Prijedlog Zakona o elektroničkim komunikacijama, s Konačnim prijedlogom zakona

Prijedlog Zakona o elektroničkim komunikacijama, s Konačnim prijedlogom zakona podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. lipnja 2022. godine uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku. U prijedlogu se navodi kako slijedi:

„Ovim se zakonom u hrvatsko zakonodavstvo preuzima Direktiva (EU) 2018/1972 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2018. o Europskom zakoniku elektroničkih komunikacija (preinaka) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2018/1972), koja predstavlja kodifikaciju i sveobuhvatnu reformu regulatornog okvira Europske unije u području elektroničkih komunikacija.

Ciljevi koji se ovim Zakonom žele postići odnose se na poticanje ulaganja i daljnji razvoj povezivosti i uspostave elektroničkih komunikacijskih mreža velikih brzina te stvaranje preduvjeta za uvođenje i razvoj 5G mreža, jačanje tržišnog natjecanja i ujednačavanje korisničkih prava na području cijele Europske unije, kako bi se korisnicima omogućio što veći izbor usluga uz konkurentne cijene, osiguravanje jednakosti pristupa uslugama za osobe s invaliditetom, zadržavanje postojećeg mehanizma regulacije tržišta od strane neovisnog regulatornog tijela, uz ograničavanje prethodne regulacije na isključivo nužna područja, uz analizu razvoja tržišta u budućnosti te djelotvorno upravljanje ograničenim nacionalnim dobrima, kao što su radiofrekvencijski spektar, adresni i brojevni prostor.

Ovim se Zakonom, polazeći od načela slobodnog pružanja elektroničkih komunikacijskih usluga bez posebnog odobrenja, uređuje cjelokupni proces od ulaska operatora elektroničkih komunikacija na tržište, postavljanja i gradnje elektroničkih komunikacijskih mreža, sigurnosti mreža, pa sve do međusobnih odnosa operatora te odnosa između operatora i korisnika. Pritom treba naglasiti da se prvi put zakonom uređuju rad i obveze operatora koji do sada nisu bili predmet regulacije, a to su operatori „brojevno neovisnih interpersonalnih komunikacijskih usluga", čime se postiže veća razina zaštite krajnjih korisnika te ravnopravnost između tradicionalnih operatora, koji svoje usluge temelje na pristupu vlastitoj elektroničkoj komunikacijskoj mreži, i operatora koji usluge pružaju putem interneta.

Zakonom se osobito uređuju pitanja sigurnosti elektroničke komunikacijske opreme, na način da se propisuje postupak procjene sigurnosnog rizika proizvođača i dobavljača opreme za elektroničke komunikacijske mreže koje se upotrebljavaju ili namjeravaju upotrebljavati u Republici Hrvatskoj za pružanje javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga ili kao potpora sustavima kritičnih infrastruktura, čime Republika Hrvatska provodi stratešku mjeru iz Paketa mjera Europske unije za kibernetičku sigurnost 5G mreža (tzv. 5G Toolbox). Procjenom sigurnosnog rizika utvrđuje se rizik za nacionalnu sigurnost, u skladu s posebnim pravilnikom.

Također, ovim se Zakonom uređuje upravljanje prirodno ograničenim općim dobrima, koja čine radiofrekvencijski spektar, adresni i brojevni prostor, i to u cilju njihove djelotvorne i učinkovite uporabe. Pritom treba izdvojiti novi mehanizam preuzet iz Direktive (EU) 2018/1972 kojim se u postupku usklađivanju radiofrekvencijskog spektra između država članica Europske unije, kao i s trećim zemljama, treba omogućiti djelotvornije rješavanje sporova i uklanjanje štetnih smetnja koje onemogućuju uporabu harmoniziranoga radiofrekvencijskog spektra na području Republike Hrvatske, što uključuje pravnu, političku i tehničku potporu Europske komisije te donošenje njezinih pravno obvezujućih odluka o rješavanju tih poteškoće i sporova.

Zakonom se propisuje planiranje elektroničke komunikacijske infrastrukture u dokumentima prostornog uređenja, na način kojim se ne ograničuje razvoj elektroničke komunikacijske mreže i infrastrukture, utvrđuju se uvjeti gradnje, korištenja i održavanja elektroničke komunikacijske mreže, infrastrukture i druge povezane opreme, podrobno se uređuje zemljopisni pregled dostupnosti širokopojasnih mreža i gradnja širokopojasnih mreža državnim potporama te korištenje općeg dobra i nekretnina drugih na temelju prava puta za gradnju nove elektroničke komunikacijske infrastrukture, kao i status postojeće elektroničke komunikacijske infrastrukture izgrađene na općem dobru i nekretninama drugih.“

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, s Konačnim prijedlogom zakona

Vlada Republike Hrvatske podnijela je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom, s Konačnim prijedlogom zakona aktom od 3. lipnja 2022. godine uz prijedlog da se predloženi Zakon donese po hitnom postupku. Osnovna pitanja koja je potrebno urediti izmjenama zakona obrazlažu se na sljedeći način:

„Zakonom o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom („Narodne novine", br. 44/16., 126/19. i 110/21.) (u daljnjem tekstu: važeći Zakon) zajedno s pripadajućim podzakonskim aktima, u potpunosti je usklađen s trenutno važećom pravnom stečevinom Europske unije u području otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom.

Novine i dorade koje donosi ovaj Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom (u daljnjem tekstu: Prijedlog zakona) u odnosu na važeći Zakon, prvenstveno se odnose na daljnje usklađivanje hrvatskog regulatornog okvira za otvorene investicijske fondove s javnom ponudom s pravnom stečevinom Europske unije, u dijelu prenošenja Direktive (EU) 2021/2261 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2021. o izmjeni Direktive 2009/65/EZ u pogledu uporabe dokumenata s ključnim informacijama od strane društava za upravljanje subjektima za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) (Tekst značajan za EGP) (SL L 455, 20. 12. 2021.) (u daljnjem tekstu: Direktiva (EU) 2021/2261).

Europska komisija je 7. rujna 2021. donijela Delegiranu uredbu o izmjeni regulatornih tehničkih standarda utvrđenih u Delegiranoj uredbi (EU) 2017/653 u pogledu temeljne metodologije i prikaza scenarija uspješnosti, prikaza troškova i metodologije za izračun zbirnih pokazatelja troškova, prikaza i sadržaja informacija o povijesnim prinosima i prikaza troškova u okviru upakiranih investicijskih proizvoda za male ulagatelje i investicijskih osigurateljnih proizvoda (PRIIP-ovi) koji nude niz mogućnosti ulaganja te u pogledu usklađivanja prijelaznog aranžmana za izdavatelje PRIIP-ova koji nude udjele u fondovima iz članka 32. Uredbe PRIIPs kao temeljne mogućnosti ulaganja s produljenim prijelaznim aranžmanom iz toga članka. Kako bi se osiguralo dovoljno vremena za pripremu propisane obveze izrade dokumenta s ključnim informacijama, Uredba PRIIPs izmijenjena je Uredbom (EU) 2021/2259 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2021. o izmjeni Uredbe (EU) br. 1286/2014 u pogledu produljenja prijelaznog aranžmana za društva za upravljanje, društva za investicije i osobe koje savjetuju o udjelima subjekata za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) i subjekata koji nisu UCITS ili prodaju takve udjele (Tekst značajan za EGP) (SL L 455, 20. 12. 2021.) kako bi se prijelazni aranžman produljio do 31. prosinca 2022.

Ključne informacije za ulagatelje i dokument s ključnim informacijama u osnovi obuhvaćaju iste zahtjeve u pogledu informacija. Stoga je potrebno osigurati da mali ulagatelji u PRIIP-ove, koji su zainteresirani i za stjecanje udjela UCITS fonda, od 1. siječnja 2023. ne dobiju oba dokumenta za isti financijski proizvod. Zbog toga se ovim Prijedlogom zakona propisuje da se za dokument s ključnim informacijama smatra da ispunjava zahtjeve koji se primjenjuju na ključne informacije za ulagatelje.

Nadalje, za ulagatelje koji nisu mali ulagatelji, društva za upravljanje trebala bi nastaviti sastavljati ključne informacije za ulagatelje u skladu s važećim Zakonom, osim ako odluče sastaviti dokument s ključnim informacijama, kako je utvrđeno Uredbom PRIIPs. U takvim slučajevima Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, kao nadležno tijelo, od društava za upravljanje ne bi smjela zahtijevati da dostave ključne informacije za ulagatelje, nego bi tim ulagateljima trebalo dostaviti samo dokument s ključnim informacijama.

Predloženim izmjenama novčani iznosi u kunama se usklađuju s iznosima u eurima propisanima Direktivom 2009/65/EZ, a iznos raspona prekršajnih sankcija s odredbama Zakona o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj („Narodne novine", broj 57/22.).“

Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana

Prijedlog Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana predsjedniku Hrvatskog sabora podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. lipnja 2022. godine po redovnom postupku. U prijedlogu se ukratko obrazlažu pitanja koja je potrebno urediti spomenutim Zakonom:

„U provedbi Zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana uočen je niz problema prilikom ishođenja putovnica djeci kada jedan od roditelja nije zbog objektivnih razloga mogao sudjelovati u postupku ishođenja putovnice ili mu je bila znatno otežana mogućnost davanja suglasnosti drugom roditelju da on samostalno provede postupak ishođenja putovnice djetetu.

Ovim prijedlogom Zakona predlaže se otkloniti uočene probleme na način da se omogući da bilo koji od roditelja, kao zakonski zastupnik djeteta, podnese zahtjev i preuzme izrađenu putovnicu svojeg djeteta.

Navedeno je u skladu s odredbama članka 99. Obiteljskog zakona („Narodne novine", br. 103/15. i 98/19.) prema kojima roditelji koji ostvaruju roditeljsku skrb imaju dužnost i pravo u osobnim i imovinskim pravima sporazumno zastupati svoje dijete u odnosu prema trećima, a smatra se da je jedan roditelj dao svoj pristanak drugom roditelju da može zastupati dijete bez njegove izričite suglasnosti, osim kad se traži izričita pisana suglasnost drugog roditelja sukladno odredbama članaka 100. i 101. toga Zakona. Odredbe članka 100. i 101. Obiteljskog zakona reguliraju zastupanje u vezi s bitnim osobnim pravima djeteta i zastupanje djeteta u vezi s njegovom vrjednijom imovinom, odnosno imovinskim pravima, u što ne spada ishođenje putovnice djetetu. Zahtjev za izdavanje putovnice za dijete neće moći podnijeti roditelj koji je na temelju sudske odluke lišen roditeljske skrbi ili mu je ograničeno pravo na ostvarivanje roditeljske skrbi ili je lišen poslovne sposobnosti u dijelu koji se odnosi na ishođenje putovnice, odnosno nadležna policijska uprava ili postaja odnosno diplomatska misija ili konzularni ured će tom roditelju rješenjem odbaciti zahtjev za izdavanje putovnice djetetu.“

Priredila:

Ana Turić, mag. iur.