Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog zakona

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po redovnom postupku 31. listopada 2019. godine Saboru Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Općeg poreznog Zakona, u kojem je između ostalog navedeno:

„Programom Vlade Republike Hrvatske za mandat 2016.-2020., između ostaloga, utvrđeni su ciljevi koji se odnose na porezni sustav i cjelovitu poreznu reformu. Na temelju sveobuhvatne analize poreznog sustava u tri kruga poreznog rasterećenja provedena je porezna reforma u razdoblju 2017. do 2019. godine. Četvrtim krugom porezne reforme nastavili bi se ciljevi porezne reforme kojima bi se omogućilo smanjenje ukupnog poreznog opterećenja, jednostavan i socijalno pravedniji porezni sustav, administrativna rasterećenja te veća pravna sigurnost za porezne obveznike. Ovim izmjenama i dopunama OPZ-a predlaže se urediti područje korištenja poreznih pogodnosti protivno svrsi zakona, koje područje izbjegavanja plaćanja poreza je do sada u OPZ-u bilo uređeno parcijalno, odredbama o gospodarskom pristupu činjenicama bitnim za oporezivanje i o prividnom pravnom poslu, a koje normiraju načelo sadržaja prije forme.“

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po redovnom postupku 31. listopada 2019. godine Saboru Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, u kojem je između ostalog navedeno:

“Analizom poreznog sustava prateći ciljeve početaka porezne reforme iz 2016. godine uočene su potrebe i područje u kojemu je moguće ostvariti dodatno porezno i administrativno rasterećenje poduzetnika. Povećanjem osobnog odbitka s 3.800,00 kuna na 4.000,00 kuna dodatno bi se povećale neto plaće tj. povećao bi se raspoloživi dohodak poreznih obveznika. Umanjenjem obveze poreza na dohodak do određenog iznosa po osnovi nesamostalnog rada za 100% za mlade do 25 godina života i za 50% za mlade od 26 do 30 godina života do određenog iznosa povećao bi im se raspoloživ dohodak te dao doprinos zaustavljanju trenda odlaska mladih i visokoobrazovanih osoba na rad u inozemstvo. Propisivanjem odredbe temeljem koje poslodavci mogu zaposlenicima neoporezivo podmiriti troškove dodatnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja do određenog iznosa na temelju vjerodostojne dokumentacije omogućen je dodatan način nagrađivanja radnika. Propisivanje jednakog poreznog tretmana otpisa pojedinih tražbina kod obveznika poreza na dohodak s otpisima potraživanja kod obveznika poreza na dobit te ukidanjem obveze izdavanja poreznih rješenja za obveznike poreza na dohodak koji obavljaju samostalnu djelatnost, a koji porez plaćaju u paušalnom iznosu postići će se daljnje smanjenje administrativnog opterećenja poreznih obveznika.”

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po redovnom postupku 31. listopada 2019. godine Saboru Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost, u kojem je između ostalog navedeno:

“Očekuje se da će promjena dovesti do poboljšanja funkcioniranja i pojednostavnjenja određenih pravila sustava poreza na dodanu vrijednost za oporezivanje trgovine među državama članicama. Nadalje, očekuje se daljnje pojednostavnjenje i rasterećenje poslovanja poreznim obveznicima kroz sniženje stope PDV-a na 13% za pripremanje i usluživanje jela i slastica u i izvan ugostiteljskog objekta prema posebnom propisu, izjednačavanje primjene oslobođenja od plaćanja PDV-a za isporuke u okviru određenih djelatnosti od javnog interesa, te povećanje praga za primjenu postupka oporezivanja prema naplaćenim naknadama s 3 na 7,5 milijuna kuna.”

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit

Vlada Republike Hrvatske podnijela je po redovnom postupku 31. listopada 2019. godine Saboru Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit, u kojem je između ostalog navedeno:

“Izmjenama i dopunama Zakona, prema ovom Prijedlogu zakona, očekuje se dodatno porezno rasterećenje u cilju poticaja gospodarstva općenito, a posebno malih i srednjih poreznih obveznika, te kako će na globalnoj razini doći do sprječavanja premještanja dobiti. Obzirom da u poreznom sustavu već postoje pravila vezana uz izbjegavanje hibridne neusklađenosti u pogledu priznavanja prihoda od dividendi, a oporezuje se i kapitalna dobit imovine prilikom prodaje imovine, ili likvidacije, ne očekuje se značajniji utjecaj na prihode od poreza na dobit nakon uvođenja navedenih odredbi. Međutim, očekuje se uspostava pravednijeg sustava oporezivanja dobiti na području Europske unije što bi u budućim poreznim razdobljima moglo dovesti do smanjenja rashoda izazvanih transakcijama između povezanih osoba i moguće povećanje obveze poreza na dobit. Obzirom da će od 2020. godine veći broj poreznih obveznika koristiti poreznu stopu od 12%, a ne od 18%, očekuje se kako će zbog toga prihodi s osnove poreza na dobit biti manji za 200 milijuna kuna.”

Odabrali i pripremili:
Danijela Kalanj, mag. iur. 
Željko Tomljenović, mag. iur.