04.07.2022.

Novi akti u saborskoj proceduri

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu, Prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti, Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje i Prijedlog Zakona o zdravlju životinja.

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radnom vremenu, obveznim odmorima mobilnih radnika i uređajima za bilježenje u cestovnom prijevozu predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. lipnja 2022. godine. U prijedlogu se obrazlažu osnovna pitanja koja je potrebno urediti na sljedeći način:

„Ovim Prijedlogom zakona predlaže se definiranje novih pojmova kao što su transnacionalna mjera i bilateralni prijevoz robe, zatim propisivanje posebnih pravila o upućivanju vozača (dužnost prijevoznika s poslovnim nastanom u drugoj državi članici koji mora podnijeti izjavu o upućivanju nacionalnim nadležnim tijelima države članice u koju je vozač upućen, dužnost vozača ručnog bilježenja podataka o prelasku državne granice ili treće zemlje...), uređivanje načina bilateralne razmjene informacija putem sustava IMI (Informacijski sustav putem kojega prijevoznik koji upućuje vozača podnosi izjavu o upućivanju nacionalnim nadležnim tijelima države članice u koju upućuje vozača), te detaljnije i jasnije propisivanje dijela prekršajnih odredbi (bilo je potrebno određena ponašanja predvidjeti kao prekršaje kako bi se osigurala provedba Direktive (EU) 2020/1057 te povisiti novčane kazne za određene prekršaje, a sve kako bi se osigurala opća svrha prekršajnopravnih sankcija sukladno zakonu koji uređuje prekršaje i prekršajnopravne sankcije).

Predloženim Zakonom uređuju se sljedeća osnovna pitanja:

- Opće odredbe - instrumenti usklađivanja

- Posebna pravila o upućivanju vozača

 - Bilateralna razmjena informacija putem sustava IMI

- Prekršajne odredbe.“

Prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti

Prijedlog Zakona o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti podnijela je Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. lipnja 2022. godine po redovnom postupku. U prijedlogu se navodi:

„Novim Zakonom unaprijedit će se pravni i financijski okvir sustava znanosti, umjetnosti i visokog obrazovanja, a očekuju se sljedeći ishodi:

1. U području primjene suvremenih načela Bolonjskog procesa i uvažavanja potrebne europske dimenzije u znanosti i visokom obrazovanju zakonodavnim mehanizmima omogućit će se prilagodba visokoobrazovne i znanstvene djelatnosti Republike Hrvatske Europskom prostoru visokog obrazovanja, posebice u sljedećim segmentima:

- inkluzivnost

- pojednostavljivanjem procedura prijema europskih nastavnika, studenata i istraživača te poticanjem internacionalizacije studijskih programa i istraživanja

- inovativnost

- stvaranjem poticajnog okvira za unaprjeđivanje studijskih programa u smislu njihove utemeljenosti na novim metodama učenja, poučavanja, ocjenjivanja i praksi usko povezanih s istraživanjem

- interkonektivnost

- usklađivanjem zakonodavnog okvira s postojećim usvojenim načelima Europskog prostora visokog obrazovanja radi olakšavanja i poboljšavanja međunarodne suradnje, razmjene znanja te mobilnosti nastavnika, istraživača i studenata.

2. U pogledu jačanja institucionalnih kapaciteta zakonodavnim će se mehanizmima omogućiti unaprjeđenje infrastrukturne/institucionalne razine sustava znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj radi podizanja razine njegove konkurentnosti, posebice u okvirima europskog obrazovnog i istraživačkog prostora. U tom smislu očekuju se sljedeći ishodi:

 - unaprjeđenje autonomne strukture sveučilišta i znanstvenih instituta

- fleksibilno zakonodavno reguliranje te jačanje statutarnih i drugih samoregulirajućih institucionalnih mehanizama, posebice u pogledu izbora čelništva institucija, nastavnika i istraživača

- uvođenje mehanizama institucionalne odgovornosti za učinke u pogledu ispunjavanja postavljenih mjerljivih strateških ciljeva na nacionalnoj i institucijskoj razini

- konkretizacija fiskalne odgovornosti dovođenjem namjenskog trošenja financijskih sredstava u izravnu vezu s ostvarenjem strateških i razvojnih ciljeva utvrđenih programskim sporazumima

- pojednostavljenje procedura okrupnjavanja znanstveno-istraživačkih i visokoobrazovnih kapaciteta radi poticanja reorganizacijskih procesa na razini institucija kojima bi cilj bio unaprjeđenje, odnosno okrupnjavanje znanstvenoistraživačkih i obrazovnih kapaciteta te ostvarenje međuinstitucijske i intrainstitucijske suradnje i mobilnosti nastavnika, istraživača i studenata

- stvaranje preduvjeta za povećanje kompetitivnosti javnih znanstvenih instituta i javnih sveučilišta, posebice u pogledu poboljšanja kvalitete studija na svim razinama visokog obrazovanja, stvaranja poticajnog okruženja za sudjelovanje znanstvenika u međunarodnim znanstvenim kompetitivnim projektima, kao i za suradnju znanosti i visokog obrazovanja s gospodarstvom.“

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje

Vlada Republike Hrvatske podnijela je Prijedlog Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje aktom od 30. lipnja 2022. godine. U prijedlogu se ukratko nabrajaju članci Zakona koje je potrebno izmijeniti odnosno dodati:

„Člankom 4. Zakona propisana je djelatnost Agencije koja sudjeluje u praćenju, unaprjeđivanju i razvoju odgoja i obrazovanja na području predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. Budući da u svome radu Agencija surađuje s drugim ustanovama nadležnima za obrazovanje te znanstvenim, odgojno-obrazovnim i ostalim ustanovama u području obrazovanja, a navedeno nije propisano Zakonom, predlaže se dopuna poslova koje Agencija obavlja u okviru svoje djelatnosti.

Člankom 8. Zakona propisan je unutarnji ustroj Agencije u kojoj se ustrojavaju odjeli i podružnice, a radom odjela rukovodi voditelj odjela, odnosno podružnicom predstojnik podružnice. Propisivanjem unutarnjeg ustroja Agencije Zakonom usporava se i otežava njezino djelovanje jer se ne omogućava samoj Agenciji da sačini svoj ustroj i prilagođava ga na najbolji način radi izvršavanja svojih djelatnosti i poslova. Stoga se predloženim zakonom propisuje da se ustroj Agencije uređuje statutom Agencije.

Članak 9. Zakona predlaže se uskladiti sa Zakonom o radu, u dijelu u kojem je predviđeno da se jedan član Upravnog vijeća bira kao predstavnik radnika te da se predsjednik i članovi Upravnog vijeća Agencije biraju temeljem javnog poziva koji objavljuje Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

U članku 11. dodatno se uređuju i odredbe vezane uz uvjete za ravnatelja Agencije na način da se propisuje kako su uvjeti koje mora ispunjavati ravnatelj Agencije, umjesto dosadašnjih uvjeta za višeg savjetnika sukladno odredbama Zakona i Statuta Agencije, završen najmanje diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij te najmanje deset godina radnog iskustva u obrazovanju ili u znanstvenoj djelatnosti u području odgoja i obrazovanja.“

Prijedlog Zakona o zdravlju životinja

Prijedlog Zakona o zdravlju životinja podnijela je Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. lipnja 2022. godine. Razlog donošenja Zakona obrazlaže se kako slijedi:

„U Republici Hrvatskoj Zakon o veterinarstvu („Narodne novine“, br. 82/13., 148/13., 115/18. i 52/21.) obuhvaća područje koje regulira Uredba (EU) 2016/429, odnosno područje zdravlja životinja te identifikacije, registracije i sljedivosti životinja, dok su specifične mjere u odnosu na sprječavanje, kontrolu, nadziranje, iskorjenjivanje i praćenje pojedinih bolesti životinja bile regulirane pravilnicima kojima su u nacionalno zakonodavstvo preuzete odredbe direktiva.

Zakon o zdravlju životinja donosi se u svrhu provedbe odredbi Uredbe (EU) 2016/429 i njenih sekundarnih akata (delegiranih i provedbenih uredbi) u svrhu donošenja nacionalnih odredbi za: prevenciju bolesti, podizanje razine svijesti o bolesti, nadziranje, kontrolu i iskorjenjivanje bolesti, biosigurnost, sljedivost životinja i proizvoda životinjskog porijekla u odnosu na zdravlje životinja, uvjeti za premještanje životinja i proizvoda životinjskog porijekla unutar zemlje, između država članica i u treće zemlje, uvjeti unosa životinja i proizvoda životinjskog porijekla u Europske unije te osnovu za donošenje hitnih mjera.

Zakonom o zdravlju životinja će se staviti izvan snage cjelokupno nacionalno zakonodavstvo vezano na područje iskorjenjivanja i kontrole bolesti životinja, registraciju, označavanje i sljedivost životinja i proizvoda životinjskog porijekla, promet životinjama i proizvodima životinjskog porijekla unutar Europske unije, između država članica Europske unije i trećih zemalja te nekomercijalno kretanje kućnih ljubimaca, koje je do sada bilo propisano pravilnicima. Iznimno, odredbe koje se odnose na nekomercijalno premještanje kućnih ljubimaca stupaju na snagu 22. travnja 2026. godine do kada je na snazi Uredba (EU) br. 576/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. lipnja 2013. o nekomercijalnom premještanju kućnih ljubimaca i o stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 998/2003 (SL L 178, 28.6.2013.).

Predloženim Zakonom o zdravlju životinja utvrđuju se nadležna tijela i njihove obveze vezano uz područje zdravlja životinja (mjere sprječavanja, nadziranja, kontrole, iskorjenjivanja i praćenja bolesti), registraciju, označavanje i sljedivost životinja i proizvoda životinjskog porijekla, promet životinjama i proizvodima životinjskog porijekla unutar Europske unije, između država članica Europske unije i trećih zemalja, nekomercijalno premještanje kućnih ljubimaca, obveze laboratorija uključenih u provedbu mjera u području zdravlja životinja, subjekata, držatelja kućnih ljubimaca i veterinara te prekršajne odredbe u svim područjima koja su obuhvaćena Uredbom (EU) 2016/429 čime se stvaraju pretpostavke za stručno i učinkovito provođenje obveza Republike Hrvatske u području zdravlja životinja u skladu s ciljevima novog zakonodavnog okvira Europske unije.“

Priredila:

Ana Turić, mag.iur.