;

- omogućiti članovima obitelji nestalih civila u Domovinskom ratu koji još nisu rješenjem općinskog suda proglašeni umrlim ostvarivanje prava po ovom Zakonu;

- ponovno otvoriti rok za podnošenje se zahtjeva za priznavanje statusa civilnog invalida rata po osnovi oštećenja organizma nastalog zbog bolesti dobivene ili pogoršane pod okolnostima zlostavljanja odnosno lišenja slobode od strane pripadnika, pomagača ili suradnika neprijateljskih vojnih i paravojnih formacija;

- ublažiti uvjete za ostvarivanje prava na obiteljsku invalidninu;

- od 2001. osnovica za određivanje osobne invalidnine, ortopedskog dodatka, dodatka za njegu i pomoć druge osobe i obiteljske invalidnine iznosi 100 % proračunske osnovice, od tada ova osnovica nije rasla i nije pratila potrebe stradalnika;

- riješiti pitanje korisnika opskrbnine koji nisu ostvarili pravo na zajamčenu minimalnu naknadu;

 - pitanje uvođenja novih prava i proširenja postojećih prava;

- uspostaviti Evidenciju civilnih stradalnika iz Domovinskog rata.”

Prijedlog Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja

Prijedlog Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 23. prosinca 2020. godine po redovnom postupku. U prijedlogu se, između ostaloga, navodi:

“Zakon o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja (Narodne novine, br. 140/05, 35/08, 25/09, 124/10, 14/11, 55/11, 115/18 i 32/20); (u daljnjem tekstu: Zakon o sjemenu) temeljni je zakon koji uređuje područje sjemenarstva i rasadničarstva u Republici Hrvatskoj.

Poljoprivredni reprodukcijski materijal je temelj poljoprivredne proizvodnje i prva karika u lancu proizvodnje i opskrbe hranom. Kvalitetno sjeme i sadni materijal od značajne je važnosti za poljoprivrednu proizvodnju. Sorte koje se nalaze na tržištu moraju biti kvalitetne i prepoznatljive.

Da bi se poljoprivredni reprodukcijski materijal mogao stavljati na tržište mora pripadati sorti koja je registrirana, odnosno upisana u neku od sortnih lista. Cilj upisa u sortne liste je omogućiti jasnu identifikaciju sorti. Da bi se sorta registrirala, odnosno upisala u sortnu listu, mora proći određena testiranja koja provode nadležna tijela. Postoje i određene razlike u upisu sorti sjemena od sorti sadnog materijala, te je ovim Zakonom dorađen postupak priznavanja i održavanja istih. 

Kako bi se očuvale autohtone, tradicionalne sorte i pohranile u banku biljnih gena, predloženi Zakon propisuje donošenje Nacionalnog programa očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora kroz koji će se definirati detaljne aktivnosti koje će provoditi sudionici navedenog Nacionalnog programa.  

Nadalje, poljoprivredni reprodukcijski materijal prije stavljanja na tržište prolazi kroz proces certifikacije, odnosno nadzora u proizvodnji. Certifikacija proizvodnje poljoprivrednog reprodukcijskog materijala temelji se na međunarodnim metodama, odnosno shemama, kako bi se osigurala koherencija materijala namijenjenog za domaće i međunarodno tržište. Poljoprivredni reprodukcijski materijal koji je namijenjen izvozu, prvenstvo sjeme koje se proizvodi prema međunarodnoj OECD Seed Schemes, može se nakon proizvodnje izvesti, ali i ostati na tržištu Republike Hrvatske, budući se OECD certifikatima osigurava identična proizvodnja kao ona propisana tzv. marketinškim direktivama. 

Kako bi se osiguralo da je poljoprivredni reprodukcijski materijal koji se uvozi identičan kvalitetom materijalu koji se proizvodi na teritoriju Republike Hrvatske, odnosno Europske unije, uspostavljen je sustav ekvivalence, odnosno istovrijednosti. Na razini Europske unije, za sjeme se dodjeljuje ekvivalenca na razini Vijeća i Parlamenta na temelju Odluke 2003/17/EZ od 16. prosinca 2002. o jednakovrijednosti pregleda usjeva na terenu koji se provode u trećim zemljama na sjemenskim usjevima i o jednakovrijednosti sjemena proizvedenog u trećim zemljama, dok je za sadni materijal sustav ekvivalence na samim državama članicama. 

Kako bi poljoprivredni proizvođači imali mogućnost korištenja malih količina sjemena na vlastitom gospodarstvu, ovim Prijedlogom zakona uvodi se pojam „sjeme s poljoprivrednog gospodarstva“. Takvo sjeme morati će proći postupak dorade kod dobavljača upisanog u upisnik dobavljača poljoprivrednog sjemena kao dorađivača kako bi se osigurala minimalna prisutnost štetnih organizama. 

Nadalje, upis i vođenje Upisnika dobavljača sjemena, sadnog materijala i uzorkivača kao i sve upravne postupke vezane za navedene upisnike preuzima Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu. Upisnik će voditi Ministarstvo poljoprivrede. 

Također, omogućuje se donošenje određenih nacionalnih sortni lista čiji će se poljoprivredni reprodukcijski materijal moći tržiti samo na području Republike Hrvatske.

Donošenjem ovoga Zakona, prvenstveno će se osigurati sljedeće:

- prenošenje odredbi tzv. marketinških direktiva vezanih uz proizvodnju poljoprivrednog reprodukcijskog materijala - nadležna tijela, postupanje i zadaće nadležnih tijela u proizvodnji i stavljanju na tržište poljoprivrednog reprodukcijskog materijala

- proizvodnja kvalitetnog poljoprivrednog reprodukcijskog materijala u skladu sa EU pravilima i međunarodnim normama certificiranja

- provedba aktivnosti vezanih uz banku biljnih gena kroz Nacionalni program očuvanja i održive uporabe biljnih genetskih izvora

- upis i vođenje Upisnika dobavljača, uzorkivača poljoprivrednog reprodukcijskog materijala i laboratorija za kontrolu kvalitete poljoprivrednog reprodukcijskoga materijala

- registracija i upis sorti u sortne liste

- upravni i inspekcijski nadzor

- financiranje, naknade i odštete.”

Obradila i pripremila:
Ana Turić, mag.iur.